In memoriam Margareta Landau Nejašmić

In memoriam
Margareta Landau Nejašmić
1931. – 2022.

Margareta Landau Nejašmić bila je dugogodišnja suradnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti na projektu FIDEM (Međunarodnog udruženja umjetničke medalje), a 2016. izlagala je na izložbi "Suvremena hrvatska medalja" u Galeriji "Josip Račić". Spomenuta izložba u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (tadašnje Moderne galerije) i autorskoj koncepciji Tatijane Gareljić, muzejske savjetnice NMMU, prezentirala je recentna ostvarenja hrvatskih medaljera i javnosti omogućila uvid u raznovrstan i dinamičan svijet raznoliko koncipiranih i oblikovanih djela suvremenog hrvatskog medaljerstva visokog likovnog dosega. Tom prigodom Margareta Landau Nejašmić  darovala je za Zbirku NMMU svoje karakteristično medaljersko djelo s vedutama Dubrovnika.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.

Na konferenciji za medije u NMMU predstavljena izložba Stroj u vrtu

Na konferenciji za medije održanoj 25. siječnja u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljena je izložba "Stroj u vrtu" kojom NMMU započinje programsku koncepciju fenomenološkog prikaza svoje Zbirke u 2022. godini. Predstavnicima medija tom prigodom obratili su se Branko Franceschi, ravnatelj i Klaudio Štefančić, autor i kustos izložbe te voditelj Zbirke akvarela, crteža i grafike 19. i 20. stoljeća. Izložba "Stroj u vrtu" bit će otvorena za javnost do 24. travnja 2022., a prati je dvojezičan katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom Klaudija Štefančića. Predstavnicima medija najavljene su i izložbe u veljači - Izvora Pende u NMMU i Fedora Fischera u Galeriji „Josip Račić“

O izložbi
Izložba koju je osmislio i pripremio Klaudio Štefančić usmjerena je na izbor djela hrvatskih umjetnika s motivima i temama koje su povezana s tehnološkom modernizacijom društva, u vremenskom razdoblju od početka 20. stoljeća do danas. Na izložbi će publici biti predstavljena 54 umjetnička djela iz Zbirke NMMU-a, uz tri djela posuđena iz Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja suvremene umjetnost i Zbirke dr. Josipa Kovačića.

Izložba će ukazati na utjecaj društvenih zbivanja na umjetnost i potrebu da se umjetnost prošlih razdoblja aktualizira u vremenu u kojemu kao publika živimo i djelujemo. U hrvatskom slikarstvu, skulpturi i grafici 20. stoljeća, motivi strojeva i industrije nisu brojni pa kada se pojave predstavljaju osobite znakove koji podjednako upućuju na umjetničku inovaciju i na društveno-ekonomsku situaciju.

Iz teksta: „…U hrvatskom slikarstvu, skulpturi i grafici 20. stoljeća, motivi strojeva i industrije nisu brojni, pa kada se pojave predstavljaju osobite znakove koji podjednako upućuju na umjetničku inovaciju i na društveno-ekonomsku situaciju. …. Svi oblici sagorijevanja, sve što se dimi, od cigarete, preko auspuha do dimnjaka, sve to u našem dobu više nije poželjno. Pred našim se očima danas pojavljuje drugačija stvarnost: umjesto tvorničkih dimnjaka, elektronski zasloni; umjesto automobila u pejzažu, borba protiv klimatskih promjena; umjesto parne lokomotive, vjetroturbina itd. Sraz umjetnosti i novih oblika proizvodnje često je dramatičan i na nešto od dinamike tog odnosa pokušali smo ukazati ovom izložbom. Kako god izgledalo, društvo u budućnosti nećemo moći zamisliti bez simbola vrta i stroja…“ (K. Štefančić)

Izlažu:  Atelier Tri, Vladimir Becić, Ivo Deković, Marijan Detoni. Jadranka Fatur, Vilko Gecan, Dubravko Gljivan, Griesbach i Knaus (radionica), Karlo Mijić, Georg Hermann, Fréres Huguenin, Nina Ivančić, Hinko Juhn, Leo Junek, Slavko Kopač, Anka Krizmanić, Mihovil Krušlin, Nenad Opačić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Robert Šimrak, Miroslav Šutej, Frano Šimunović, Ernest Tomašević, Milivoj Uzelac, Vladimir Varlaj, Mladen Veža, Jelka Struppi Wolkensperg

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

 

NMMU sa zadovoljstvom najavljuje sudjelovanje Pavla Pavlovića na izložbi DUH EUROPE Paviljon Europske unije 9. Beijing međunarodni bijenale umjetnosti

NMMU sa zadovoljstvom najavljuje sudjelovanje Pavla Pavlovića na izložbi

DUH EUROPE Paviljon Europske unije
9. Beijing međunarodni bijenale umjetnosti

Kustosica: Lucía Sollinger
Umjetnici: Phil Akashi (Belgija), Jan Albers (Njemačka), Eugenio Ampudia (Španjolska), Merete Barker (Danska), Trevor Borg (Malta), Jorg Korg (Njemačka), Rom Lammar (Luksemburg), Al Maser (Irska), Jozef Rafal Olbinski (Poljska), Orlan (Francuska), Pavle Pavlović (Hrvatska), Christoffer Relander (Finska), Marie Cecile & Noelle Thijs (Nizozemska)

Nacionalni muzej umjetnosti Kine (NAMOC)
18.1. – 1.3.2022.
Po prvi put su na nekom međunarodnom umjetničkom bijenalu radovi umjetnika iz Europske unije, uključujući slikarstvo, fotografiju, kolaž, video i instalacije, okupljeni na zajedničkoj izložbi. Strategija "Kreativne Europe" određuje umjetnost kao moćan alat koji može promijeniti način na koji razmišljamo i djelujemo. Selekcija je nadahnuta ovim širokim i snažnim konceptom umjetnosti. Može li nam umjetnost pomoći da razmišljamo i ponašamo se kao europski građani? Može li definirati naš specifičan kulturni identitet? Može li nam ova zajednička izložba u Kini pomoći u potrazi za jedinstvom? Ukratko, postoji li nešto što možemo smatrati "europskim duhom"? Vodeći se tim pitanjima izložba europske umjetnosti u Pekingu zamišljena je kao svojevrsni eksperiment.

Izbor umjetničkih djela kineskoj publici predstavlja širok raspon europskog stvaralaštva, od imaginarnog biciklističkog obilaska muzeja El Prado, nadrealnog portreta kulture i imaginarnih fatamorgana Istočne Europe i simbola malog mediteranskog otoka, preko snažne povezanosti s prirodom u jednoj baltičkoj zemlji, utjecaja velikih europskih slikara iz prošlosti, buntovne kreativnosti iz srca kontinenta, germanske elegancije i prisebnosti, fascinacije mitologijama skandinavskog umjetnika i, s obzirom da izložba se održava u Kini, do strast prema Dalekom istoku gledano iz Europe.
>(Lucía Sollinger)

Sudjelovanje Pavla Pavlovića sa šest slika u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb.

Pavle Pavlović (1983.) diplomirao je slikarstvo 2010. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Zoltana Novaka. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Od 2016. godine asistent je na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu i Samoboru.

Više na linku:/www.bjbiennale.com.cn/

Reprodukcija: Pavle Pavlović, Felly Kamily, ulje na platnu, 185 x225 cm, 2017. Foto: iz arhive umjetnika

Dva nova tiskana naslova: Željko Kipke → [112] i najnoviji broj časopisa Fantom slobode u muzejskom dućanu NMMU

Poštovani posjetitelji,
od danas u muzejskom dućanu NMMU možete kupiti dva nova tiskana naslova: Željko Kipke → [112] i najnoviji broj časopisa Fantom slobode.
Željko Kipke → [112]
U izdanju tvrtke Durieux i suizdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Željko Kipke na 240 stranica obrađuje 112 pojmova, fenomena i profesionalaca značajnih za njegovu umjetničku karijeru. Na zanimljiv i sveobuhvatan način Kipke u leksikonu razmatra sve svoje umjetničke strategije, slikarske i filmske projekte te performanse od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća do recentnih dana, uključujući i značajna imena hrvatske i europske umjetnosti, istaknute teoretičare i povjesničare umjetnosti s kojima je pri tome surađivao.
Fantom slobode, književni časopis u izdanju Durieuxa, svoje je treće izdanje u 2021. godini u cijelosti posvetio izložbi Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija, održanoj po kustoskom konceptu Neve Lukić i Vanje Babića u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti od 9. travnja do 11. srpnja te simpoziju Dosezi modernosti.
Simpozij je 6. srpnja okupio umjetnike Vladu Marteka i Željka Kipkea, te renomirane povjesničare umjetnosti i likovne kritičare iz Hrvatske, Slovačke, Slovenije i Srbije - Mladena Lučića, Vanju Babića, Igora Loinjaka, Igora Španjola, Milenu Jokanović, Kseniju Orelj, Leilu Topić, Nevu Lukić, Luciu G. Stach. Fantom slobode uz uvodnu riječ ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branka Franceschija, obuhvaća izlaganja svih sudionika simpozija.

Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Moderna galerija i Studio Moderne galerije “Josip Račić” 31. prosinca 2021. otvoreni za publiku od 11 do 17 sati

   

 

Uz minimalnu štetu koju je pretrpjela u jučerašnjem potresu, Moderna galerija – nacionalni muzej moderne umjetnosti, otvoren je za publiku. U ovom teškom trenutku duboko suosjećamo sa svima koji su posljednjih dana pretrpjeli bolne gubitke i ostali bez svojih domova, kao i s onima koje je snažan potres samo silno prestrašio te kolegama iz drugih muzeja koji zbog većih oštećenja u svojim institucijama nisu umogućnosti obavljati svoju djelatnost. Nadamo se da bi posjet našem muzeju i razgledanje izložbi „Zbirka u retrovizoru“ i Jerolim Miše: od buntovnika do barda, koje trenutno predstavljamo, mogao pružiti odmak od svega ružnog što smo svi ove godine proživjeli te u ljepoti umjetnosti kročiti u novu, nadamo se, mirniju i bolju godinu.

U Studiju Moderne galerije “Josip Račić” možete razgledati izložbu 3rd-SPACE.EU/rope p r o j e c t n o . 1 – Otvorenje bez ceremonija – europska umješnost u vrijeme korone. Muzej je otvoren za publiku od utorka do petka od 11 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 11 do 14 sati.Ponedjeljkom i praznikom Muzej je zatvoren.

Studio Moderne galerije “Josip Račić” otvoren je za publiku od ponedjeljka do petka od 11 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. Studio je zatvoren praznikom.
Iznimno, 31. prosinca 2020., Moderna galerija i Studio Moderne galerije “Josip Račić” bit će otvoreni za publiku od 11 do 17 sati.

Iz postava izložbe Jerolim Miše - od buntovnika do barda. Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb
Iz postava izložbe 3rd-SPACE.EU/rope p r o j e c t n o . 1 - Otvorenje bez ceremonija - europska umješnost u vrijeme korone, u Studiju Moderne galerije "Josip Račić" na kojoj izlažu Lars Breuer, Lina Franko, Igor Grubić i Marijana Pende:  Foto Goran Vranić©Moderna galerija

Čestit Božić i uspješna nova 2022. godina!

Dragi posjetitelji,
na Badnjak (24. prosinca) i Staru godinu (31. prosinca) Nacionalni muzej moderne umjetnosti za vas će biti otvoren prema redovnom radnom vremenu, od 11 do 19 sati! 😊
Uz postav Zbirke, imate priliku razgledati i izložbe „Eksploatacija smrti“ i Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith.

Uz najljepše želje, vaš NMMU!

Radno vrijeme NMMU u vrijeme blagdana:
24.12.2021. Badnjak - 11:00 – 19:00  sati
25.12.2021. Božić - Muzej ne radi
26.12.2021. Blagdan sv. Stjepana - Muzej ne radi
31.12.2021. Stara godina 11:00 - 19:00
01.01.2022. Nova godina - Muzej ne radi
06.01.2022. Blagdan Sveta tri kralja - Muzej ne radi

XXXVI FIDEM – Međunarodna izložba suvremene umjetničke medalje – Tokyo

 

XXXVI FIDEM - Međunarodna izložba suvremene umjetničke medalje - Tokyo

Međunarodna izložba umjetničke medalje pod pokroviteljstvom FIDEM-a (Međunarodnog udruženja umjetničke medalje) održava se u Tokiju od 02. do 16. prosinca 2021. u povijesnom zdanju „Hyakudan Kaidanu“ („Stotinu stepenica“) u Gajoenu.

U organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti kao člana FIDEM-a na izložbi u Tokiju sudjeluje i šesnaest suvremenih medaljera: Paula Banić, Zdravko Brkić, Ana Divković, Vjekoslav Gjergja, Karlo Gross, Marko Horvat, Đurđica Kovačiček, Maja Krstić Lukač, Damir Mataušić, Jelena Mavrić, Matko Mijić, Matej Pašalić, Luka Petrinjak, Irena Podvorac, Judita Poljak Krajnović i Željko Zima zastupljenim s 23 recentna medaljerska djela.

Više o izložbi: http://fidem2020.tokyo/

Na konferenciji za medije u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavljena izložba Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith

Na konferenciji za medije održanoj 25. studenoga 2021.,  u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavljena je izložba Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith.
O čuvenoj američkoj umjetnici i njezinom stvaralaštvu kao i o koncepciji izložbe govorio je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, autor i kustos izložbe.

O izložbi
Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith
Autor koncepcije i kustos izložbe : Branko Franceschi
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Hebrangova 1, Zagreb,
25.11.2021. – 28.1.2022.

Hrvatska javnost prvi put u svojim muzejskim institucijama ima priliku vidjeti radove čuvene američke umjetnice Kiki Smith. Svojom inventivnom i tehničkim postupcima neopterećenom multidisciplinarnom praksom Kiki Smith je osamdesetih godina u potpunosti promijenila način na koji se predstavlja ljudsko tijelo i tjelesnost uopće. To se posebno odnosi na motiv žene te općenito onog što se u umjetnosti smatralo područjem ženskog stvaralaštva kao što su motivi vezani uz snove, snoviđenja, čarobni, čarobnjački i intuitivni odnos prema stvarnosti, posebno prirodi. Radovi Kiki Smith predstavljeni su zajedno s radovima hrvatskih umjetnica iz zbirke NMMU izvedenim u rasponu od sto godina, koji sa stvaralaštvom Kiki Smith ostvaruju rezonancu i suglasje. Riječ je o postavu koji povezuje dvije umjetničke scene u vremenu i prostoru. Međunarodnu umjetničku zvijezdu koja je zbog naše kulturne (samo)izoliranosti kod nas izvan umjetničke scene praktički nepoznata, u lokalni će javni diskurs uvesti nama dobro poznate umjetnice. Izložba se osim u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti postavlja i u Galeriji umjetnina u Splitu (11. 2. 2022. – 27. 3. 2022.), a svaki muzej predstavit će radove hrvatskih umjetnica iz svoje zbirke. Katalog izložbe popratit će oba postava pa će njegovom distribucijom i inozemna publika privučena karizmom Kiki Smith upoznati stoljeće plodnog rada naših umjetnica. Lijepa je to pozicija solidarnosti i sestrinstva po vokaciji koja nadilazi sve kurentne odnose moći i planetarne slave.

Hrvatske umjetnice u postavu izložbe (abecedno): Nevenka Arbanas, Biserka Baretić, Jagoda Buić, Vlasta Delimar, Ina Drutter, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Nives Kavurić Kurtović, Milena Lah, Sofija Naletilić Penavuša, Vesna Popržan, Slava Raškaj, Nasta Rojc, Edita Schubert

Životopis umjetnice
Kiki Smith poznata je od 1980-ih po svojoj multidisciplinarnoj praksi koja se bavi temama općeg ljudskog stanja i njegovog odnosa prema prirodnom svijetu. U svom radu koristi široku paletu materijala čime neprestano proširuje i razvija opseg svog opusa koji uključuje skulpturu, grafiku, fotografiju, crtež i tekstil. Osamdesetih je Smith doslovno samostalno preokrenula figurativnu tradiciju u kiparstvu, stvarajući predmete i crteže na temelju organa, staničnih oblika i ljudskog živčanog sustava te korištenjem neuobičajenih materijala. Njena kasnija praksa uključuje motive životinja, domaće predmete i narativne tropove iz klasične mitologije i narodnih priča. Život, smrt i uskrsnuće tematski su putokazi u mnogim instalacijama i skulpturama čiji česti topos je rodna tematika s naglaskom na konstituiranje arhetipskih ženskih tipova i situacija. Njena interpretacija motiva uz kulturološke reference nadahnjuje se oniričkom dimenzijom stvarnosti.

Kiki Smith je širom svijeta organizirala brojne samostalne izložbe širom svijeta, uključujući preko 25 muzejskih izložbi. Njezin je rad predstavljen na pet venecijanskih bijenala, uključujući izdanje 2017. godine. Članica je Američke akademije za umjetnost i riječ i Američke akademije za umjetnost i znanost, a 2017. Kraljevska akademija umjetnosti u Londonu dodijelila joj je titulu počasnog kraljevskog akademika. Prije toga, Smith je 2006. godine od strane časopisa TIME prepoznata kao jedan od “TIME 100: Ljudi koji oblikuju naš svijet”. Ostale nagrade uključuju Skowheganovu medalju za kiparstvo 2000. godine; medalju Edwarda MacDowella iz 2009. godine; nagradu Nelson A. Rockefeller za 2010., medalju američkog Ministarstva vanjskih poslova za umjetnost iz 2013. godine, koju joj je dodijelila Hillary Clinton; i nagradu za životno djelo iz 2016. godine, koju je među ostalim dodijelio Međunarodni kiparski centar. Predaje na NYU i Sveučilištu Columbia.

Foto: iz postava izložbe Hrvatske umjetnice Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju  Kiki Smith u NMMU. Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti održana konferencija za medije na temu  „Obnova palače Vranyczany-Dobrinović ili gušenje tri kulturne institucije javnim novcem?“

 

 

  

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 11. studenoga održana je konferencija za medije na temu  „Obnova palače Vranyczany-Dobrinović ili gušenje tri kulturne institucije javnim novcem?“, o kojoj su govorili Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, i bivša dugogodišnja ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.

Tom prigodom javnosti je predočeno na koji je način osmišljena i kako se provodi izrada projektne dokumentacije i na što upućuje provedba mjera zaštite Palače Vranyczany-Dobrinović. HAZU kao nominalni vlasnik palače ugovorila je s Ministarstvom kulture i medija RH po Pozivu na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije, kojeg je isto Ministarstvo raspisalo i provelo. Kako se vidi na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija RH, iznos od 65.361.673,71 kuna za izradu projektne dokumentacije i provedbe mjera zaštite zgrade Palače Vranyczany-Dobrinović (Moderna galerija), Hebrangova 1-3/Strossmayerov trg 12, Zagreb.

Iz dosadašnjih postupaka HAZU razvidno je da će spomenuti visok iznos od 65.361.673,71 kuna javnog novca biti uložen u obnovu zgrade koja onemogućuje normalno funkcioniranje, a kamoli napredak i  razvoj muzeoloških standarda tri institucije od izrazitog kulturnog i javnog značaja smještene u njoj  - Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Kabineta grafike HAZU i Arhiva za likovne umjetnosti  s fundusom koji broji više od 10.000 arhivskih jedinica, a djeluje na adresi Gundulićeva 24.

Referirajući se na dugogodišnje neriješene i zanemarene probleme upravljanja i vlasništva nad palačom govornici su kroz prizmu  duboko nezadovoljavajućeg postupka planiranja obnove, iznijeli svoja iskustva o kurentnim i povijesnim pitanjima odnosa NMMU i HAZU, s pozivom izvršnim i upravnim sastavnicama državne vlasti na zaštitu kulturnog dobra i kulturnih institucija kao kapitalnih javnih vrijednosti od samovolje HAZU.

Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

Na konferenciji za medije u NMMU predstavljena izložba Eksploatacija smrti

 

     

Na konferenciji za medije održanoj 9. studenoga 2021. u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljena je izložba Eksploatacija smrti. Predstavnike medija tom prigodom uvodno je pozdravio Branko Franceschi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a o izložbi je govorila muzejska savjetnica NMMU Dajana Vlaisavljević, voditeljica Zbirke slikarstva 19. st. do Hrvatskog salona 1898. i autorica izložbe.

Na konferenciji je prezentiran i dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom Dajane Vlaisavljević i tekstovima kulturne antropologinje dr. sc. Suzane Marjanić te biologinje dr. sc. Mirne Marinić, čiji dizajn potpisuje Ana Zubić.
Izložba se uz poštivanje epidemioloških preporuka HZJZ i odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite RH može razgledati do 16. siječnja 2022.
     
Foto: iz arhive NMMU i Goran Vranić, Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb