Nacionalni muzej moderne umjetnosti, muzej je likovnih umjetnosti s područjem djelovanja koje obuhvaća razvoj tradicionalnih likovnih disciplina od sredine 19. stoljeća do danas. Osnivač NMMU-a je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Ideja o NMMU-u začeta je 1899. godine, kada je slikar, povjesničar umjetnosti i političar Izidor Kršnjavi predložio Društvu umjetnosti u Zagrebu osnivanje Gradske galerije modernih slika koja prikuplja djela hrvatskih umjetnika. Za godinu nastanka smatra se 1905., kada su za Društvo otkupljena prva tri djela suvremenih autora. Time je galerija zaživjela kao odjel Društva umjetnosti usmjeren na praćenje suvremenog nacionalnog likovnog stvaralaštva i osnaživanje uvjeta umjetničke produkcije. Nacionalni muzej moderne umjetnosti sa zbirkom od 12 000 umjetnina izravni je sljednik galerije Društva umjetnosti.
Od 1934. godine NMMU je smješten u reprezentativnoj palači koju je 1883. godine prema projektu bečkog arhitekta Otta Hofera u središnjoj zoni parkova zagrebačkog Donjeg grada izgradio Ljudevit pl. Vranyczany-Dobrinović, gospodarstvenik, trgovac, političar i mecena. Banovina Hrvatska je 1939. godine Palaču otkupila za smještaj tadašnje Moderne galerije. Nakon posljednje od niza obnova prema standardima suvremene muzeološke djelatnosti provedene tijekom 1990-ih godina, dva kata Palače, uz čuvaonice i urede, preuređena su u izložbene galerije namijenjene predstavljanju muzejske zbirke te organizaciji samostalnih i skupnih izložbi. Kronološki postav muzejske zbirke koji prati razvoj nacionalne likovne umjetnosti i njezinu povezanost s međunarodnim tendencijama, predstavljen je na drugom katu zgrade. Sjeverozapadno krilo prvog kata namijenjeno je fenomenološkim kustoskim istraživanjima i interpretacijama muzejske zbirke, a njegovo jugoistočno krilo samostalnim izložbama retrospektivnog i monografskog obuhvata te tematskim skupnim izložbama.
Od 1992. godine u sastavu NMMU-a je i Galerija „Josip Račić“ smještena u središtu centralne zagrebačke pješačke zone, s programom samostalnih i studijskih izložbi recentnog umjetničkog stvaralaštva.

Kratka povijest Muzeja
1901. Društvo umjetnosti u Zagrebu donosi odluku o utemeljenju Galerije modernih slika.
1914. Hrvatsko društvo umjetnosti unutar današnjeg Muzeja za umjetnost i obrt, s otkupljenim i darovanim umjetninama postavlja izložbu i otvara Modernu galeriju.
1934. Moderna galerija otvorena je u Vranyczanyjevoj palači, svom sadašnjem sjedištu.
1939. Banovina Hrvatske otkupljuje Vranyczanyevu palaču za Modernu galeriju.
1940. Ugovorom između Banovine Hrvatske i Hrvatskog društva umjetnosti Zagreb-Split, Moderna galerija dobiva status državne ustanove.
1942. U palaču Vranyczany useljava talijansko veleposlanstvo. Tijekom rata Moderna galerija priređuje izložbe u Umjetničkom paviljonu i djeluje pod imenom Hrvatska državna galerija.
1. srpnja 1945. godine Moderna galerija se vraća u palaču Vranyczany.
1946. Muzej je u nadležnosti Ministarstva prosvjete NRH i djeluje pod imenom Moderna galerija u Zagrebu.
1947. Vlada Narodne republike Hrvatske donosi odluku kojom Moderna galerija prelazi u nadležnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
1974. Upisom u sudski registar Okružnog privrednog suda u Zagrebu, Moderna galerija završava proces razdruživanja od JAZU.
1992. Pozivajući se na Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u vrijeme Domovinskog rata HAZU se registrira kao vlasnik palače Vranyczany.
1994. Ministarstvo kulture RH formalno preuzima funkciju osnivača Moderne galerije.
2021. Moderna galerija mijenja ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti.