Američka vizualna umjetnica Fritzie Brown nakon povratka u New York o dojmovima s otvorenja svoje izložbe (Ne) Privremeno u Galeriji Josip Račić

NMMU: Jeste li se na otvorenju svoje izložbe (Ne)Privremeno u Galeriji Josip Račić imali priliku susresti s nekim od hrvatskih umjetnika s kojima ste surađivali kroz svoj posao u Artslinku?

FRITZIE BROWN: Sad kad sam ponovno u New Yorku imala sam malo vremena osvrnuti se na to iskustvo: bio je to veličanstven ponovni susret s toliko poznatih lica iz prošlosti i vrlo emotivan trenutak koji ću pamtiti do kraja života. Činilo se kao da su se pojavili deseci lica iz prošlosti - na primjer zaista je bilo divno vidjeti Jelenu Perić, Renatu Poljak, Vlastu Delimar i Branku Cvjetičanin. Bilo je sjajno i upoznati nove ljude.

NMMU: Možete li nam reći nešto o svojim recentnim umjetničkim djelima izvedenim u tradicionalnim likovnim disciplinama trenutno izloženim u Galeriji Josip Račić?

FRITZIE BROWN: Moj rani rad bio je puno više konceptualan i bavio se feminističkim i političkim pitanjima koja su me okupirala. Dok danas, vjerojatno previše, razmišljam o politici, radovi predstavljeni na izložbi za mene predstavljaju velik odmak. Osjećam da je do toga došlo zbog zahtjeva kustosa da se držim tradicionalnih disciplina koje nalaže modernizam: slikarstva ili kiparstva. Kako to već biva, a i zbog moje dobi i smanjene mobilnosti, pokazalo se da je ovo savršen način da prebrodim rane osobne traume i zabrinjavajuća politička pitanja i jednostavno uživam. Kao dijete umjetnika i netko tko je sposoban stvarati, bilo mi je zadovoljstvo zabavljati se bojom i humorom. Uvijek ću biti zahvalna Branku Franceschiju na ovom ohrabrenju i prilici u kasnoj životnoj dobi. Neki bi rekli da je ovo neozbiljno trošenje vremena, ali ja osjećam da se to zadovoljstvo mora iskoristiti kada je dostupno. Još jednom, naše vrijeme ovdje je kratko.

NMMU: Kakav je osjećaj ponovno biti u Zagrebu nakon dvadeset godina i koliko se Zagreb promijenio u odnosu na ono kakvog ga pamtite?

FRITZIE BROWN: Nakon prvog posjeta 1998. vašu sam zemlju posjetila još puno puta. Promjene se događaju postupno i dogodile su se. Kad sam prvi put bila tamo (skoro sam napisala "ovdje" jer se osjećam jako povezano) trauma rata bila je još uvijek opipljiva jer je stalno okupirala razgovore. Strasti su bile povišene - stvari u društvu sada izgledaju opuštenije. Trgovački centar na Cvjetnom trgu bio je kino i činilo se kao da apsolutno svi stalno puše cigarete. Također šarmantna old-school reklama koja je stajala iznad zgrada na Trgu bana Jelačića zamijenjena je nekom suvremenom stvari - što mi je nekako tužno. Nostalgična sam. Mlađi Hrvati koje sam susrela imaju sasvim drugačiji stav o svom položaju u svijetu; Europa im je otvorena, ali oni ne žele otići. Osjećam da su ljudi u prošlosti bili više zainteresirani za odlazak u SAD ili negdje drugdje. Čini se da ljudi imaju više mogućnosti i izbora.

NMMU: Kako priroda utječe na Vašu kreativnost i koliko Vam je povezanost s njom važna?

FRITZIE BROWN: Sretnica sam što imam malu kuću u šumi udaljenu oko 2 sata vožnje sjeverno od grada blizu rijeke Hudson. Moj suprug i ja provodimo puno vremena gledajući kako drveće pleše. Ovaj pristup prirodi važan je za mene i za moje umjetničko stvaranje jer tempo i etos ovdje u gradu, kao i nedostatak atelijera, čine rad u gradu napornim.

NMMU: Osim koncepta Stevea Cossona (u izvedbi Bang Bang Studios) ima li tetovaža Privremeno na vašoj desnoj ruci neko dublje značenje?

FRITZIE BROWN: Tetovaža mi je osobni podsjetnik da je svaki trenutak dragocjen i da kada se pojave prilike za ljubaznost i velikodušnost, treba ih iskoristiti. Nitko od nas neće biti ovdje zauvijek pa kad vidim tu riječ kažem si "ne gubi vrijeme." Naravno da sam čovjek i lijena, ali trudim se.

NMMU: Materijalizam je zavladao svijetom kakva je situacija s umjetnošću u tom kontekstu?

FRITZIE BROWN: Položaj umjetnika, posebno ovdje u SAD-u, vrlo je slab. Tržištem umjetnina upravljaju galerije i kolekcionari vođeni profitom koji sakupljaju vrlo malo mladih umjetnika nakon što završe skupe umjetničke programe i promoviraju ih u zvijezde. Sustav iza sebe ostavlja masu frustriranih talenata.

Razgovarala: Lana Šetka © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba (Ne)Privremeno američke vizualne umjetnice Fritzie Brown

Izložba (Ne)Privremeno američke vizualne umjetnice Fritzie Brown otvorena je 13. veljače u Galeriji Josip Račić. O recentnim radovima umjetnice koja je u Zagrebu posljednji put izlagala prije dvadeset godina govorio je ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i kustos izložbe Branko Franceschi.
Uz dvadesetak odabranih djela Fritzie Brown izvedenih u tradicionalnim likovnim disciplinama poput akvarela, gvaša, kombinirane tehnike, kolaža na papiru i platnu, odnosno serije koloriranih figura izvedenih u glaziranoj kamenini, uzvanici su tu večer imali i jedinstvenu priliku uživo se sresti s umjetnicom, ali i na njezinoj ruci vidjeti tetovažu Temporary, čiji koncept u izvedbi Bang Bang Studios potpisuje Steve Cosson. Ovaj rad u kojem Fritzie Brown za izražavanje koristi vlastito tijelo dio je koncepcije izložbe, a u postavu je dokumentiran fotografijom.

Izložbu (Ne)Privremeno, koja u Galeriji Josip Račić ostaje otvorena do 10. ožujka, prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s uvodnikom povjesničara umjetnosti Branka Franceschija. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje Ana Zubić.

???? više o izložbi: https://nmmu.hr/2024/02/02/fritzie-brown-neprivremeno/
???? Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U petak 26. siječnja Galerija Josip Račić bit će otvorena od 11 sati do 01 sat iza ponoći

Poštovani posjetitelji,
Galerija "Josip Račić" Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u kojoj je trenutno prezentirana izložba "Frano Missia - slike i grafike 1956. – 1980., povodom stogodišnjice rođenja", u petak 26. siječnja za vas će biti otvorena od 11 sati do 01 sat iza ponoći - što je ujedno i prilog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ovogodišnjoj manifestaciji "Noć muzeja" .
Veselimo se vašem posjetu!: )

- više o izložbi možete saznati na linku: https://nmmu.hr/2023/12/21/carobni-krajolici-izlozba-iz-zbirke-nmmu-u-galeriji-artmark/

Reprodukcija: Frano Missia, BOJENE ZGNJEČENE LIMENKE PIVA, 1980. / New York / otisak materijalom na papiru / 55 x 75 cm / Foto: Zoran Alajbeg

U Galeriji Artmark otvorena izložba „Čarobni krajolici“ iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti

U Galeriji Artmark 24. siječnja predstavljena je Izložba „Čarobni krajolici“ iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Uz uvodno obraćanje Iuliana Plestiua, direktora istoimene rumunjske aukcijske kuće u Hrvatskoj i Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, o koncepciji prve iz ciklusa gostujućih izložbi NMMU u Artmarku u 2024. govorili su muzejski savjetnici Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i kustosi izložbe, Lada Bošnjak Velagić, voditeljica Zbirke slikarstva 20. stoljeća od 1918. – 1945. i Željko Marciuš, voditelj Zbirke slikarstva od 1945.

Izložba "Čarobni krajolici" kroz dvadeset i šest odabranih djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, nastalih u vremenskom rasponu od 1856. do 1980., predstavlja kronološki razvoj žanra pejzaža unutar djelokruga Muzejske zbirke.

Čarobne krajolike "s dušom", od kontemplativne romantičarske panorame do fantastičnih impresija suvremenoga doba, u izloženim djelima Otona Ivekovića, Huga Conrada von Hötzendorfa, Ferde Kovačevića, Mate Celestina Medovića, Gabriela Jurkića, Ignjata Joba, Vladimira Becića, Emanuela Vidovića, Karla Mijića, Jerolima Miše, Otona Postružnika, Save Šumanovića, Vladimira Varlaja, Petra Dobrovića, Ljube Babića, Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea, Zlatka Price, Frane Šimunovića, Otona Glihe, Borisa Dogana, Zlatka Kesera, Slavka Kopača, Ivana Rabuzina i Oskara Hermana iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti zagrebačka kulturna javnost u Galeriji Artmark ima priliku razgledati do 25. veljače.

S obzirom na to da zbirka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti trenutno broji više od 12.000 eksponata moguće ju je interpretirati kroz mnoštvo zanimljivih tema i inspirativnih fenomena. Sljedeće izložbe vjerojatno će biti posvećene temama akta ili pak gradske vedute, a dinamikom će biti usklađene s ostalim programima kako Artmarka tako i Muzeja.

Foto: S otvorenja izložbe "Čarobni krajolici" u Galeriji Artmark. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2024.

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba „Frano Missia – slike i grafike 1956. – 1980., povodom stogodišnjice umjetnikova rođenja“

Nacionalni muzej moderne umjetnosti predstavio je 16. siječnja u Galeriji Josip Račić  izložbu „Frano Missia - slike i grafike 1956. – 1980., povodom stogodišnjice umjetnikova rođenja“. Uz uvodni govor ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branka Franceschija, stvaralaštvo ovog akademskog slikara, koji je živio i stvarao u Splitu, New Yorku i Parizu, uzvanicima je predstavio dr.sc. Dalibor Prančević, kustos izložbe i autor umjetnikove dvojezične monografije "Frano Missia – Lutajući slikar: kronopis jednog umjetničkog puta" iz 2019., u izdanju Filozofskog fakulteta u Splitu i Muzeja grada Splita. Otvorenju izložbe prisustvovala je i Jelena Missia, koja je najavila retrospetivu svog supruga u ljeto 2024. u njegovom rodnom Splitu, u kojem je preminuo 2018., u 94. godini.

Izložbu Frane Missie koja u Galeriji Josip Račić prikazuje 15 umjetnikovih slika izvedenih kombiniranom tehnikom na platnu ili temperom na papiru nastalih u razdoblju između 1956. i 1966. u Splitu i Parizu, te dvije grafike koje je tehnikom izravnog otiska predmeta Frano Missia 1980. izveo u New Yorku - zagrebačka kulturna javnost ima priliku razgledati do 11. veljače 2024.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2024.

U Dvorani Jure Petričevića Matice hrvatske 20. prosinca prezentiran katalog „1993 NOVA HRVATSKA UMJETNOST-TRAGOVI“ u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti

   

U Dvorani Jure Petričevića Matice hrvatske 20. prosinca prezentiran je katalog „1993 NOVA HRVATSKA UMJETNOST-TRAGOVI“, koji je u povodu tridesete godišnjice izložbe "Nova hrvatska umjetnost " - najveće izložbe suvremene hrvatske umjetnosti održane u prijelomnom trenutku hrvatske povijesti - objavio Nacionalni muzej moderne umjetnosti.
Na inicijativu povjesničara umjetnosti Igora Zidića i uz kustosku podršku Mladenke Šolman i Zdenka Rusa, izložba se od listopada do prosinca 1993. održala u Modernoj galeriji, Umjetničkom paviljonu i Galeriji Karas, a prikazala je 112 umjetnika rođenih nakon 1945. S namjerom konstituiranja precizne predodžbe o hrvatskoj vizualnoj produkciji u sam osvit nove hrvatske države, izložba je obuhvatila širok raspon umjetničke produkcije od tradicionalnih likovnih disciplina do medijske umjetnosti te umjetnike koji su živjeli i radili u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Tadašnja Moderna galerija izložbom je pokazala svoju ambiciju i sposobnosti da u djelokrug rada uključi sve vidove suvremene umjetničke produkcije i s pozicije vodeće muzejske institucije ustanovi značajne umjetničke karijere.
U sklopu izložbenog projekta u Modernoj galeriji je 17. prosinca 1993. održan simpozij na kojem su svojim izlaganjima vodeći teoretičari, kritičari, umjetnici i kustosi obuhvatili svu relevantnu problematiku tadašnjeg diskursa suvremene umjetničke produkcije i njene prezentacije. Taj prijelomni kulturni događaj i izložbu nije pratio katalog, a izlaganja sa simpozija objavljena su u časopisu Kolo, studeni – prosinac, 1993. Zahvaljujući izložbi tadašnji fundus muzeja obogaćen je s 30 radova suvremenih umjetnika.
"S današnje pozicije NMMU trenutno zatvorenog radi cjelovite obnove Vranyczanyeve palače, smatramo važnim istaknuti nekadašnju viziju razvoja muzeja koja je od tada zaustavljena uslijed nemogućnosti njegovog prostornog širenja" izjavio je Branko Franceschi, urednik i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, uz kojeg su katalog predstavili i kustosi izložbe "Nova hrvatska umjetnost" Igor Zidić i Zdenko Rus te asistentica urednika Marta Radman.
Nakon obimnog istraživačkog rada u muzejskoj i privatnim arhivama katalog u izdanju NMMU, a čiji dizajn potpisuje Ana Zubić, na 232 stranice obuhvaća sve pronađene tekstualne i vizualne materijale čija je raznovrsnosti utjecala na njegovu vizualnu dinamiku. Posebno zahtjevnim pokazao se vizualni materijal koji je zahvaljujući strpljenju dizajnerice i umijeću Darka Bavoljaka u korištenja suvremenih softvera pri skeniranju, u crno-bijelim i kolor reprodukcijama uspio predstaviti berem po jedan rad od svih uključenih umjetnika i postav izložbe.
Umjetnici abecednim redom: Ante Alivojvodić; Lovro Artuković; Marina Banić; Petar Barišić; Milivoj Bijelić; Peruško Bogdanić; Simon Bogojević Narath; Đanino Božić; Ivan Briski; Boris Bućan; Darwin Butković; Nenad Dančuo; Ivo Deković; Vlasta Delimar; Karolina Demirović; Boris Demur; Vladimir Dodig Trokut; Slavomir Drinković; Sandro Đukić; Damir Facan-Grdiša; Ivan Faktor; Ivica Franić; Darko Fritz; Goran Fruk; Ivan Ladislav Galeta; Aleksandar Garbin; Vladimir Gašparić Gapa; Klas Grdić; Dražen Grubišić; Vladimir Gudac; Nina Horvat; Kažimir Hraste; Aleksandar Ilić; Nina Ivančić; Sanja Iveković; Đorđe Jandrić; Anto Jerković; Josip Jerković; Željko Jerman; Dean Jokanović-Toumin; Slobodan Jokić – Dan Oki; Žarko Jovanovski; Duje Jurić; Ivana Keser; Željko Kipke; Bruno Kokot; Zlatko Kopljar; Dora Kovačević; Kuzma Kovačić; Vesna Kovačić; Martina Kramer; Svebor Kranjc; Igor Kuduz; Vatroslav Kuliš; Zlatko Kutnjak; Željko Lapuh; Kristina Leko; Branko Lepen; Dubravka Lošić; Siniša Majkus; Ivica Malčić; Antun Maračić; Vlado Martek; Dalibor Martinis; Nedjeljko Mikac; Mladen Mikulin; Bane Milenković; Ksenija Mogin; Marijan Molnar; Alieta Monas; Marijana Muljević; Zoltan Novak; Davor Pavelić; Robert Pauletta; Jelena Perić; Goran Petercol; Vesna Pokas; Marijan Pongrac; Dubravka Rakoci; L. R. Rastovski; Ante Rašić; Jadranko Rebec; Igor Rončević; Edita Schubert; Željko Serdarević; Damir Sokić; Mladen Stilinović; Sven Stilinović; Krunoslav Stipešević; Sandra Sterle; Dalibor Stošić; Lidija Šeler; Robert Šimrak; Nada Škrlin; Goran Štimac; Jasna Šukalo; Bojan Šumonja; Antun Boris Švaljek; Slaven Tolj; Goran Trbuljak; Dražen Trogrlić; Ksenija Turčić; Manuela Vadić; Mirjana Vodopija; Nenad Vorih; Zlatan Vrkljan; Anton Vrlić; Mirko Zrinšćak; Vladimir Zrnić; Grupa Zzot; Vlasta Žanić; Gorki Žuvela
Autori tekstova abecednim redom: Nada Beroš, Miroslav Gašparović, Darko Glavan, Marina Gržinić, Željko Kipke, Leonida Kovač, Vlatimir Kusik, Tonko Maroević, Vlado Martek, Zdenko Rus, Mladen Stilinović, Josip Stošić, Mladenka Šolman, Berislav Valušek, Fedor Vukić, Igor Zidić i uvodni tekst Branko Franceschi

Foto: S predstavljanja kataloga "1993 NOVA HRVATSKA UMJETNOST", u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u Galeriji Matice hrvatske. / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Katalog “1993 NOVA HRVATSKA UMJETNOST – TRAGOVI” u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti bit će prezentiran 20. prosinca u 12 sati u Dvorani Jure Petričevića u Galeriji Matice hrvatske

          
Fotografije snimio: Fedor Vučemilović

Izložba Nova hrvatska umjetnosti po inicijativi Igora Zidića uz kustosku podršku Mladenke Šolman i Zdenka Rusa, od listopada do prosinca 1993. u Modernoj galeriji, Umjetničkom paviljonu i Galeriji Karas, predstavila je 112 umjetnika rođenih nakon 1945. godine. S namjerom konstituiranja precizne predodžbe o hrvatskoj vizualnoj produkciji u sam osvit nove hrvatske države, izložbom je obuhvaćen široki raspon umjetničke produkcije od tradicionalnih likovnih disciplina do medijske umjetnosti te umjetnici koji su živjeli i radili u Hrvatskoj i u inozemstvu. Tadašnja Moderna galerija izložbom je pokazala svoju ambiciju i sposobnosti da u djelokrug rada uključi sve vidove suvremene umjetničke produkcije i s pozicije vodeće muzejske institucije ustanovi značajne umjetničke karijere. U sklopu izložbenog projekta u Modernoj galeriji je 17. prosinca 1993. održan simpozij na kojem su svojim izlaganjima vodeći teoretičari, kritičari, umjetnici i kustosi obuhvatili svu relevantnu problematiku tadašnjeg diskursa suvremene umjetničke produkcije i njene prezentacije. Za ovaj prijelomni kulturni događaj i izložbu nije objavljen katalog. Izlaganja na simpoziju objavljena su u časopisu Kolo, studeni – prosinac, 1993. Zahvaljujući izložbi tadašnji fundus muzeja obogaćen je s 30 radova suvremenih umjetnika.

Povodom tridesete godišnjice izložbe Nacionalni muzej moderne umjetnosti odlučio je objaviti katalog koji će očuvati memoriju na najveću izložbu suvremene hrvatske umjetnosti održane u prijelomnom trenutku hrvatske povijesti. Pod nazivom 1993 NOVA HRVATSKA UMJETNOST – TRAGOVI, katalog je nakon obimnog istraživačkog rada u muzejskoj i privatnim arhivama na 232 stranice obuhvatio sve pronađene tekstualne i vizualne materijale čija je raznovrsnosti utjecala na njegovu vizualnu dinamiku. Posebno zahtjevnim pokazao se vizualni materijal koji je zahvaljujući strpljenju dizajnerice kataloga Ane Zubić i umijeću Darka Bavoljaka u korištenja suvremenih softvera pri skeniranju, u crno-bijelim i kolor reprodukcijama uspio predstaviti berem po jedan rad od svih uključenih umjetnika i postav izložbe. Oscilacije u kvaliteti reprodukcija najbolje ukazuju na probleme s kojima smo se u pripremi kataloga suočavali.
S današnje pozicije NMMU trenutno zatvorenog radi cjelovite obnove Vranyczanyeve palače, smatramo važnim istaknuti nekadašnju viziju razvoja muzeja koja je od tada zaustavljena uslijed nemogućnosti njegovog prostornog širenja.
Katalog je uredio Branko Franceschi. Asistentica urednika je Marta Radman.

Umjetnici abecednim redom: Ante Alivojvodić; Lovro Artuković; Marina Banić; Petar Barišić; Milivoj Bijelić; Peruško Bogdanić; Simon Bogojević Narath; Đanino Božić; Ivan Briski; Boris Bućan; Darwin Butković; Nenad Dančuo; Ivo Deković; Vlasta Delimar; Karolina Demirović; Boris Demur; Vladimir Dodig Trokut; Slavomir Drinković; Sandro Đukić; Damir Facan-Grdiša; Ivan Faktor; Ivica Franić; Darko Fritz; Goran Fruk; Ivan Ladislav Galeta; Aleksandar Garbin; Vladimir Gašparić Gapa; Klas Grdić; Dražen Grubišić; Vladimir Gudac; Nina Horvat; Kažimir Hraste; Aleksandar Ilić; Nina Ivančić; Sanja Iveković; Đorđe Jandrić; Anto Jerković; Josip Jerković; Željko Jerman; Dean Jokanović-Toumin; Slobodan Jokić – Dan Oki; Žarko Jovanovski; Duje Jurić; Ivana Keser; Željko Kipke; Bruno Kokot; Zlatko Kopljar; Dora Kovačević; Kuzma Kovačić; Vesna Kovačić; Martina Kramer; Svebor Kranjc; Igor Kuduz; Vatroslav Kuliš; Zlatko Kutnjak; Željko Lapuh; Kristina Leko; Branko Lepen; Dubravka Lošić; Siniša Majkus; Ivica Malčić; Antun Maračić; Vlado Martek; Dalibor Martinis; Nedjeljko Mikac; Mladen Mikulin; Bane Milenković; Ksenija Mogin; Marijan Molnar; Alieta Monas; Marijana Muljević; Zoltan Novak; Davor Pavelić; Robert Pauletta; Jelena Perić; Goran Petercol; Vesna Pokas; Marijan Pongrac; Dubravka Rakoci; L. R. Rastovski; Ante Rašić; Jadranko Rebec; Igor Rončević; Edita Schubert; Željko Serdarević; Damir Sokić; Mladen Stilinović; Sven Stilinović; Krunoslav Stipešević; Sandra Sterle; Dalibor Stošić; Lidija Šeler; Robert Šimrak; Nada Škrlin; Goran Štimac; Jasna Šukalo; Bojan Šumonja; Antun Boris Švaljek; Slaven Tolj; Goran Trbuljak; Dražen Trogrlić; Ksenija Turčić; Manuela Vadić; Mirjana Vodopija; Nenad Vorih; Zlatan Vrkljan; Anton Vrlić; Mirko Zrinšćak; Vladimir Zrnić; Grupa Zzot; Vlasta Žanić; Gorki Žuvela
Autori tekstova abecednim redom: Nada Beroš, Miroslav Gašparović, Darko Glavan, Marina Gržinić, Željko Kipke, Leonida Kovač, Vlatimir Kusik, Tonko Maroević, Vlado Martek, Zdenko Rus, Mladen Stilinović, Josip Stošić, Mladenka Šolman, Berislav Valušek, Fedor Vukić, Igor Zidić i uvodni tekst Branko Franceschi

 

Nagradu u Kategoriji za međumuzejsku suradnju za 2022. godinu Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti i Galeriji umjetnina iz Splita za izložbu “Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith”

Na svečanoj dodjeli Godišnjih nagrada za ostvarenja u 2022. godini i Nagrade za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva, koja se 12. prosinca održala u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Nagradu u Kategoriji za međumuzejsku suradnju za 2022. godinu Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti i Galeriji umjetnina iz Splita za izložbu "Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith".
Radovi čuvene američke umjetnice prvi put bili su predstavljeni hrvatskoj javnosti u autorskoj koncepciji Branka Franceschija, ravnatelja NMMU i kustosa izložbe, krajem 2021. i početkom 2022. u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu https://nmmu.hr/2021/11/15/slava-hrvatske-umjetnice-pozdravljaju-kiki-smith/ , zajedno s radovima hrvatskih umjetnica Nevenke Arbanas, Biserke Baretić, Jagode Buić, Vlaste Delimar, Ine Drutter, Marte Ehrlich, Ksenije Kantoci, Nives Kavurić Kurtović, Milene Lah, Sofije Naletilić Penavuše, Vesne Popržan, Slave Raškaj, Naste Rojc, Edite Schubert - iz zbirke NMMU izvedenim u rasponu od sto godina, koji sa stvaralaštvom Kiki Smith ostvaruju rezonancu i suglasje.
Nakon premijernog predstavljanja u Zagrebu, izložba "Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith" prezentirana je u Galeriji umjetnina u Splitu https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1745/ . Likovni postav, u kojem su uz radove Kiki Smith bili izloženi i radovi hrvatskih umjetnica iz zbirke Galerije umjetnina, kustoski potpisuje Jasminka Babić, ravnateljica Galerije umjetnina.
Dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku prati oba postava pa njegovom distribucijom i inozemna publika privučena karizmom Kiki Smith ima priliku upoznati stoljeće plodnog rada naših umjetnica.

Foto:  iz postava izložbe Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith, koja je od 25. studenoga 2021. do 28. siječnja 2022., bila predstavljena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba “Galerija drugih predaka” Raffaele Zenoni

Izložba "Galerija drugih predaka" suvremene likovne umjetnice Raffaele Zenoni 7. prosinca premijerno je predstavljena u Galeriji Josip Račić. Riječ je o izložbi kojom Nacionalni muzej moderne umjetnosti završava svoj izložbeni program u 2023. godini. O umjetnici i njezinom stvaralaštvu tom prigodom govorio je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, autor likovnog postava i uvodnika u pratećem dvojezičnom katalogu na hrvatskom i engleskom jeziku.
Raffaela Zenoni studij slikarstva završila 2008. u Studiju HC, nezavisnoj akademiji za muziku, ples i slikarstvo u Bernu, a svoj rad dosad je prezentirala u Švicarskoj (Bern, St. Moritz, Zürich), Njemačkoj (Berlin, Frankfurt na Maini, Stuttgart), Belgiji (Bruxelles), Luksemburgu (Echternach) i Španjolskoj (Gaucin).
Zagrebačkoj kulturnoj javnosti umjetnica se predstavlja s deset snažnih kolorističkih portreta, akrilika na platnu velikog formata iz istoimenog ciklusa i antropomorfnom, monokromnom skulpturom, koja prema riječima povjesničara umjetnosti Branka Franceschija priziva sjećanje na Giacomettijeve istanjene figure.
(…) Slike emaniraju energiju i strast, vitalizam koji volimo smatrati privilegijom mladosti, ali i osoba koje žive blizinu životnog tijeka. Formalno govoreći, Zenoni je dok stvara opus svojih „fiktivnih“ portreta stilski čvrsto ukotvljena u likovnu tradi-ciju visokog modernizma upravo po slobodi kojom se koristi bojom i gestom. U zaključnim riječima treba istaknuti da umjetničin opus obuhvaća i slikarske cikluse sasvim drugačijeg naboja i intenziteta, a koji ovom prilikom nisu predstavljeni. Na izložbi je, doduše diskretno, u izlogu, predstavljena jedna iz opusa njezinih antropomorfnih, monokromnih skulptura, čiji izduženi, vitki volumen priziva sjećanje na Giacomettijeve istanjene figure. Na izvjestan su način i njezine skulpture počast slikarstvu. Izvedene su namatanjem platna oko čvrste jezgre, a često je riječ o materijalima recikliranim iz svakodnevice kućanstva. Ova usamljena skulptura signalizira da izložba ne pruža potpun uvid u mnogolikost umjetničinog stvaralaštva, koje, da napomenemo, uključuje i izvedbu oslikanih drvenih totema kao poveznicu njenih slikarskih i kiparskih poriva, ali i pripovjedački, literarni opus. Izložba u Galeriji Josip Račić svojevrsna je dobrodošlica i uvod u naš kulturni krug umjetnice koja će jedan dio svog života provesti u Zagrebu i Hrvatskoj. Bolji početak nemoguće je zamisliti.
Napisao je u uvodniku kataloga Branko Franceschi.

Izložba Galerija drugih predaka u Galeriji Josip Račić ostaje otvorena do 10. siječnja 2024.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Na pročelju NMMU / palače Vranyczany – Dobrinović prezentirana svjetlosna prostorno-specifična instalacija argentinskog umjetnika Juana Ignacija Cabruje u okviru Međunarodnog bijenala suvremene umjetnosti Bienalsur 2023.

Svi koji su se 6. prosinca zatekli na zagrebačkom Zrinjevcu mogli su uživati u svjetlosnom spektaklu koji je, u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti na pročelju NMMU / palače Vranyczany-Dobrinović priredio argentinski umjetnik Juan Ignacio Cabruja u okviru ovogodišnjeg Međunarodnog bijenala suvremene umjetnosti Bienalsur https://bienalsur.org/en .
Tom efektnom vizualnom doživljaju prethodila je konferencija za medije koja je, zbog cjelovite obnove NMMU, održana u Galeriji Hrvatskog školskog muzeja. O toj svjetlosnoj prostorno specifičnoj instalaciji Lutalice. Neizvjesno uključivanje javnog prostora, kao i o Međunarodnom bijenalu suvremene umjetnosti juga Bienalsur-koji je u suradnji s NMMU prvi put predstavljen u Hrvatskoj - govorili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, kustosica projekta i članica Bienalsur kustoskog tima Benedetta Casini i umjetnik Juan Ignacio Cabruja.
Pročelje trenutno iseljenog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sijat će atraktivnim umjetničkim svjetlom do 31. prosinca svaki dan od prvog mraka u 16.30 sati do 7.00 sati ujutro.

Foto: Goran Vranić i arhiva NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb