Muzejsko edukativni projekt – 10 škola – 10 umjetnika, 2021. – 5. studenoga 2021.

  

Drugi dan muzejsko-edukativnog projekta 10 škola - 10 umjetnika 2021., petak 5. studenoga, uključio je online komunikaciju srednjih škola iz Zagreba, Pule, Zadra i Dubrovnika. Učenička izlaganja usporednom analizom predstavile su moderna djela iz zbirke NMMU i suvremenu fotografiju Josipa Klarice. Po završetku svakog izlaganja škole su izvele kreativne radionice.
Donosimo vam kratki pregled programa:

XVI. Gimnazija, Zagreb
Tema: Josip Klarica, Maksimir I i Emanuel Vidović, K mrtvom gradu
Radionica: otkrij djela Josipa Klarice i fotografski zadatak
Učenice: Nika Mišetić, Tia Radunović, Majda Petrač i Ema Pavlaković
Profesorica: Maja Marović

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Pula
Tema: Josip Klarica, Čaša, cvijet kamelije, Prag, i Rober Auer, Natura morte
Radionica: online križaljka: https://puzzel.org/crossword/play?p=-Mn-mymnWAQbAP4UeEm6
i zadatak crtanja po promatranju po uzoru na odabranog umjetnika (Klarica / Auer)
Učenice: Lara Medica, Ema Kuna i Ana Pašić
Profesorica: Nastasja Cimperšek

Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar
Tema: Josip Klarica, Mrtva priroda s kriškom lubenice, i Vladimir Becić, Mrtva priroda
Radionica: Kahoot! kviz
Učenice: Anamaria Rogić, Nika Zdunić i Antonia Vanjak
Profesorica: Ivanka Radulić

Gimnazija Dubrovnik, Dubrovnik
Tema: Josip Klarica, Franz Kafka, Preobražaj, Prag i Mirko Rački, Grad Dis
Radionica: izrada plakata u programu Canva na temu prolaznosti
Učenice: Klaudia Lujić, Ana Marković i Katarina Kanostrevac
Profesorica: Ivanka Lilić

Muzejsko edukativni projekt – 10 škola – 10 umjetnika, 2021. – kratki pregled izlaganja

Muzejsko edukativni projekt - 10 škola - 10 umjetnika, 2021.
U muzejsko-edukativnom projektu 10 škola - 10 umjetnika 2021., u četvrtak 4. studenoga putem online komunikacije sudjelovale su srednje škole iz Varaždina, Valpova, Osijeka i Rijeke. Njihova izlaganja bavila su se temama usporedbe modernog djela iz zbirke NMMU i suvremene fotografije Josipa Klarice. Svako izlaganje popratila je kreativna radionica na temu izlaganja.

Donosimo vam kratki pregled izlaganja srednjih škola:

II. gimnazija Varaždin
Tema: Josip Klarica, Gliptoteka I. i Miroslav Kraljević, Leda
Radionica: Kahoot! kviz, prezentacija fotografija Maje Cepanec
Učenice: Lucija Kaniški, Stela Masten, Nensi Vugrinec, Katarina Vlahović i Maja Cepanec
Profesorica: Terezija Mlinarić

Srednja škola Valpovo
Tema: Josip Klarica, Pogled na Novi Zagreb V. i Milan Steiner, Pogled na savsku dolinu
Radionica: Kahoot! kviz
Učenice: Nea Pohižek, Ana Jelkić i Žana Ćužić
Profesorica: Marija Jelkić

I.gimnazija Osijek
Tema: Josip Klarica, Kolinje i Josip Račić, Pred stajom
Radionica: Point and klik puzzle
Učenici: Dora Glavaš, Ina Delić i Jakov Viszmeg
Profesorica: Nataša Tram

Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
Tema: Josip Klarica, Umjetnički ateljei – Studio Oskara Hermana (?) i Petar Dobrović, Moja soba
Radionica: Kahoot! kviz
Učenice: Ana Ivković, Ana Šamanić, Laura Vidović i Petra Šupuković
Profesorica: Dajana Rosatti

   

Otisnut vodič kroz izložbu stalnog postava Galerije “Tomislav Ostoja”

 

 

Galerija suvremenog hrvatskog kipara Tomislava Ostoje smještena u umjetnikovom nekadašnjem stanu u Opatičkoj ulici na Gornjem gradu, dobila je vodič kroz stalni postav. Objavljivanje bogato ilustriranog vodiča s iscrpnom kataloškom obradom 173 djela te tekstovima Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije i likovnog kritičara Stanka Špoljarića, omogućeno je potporom Grada Zagreba. Umjetničku zbirku, s više od 336 djela pretežno skulptura, ali i slika Tomislav Ostoja 2012. darovao je zajedno sa stanom Gradu Zagrebu. Od listopada 2014. godine Galerija “Tomislav Ostoja” dostupna je javnosti kako u svrhu istraživanja umjetnikova opusa, tako i za razgledavanje stalnoga postava. Vodič u izdanju Moderne galerije može se kupiti u muzejskom dućanu Moderne galerije.

 

Foto: iz arhive moderne galerije

Suradnja Zoethrope i Moderne galerije: Muzeotropija – rani radovi – Slike govore

Dokumentarni film o dječjoj percepciji i interpretaciji Izložbe hrvatske moderne likovne umjetnosti, 19.-21. stoljeća Moderne galerije, Zagreb.Film snimljen u suradnji Zoethrope, Filmskog i medijskog edukacijsko-istraživačkog centra sa Ce Ka Te-om, Centrom za kulturu Trešnjevka, Sociokulturnim odjelom i Modernom galerijom, Zagreb.Slike govore predstavlja rezultat projektnih radionica snimanja na kojima su učenici Osnovne škole kralja Tomislava razgledali, doživjeli i spoznali postav Moderne galerije. Pod mentorstvom Gordana Sirotića, voditelja Zoethrope – Zagreb, i Iris Poljan, muzejske pedagoginje Moderne galerije, djeca su otkrila ideje i medije kao i specifičnosti hrvatske moderne likovne umjetnosti. Kako su djeca doživjela izložbu Moderne galerije, koja su umjetnička djela odabrala te kako su se izrazila u mediju videa otkriva nam filmić koji možete pogledati na linku: https://vimeo.com/399096881

Ovim putem želimo zahvaliti Gordanu Sirotiću, voditelju Zoethrope – Filmskog i medijskog edukacijsko-istraživačkog centra, OŠ kralja Tomislava, profesorici likovne kulture Vesni Mlinar, Ce Ka Te-u (Centru za kulturu Trešnjevka, Sociokulturnom odjelu) te organizatoru Veselku Leutaru. Posebne zahvale učenicima koji su sudjelovali u ovom filmskom i medijskom edukacijsko-istraživačkom projektu.

Foto: iz arhive Moderne galerije

Moderna galerija nakon potresa

                 

Prema prvom uvidu nakon snažnog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, Moderna galerija nije pretrpjela teža oštećenja.
Suosjećamo s našim kolegama u drugim muzejima koji su imali manje sreće, kao i sa svima drugima čiji su domovi stradali.

                 

Foto: iz arhive Moderne galerije © Moderna galerija, Zagreb

Predstavljanje monografije akademske slikarice Vesne Šojat u Palači matice hrvatske

 

 

 

U Palači Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu u Zagrebu, 27. rujna 2021. u podne, održat će se predstavljanje monografije akademske slikarice Vesne Šojat. Bogato ilustriranu publikaciju u izdanju Skaner studija iz Zagreba i  suizdanju  Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti tom će prigodom prezentirati direktor Skaner studija Dragi Savićević, urednik monografije Željko Brguljan te likovni kritičar Feđa Gavrilović, koji je uz lani preminulog akademika Tonka Maroevića recenzirao publikaciju. U ime Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti uzvanike će pozdraviti ravnatelj Branko Franceschi, a o zagrebačkoj umjetnici kojoj je ljepota bokokotarskog kraja vječna inspiracija i njezinom stvaralaštvu govorit će autor monografije, povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže.

* Sukladno epidemiološkoj situaciji broj uzvanika na događanju strogo je ograničen uz prethodnu najavu, a obavezno je nošenje zaštitnih maski i pridržavanje svih epidemioloških mjera koje je za takva događanja propisao HZJZ.

 

Životopis umjetnice

Vesna Šojat rođena je u Zagrebu 19. ožujka 1945. Prve dodire sa slikarstvom, a kasnije veliki motivički poticaj, dobila je dijeleći ljubav za bokokotorski pejzaž s roditeljima, akademskim slikarima Melitom Bošnjak i Antunom Šojatom. U rodnom gradu je pohađala osnovnu školu i Cercle français, a potom V. gimnaziju, na kojoj je maturirala 1964. Iste godine upisala je ALU u Zagrebu, Pedagoški smjer, u klasi prof. Miljenka Stančića. Profesori kiparstva bili su joj Valerije Michieli, Želimir Janeš i Branko Ružić, dok joj je povijest umjetnosti predavao prof. Matko Peić, a estetiku prof. Danko Grlić. Nastavlja studij slikarstva u klasi prof. Raula Goldonija te prof. Ivana Šebalja, kod kojeg je diplomirala 1968.

Nakon završene Akademije djeluje kao samostalna umjetnica do 1975. Od tada pa do umirovljenja 2001. radila je kao nastavnica likovne kulture u Centru SUVAG, kasnijoj Poliklinici SUVAG.  Prvi put izlaže u ožujku 1969. te tijekom sljedeća tri desetljeća kontinuirano izlaže na skupnim izložbama HDLU-a, Zagrebačkom salonu, Salonu mladih i drugim značajnim izložbama. U tom razdoblju  imala je deset samostalnih izložbi (deset puta je samostalno izlagala) u Križevcima, Zagrebu, Kotoru, Solinu, Velikoj Gorici i Repišću. Sudjelovala je na likovnoj koloniji Željezare Sisak (1975.) i Međunarodnoj likovnoj koloniji u Prilepu u Makedoniji (1979.). Studijski je putovala u Italiju, Francusku, Dansku, Nizozemsku i Austriju, a posebno valja istaknuti dva duža boravka u Parizu i Rimu. Radovi joj se nalaze u javnim zbirkama (muzejima i galerijama) u Bjelovaru, Cetinju, Karlovcu, Kotoru, Križevcima, Perastu, Prčanju, Prilepu, Sisku, Solinu, Šibeniku i Zagrebu te brojnim privatnim zbirkama u zemljii i inozemstvu. Članica je HDLU-a.

 

Samostalne izložbe

1975.
Križevci, Gradski muzej Križevci – Galerija likovnih radova (s Hrvojem Bošnjakom), 28.
II. - 14. III.
1977.
Zagreb, Salon HDLU - Galerija Karas, 20. IX. - 3. X.
1980.
Zagreb, Galerija Josip Račić, 15. - 29. IV.
1983.
Zagreb, Čitaonica Vladimir Nazor, 22. IX. - 6. X.
1984.
Zagreb, Galerija Josip Račić, 18. I. - 4. II.
1988.
Kotor, Centar za kulturu, VIII.
1990.
Zagreb, Galerija Contempora, III. - IV.
1994.
Solin, Galerija Zvonimir, Voljena Boka
(s Antunom Šojatom i Melitom Bošnjak), 28. VI. - 8. VII.
Velika Gorica, Galerija Kordić, Voljena Boka
(s Antunom Šojatom i Melitom Bošnjak), 13. - 27. X.
1996.
Solin, Galerija Zvonimir, 1. - 10. VIII.
Repišće, Galerija bifea „Repišće“, 20. X. - 20. XI.
2007.
Solin, Gradska knjižnica, VI.

 

Citati iz tekstova u monografiji


Lutajući meandrima tajanstvenog Zaljeva, zaokružila je Vesna Šojat obiteljsko slikarsko putovanje opusom koherentnim, ali i neupitno neovisnim i jedinstvenim, koji nam prenosi viziju Boke kotorske u najboljem mogućem svjetlu – iz vremena još netaknutog sklada i neizmijenjenog duha.
Željko Brguljan

Svijet slika Vesne Šojat svijet je skromne veličanstvenosti, ozbiljan poput epa ili molitve, brižan kao roditeljski pogled i zagrljaj. To je svijet sazdan od snažnih poteza i krupnih formi, pretežno durskoga tonaliteta i svečanog ugođaja, strog i nepopustljiv prema bilo kakvom kićenju i kiču, samodostatnom ornamentu i lakoj frazi te stoga staložen i nepokolebljiv u shvaćanju važnosti slikarstva. Svijet suzdržane himničnosti. ...
povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže

Dobrodošla je stoga inicijativa Željka Brguljana i Nikole Albanežea da djelo Vesne Šojat izvuku iz samonametnute klauzure i društvenog zaborava, da pokažu domete i ishode samotničkoga traženja i individualnog stilskog nalaženja. Kroz više od tri desetljeća sustavnog i predanog slikanja akumulirala se vrijedna parcela karakterističnih ostvarenja, stvoren prepoznatljiv opus. …
akademik Tonko Maroević

… Nakon čitanja rukopisa uvjerenja sam da Vesnu Šojat zaista treba ponovno otkriti i dati joj pažnju koju kao pojava u hrvatskoj povijesti umjetnosti zaslužuje. Ova monografija odličan je početak za to. Pitkim stilom i s velikim poznavanjem slikarstva, Albaneže nas vodi u otkriće jednog zanimljivog i bogatog opusa, te stoga mislim da ova monografija itekako treba biti objavljena.
Feđa Gavrilović, likovni kritičar

Vesna Šojat
Kontrafori, 1977.
platno / ulje
MG -3923

Foto: Goran Vranić ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Na konferenciji za medije u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavljena izložba Josip Klarica, Svjetlo u srebru i zlatu – In memoriam

 

                   

Na konferenciji za medije održanoj 14. rujna u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljena je izložba Josip Klarica, Svjetlo u srebru i zlatu – In memoriam.
Izložbu posvećenu jednom od najznačajnijih hrvatskih suvremenih fotografa, koji je iznenada preminuo u ožujku 2020., u nazočnosti umjetnikove obitelji predstavio je Branko Franceschi, ravnatelj NMMU i autor izložbe i postava, a o Klaričinom stvaralaštvu govorio je povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Želimir Koščević, , autor eseja u katalogu izložbe. U ime obitelji Josipa Klarice zahvalila se umjetnikova dugogodišnja partnerica Edda Dubravec.

U šest dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače izložba obuhvaća vremenski raspon od 70 – ih godina prošloga stoljeća do ostvarenja nastalih neposredno prije umjetnikove smrti. Riječ je o stotinjak fotografija najvećim dijelom iz obiteljske ostavštine uz tek manji broj iz privatnih kolekcija. Javnost i struka do 7. studenoga imaju priliku uživati u prepoznatljivim poetičnim crno-bijelim prikazima Praga, grada u kojem je Klarica studirao i proveo jedno razdoblje svog života kao i kadrovima nadrealnih mrtvih priroda te mističnim panoramama Maksimira, najdražeg mu parka u blizini kojeg je živio i kojeg je posjećivao gotovo svaki dan kako bi ga promatrao i fotografirao.

Dokumentarna građa poput fotografskog pribor i kamera kojima je snimao, rekvizita koje je upotrebljavao za snimanje mrtvih priroda prati umjetničku građu i upoznaje publiku s kontekstom njezinog nastanka.
Uz izložbu je otisnut bogato ilustrirani dvojezični katalog s predgovorom Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i esejom povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara Želimira Koščevića.

Kao popratni program predviđena su vodstva i likovne radionice za djecu i odrasle, razgovori s obitelji, autorima i fotografima, a spomenuti sadržaj održat će se ukoliko epidemiološka situacija bude dopuštala.

 

               

Foto: Goran Vranić ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Izložba Spone – Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i slovenski umjetnici između dvaju svjetskih ratova u Galeriji Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki – od 10. rujna 2021. do 13. veljače 2022.

 

Nakon premijernog predstavljanja u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu ovog proljeća, međunarodna izložba Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova, bit će prezentirana i slovenskoj kulturnoj javnosti u Galeriji Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki, od 10. rujna 2021. do 13. veljače 2022.
Izložbu u autorskoj koncepciji dr.sc. Aste Vrečko i muzejske savjetnice NMMU Dajane Vlaisavljević, koja će se održati pod počasnim pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, otvorit će Njegova Ekscelencija mr. sc. Boris Grigić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Sloveniji.

Na izložbi će biti predstavljeni radovi i arhivska građa iz zbirki: Galerija Božidara Jakca, Kostanjevica na Krki, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Umjetnička galerija Maribor, Moderna galerija, Ljubljana, Gradski muzej Ljubljana (MGML), Narodna galerija, Ljubljana, Zbirka Krka, r. d., Novo mesto, Lah Contemporary, Narodni muzej, Beograd, Muzej novije povijesti Slovenije, Ljubljana, Pokrajinski muzej Ptuj Ormož, Dolenjski muzej Novo mesto, Posavski muzej Brežice, Galerija Miha Maleš (MMK), Kamnik, Grafički kabinet HAZU , Zagreb, Muzej novije povijesti Celje Verlag Fritz Rasch, Cilli: ... Franc Sušnik, Ravne na Koroškem, privatne zbirke.

Konferencija za medije kojoj će prisustvovati autorice izložbe i predstavnici institucija održat će se u petak, 10. rujna 2021., u 11 sati, u Galeriji Božidar Jakac.

 

Za prisustvovanje konferenciji za medije kao i otvorenju izložbe u Galeriji Božidar Jakac, obavezno je imati važeću Covid potvrdu (o preboljenoj bolesti, potpunom cijepljenu ili negativan test ne stariji od 48 sati),  koja će se kontrolirati pri ulasku.

 

Gabrijel Stupica, Autoportret s prijateljem, 1941.
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Najava Galerije Božidar Jakac

Galerija Božidar Jakac
Grajska cesta 45
8311 Kostanjevica na Krki
www.galerija-bj.si

Vezi. Zagrebška likovna akademija in slovenski umetniki med obema vojnama
Mednarodna razstava
September 2021–13. Februar 2022, Galerija Božidar Jakac, Kostanjevica na Krki

„Pred vojno sem želel priti v Zagreb, se vpisati na akademijo, študirati slikarstvo. Takšnih šol v Sloveniji takrat še nismo imeli. Pomislil sem na Dunaj, a v Zagrebu je bil Meštrović, tam sta učila Babić in Krizman, kaj več bi mladenič potreboval? Zagreb je imel čudovito gledališče in v njem številne Slovence, igralce in pevce … in to je bil pokazatelj, da ste doma, med svojimi, z lahkoto smo se znašli, hitro se naučili jezika, do nas ni bilo predsodkov, ravno nasprotno … bili smo lepo sprejeti. ʻVredni Slovenciʼ − tako so rekli. Hodili smo na velike in pomembne razstave, kakršnih v bližnji okolici ni več bilo.“ (Zoran Mušič, 1991)

Razstava Vezi. Zagrebška likovna akademija in slovenski umetniki med obema vojnama predstavlja umetnike, ki so študirali v Zagrebu, ter njihova dela do 2. svetovne vojne. Predstavlja vplive, povezave in sodelovanja med slovenskimi in hrvaškimi umetniki in umetnicami ter odpira nekatera osrednja umetnostna in družbena vprašanja, s katerimi so se ukvarjali v tem času – od nacionalnega likovnega izraza do angažirane umetnosti. Avtorici razstave sta dr. Asta Vrečko in Dajana Vlaisavljević. Razstava je nastala v sodelovanju treh slovenskih in hrvaških ustanov: Galerije Božidar Jakac v Kostanjevici na Krki, Nacionalnega muzeja moderne umetnosti v Zagrebu in Akademije likovnih umetnosti v Zagrebu.

Zagreb je bil v obdobju med obema vojnama živahna metropola, kulturno in izobraževalno središče z edino likovno akademijo v Kraljevini Jugoslaviji, ki jo je med letoma 1923 in 1944 pa jo je vodil Ivan Meštrović. Na njej so v tem času študirali številni umetniki iz celotne kraljevine, med njimi tudi skoraj sto slovenskih umetnic in umetnikov, na primer: Zoran Mušič, Gabrijel Stupica, Zoran Didek, France Mihelič, Miha Maleš, France Gorše, Nikolaj Pirnat, Marij Pregelj, Maksim Sedej, Mira Pregelj, Frančišek Smerdu, Boris in Zdenko Kalin, Bara Remec ter številni drugi, ki so delovali kot slikarji, kiparji, scenografi, likovni pedagogi, kulturni delavci in teoretiki ter tudi kot prvi profesorji Akademije likovnih umetnosti v Ljubljani, ustanovljene leta 1945. Med umetniki zagrebške akademije so se spletla trajna prijateljstva, nekdanji profesorji in študentje so postali kolegi, nekdanji sošolci sodelavci, umetniki in umetnice so skupaj razstavljali, delovali v društvih, zasedali v odborih in sooblikovali tako umetnost 20. stoletja.

Kustosinji dr. Asta Vrečko (Galerija Božidar Jakac) in Dajana Vlaisavljević (Nacionalni muzej moderne umetnosti) sta na razstavo umestili več kot sto trideset slikarskih in kiparskih del ter grafik najbolj znanih slovenskih umetnikov ter veliko arhivskega gradiva iz časa akademije. Nekatera dela so bila skupaj razstavljena že v času pred vojno, nekatera bodo v Sloveniji prvič na ogled. Prav tako bo možno prvič po vojni videti nekatera dela iz zasebnih zbirk. Umetniška dela slovenskih avtorjev in avtoric bodo predstavljena skupaj z deli njihovih hrvaških kolegov Antuna Motike, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frana Šimunovića, Slavka Kopača in profesorjev Ljube Babića, Vladimira Becića, Ivana Meštrovića, Krste Hegedušića, Marina Tartaglie in drugih. Poleg del iz zbirk Nacionalnega muzeja moderne umetnosti iz Zagreba, ki se bo predstavila s skoraj petdesetimi deli in Galerije Božidar Jakac bodo razstavljena dela in dokumentarno gradivo še iz Narodnega muzeja v Beogradu ter petnajstih slovenskih in hrvaških javnih institucij, številnih zasebnih zbirk in arhiva Akademije likovnih umetnosti v Zagrebu.

Ob razstavi bo izšla dvojezična slovensko-angleška monografija z besedili direktorja Galerije Božidar Jakac Gorana Milovanovića in direktorja Nacionalnega muzeja moderne umetnosti (Moderne galerije) Branka Franceschija ter avtoric in avtorja dr. Aste Vrečko, muzejske svetnice Dajane Vlaisavljević, Adriane Novina, vodje arhiva Akademije likovnih umetnosti v Zagrebu, Brede Ilich Klančnik, upokojene muzejske svetnice Moderne galerije v Ljubljani in umetnostnega zgodovinarja mag. Gojka Zupana. Katalog je oblikoval Matic Tršar.

Razstava bo na ogled od 9. septembra 2021 do 13. februarja 2022. V drugačni izvedbi je bila razstava spomladi v Nacionalnem muzeju moderne umetnosti v Zagrebu. S tem projektom Galerija Božidar Jakac nadaljuje mednarodna sodelovanja na področju raziskovanja umetnosti med obema vojnama, ki jih je začela z razstavo Obrazi ekspresionizma (1905–1925), ki je gostovala v muzeju GASK v Kutni Gori na Češkem, in jih bo v prihodnjih letih nadaljevala z obdobjem nove stvarnosti.

Častni pokrovitelj mednarodne razstave je predsednik Republike Slovenije Borut Pahor.
Otvoritev razstave bo v petek, 10. septembra 2021 ob 19.00. Razstavo bo odprl Njegova Ekscelenca mr. sc. Boris Grigić, veleposlanik Republike Hrvaške v Republiki Sloveniji.

Novinarska konferenca z avtorji razstave in predstavniki institucij bo v petek, 10. septembra 2021, ob 11.00.

Avtorici razstave:
Asta Vrečko
Dajana Vlaisavljević

Besedila v katalogu:
Branko Franceschi
Goran Milovanović
Dajana Vlaisavljević
Ariana Novina
Asta Vrečko
Breda Ilich Klančnik
mag. Gojko Zupan

Grafično oblkovanje:
Matic Tršar

Na razstavi bodo dela in arhivsko gradivo iz zbrik:
Galerija Božidar Jakac, Kostanjevica na Krki, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Umetnostna galerija Maribor, Moderna galerija, Ljubljana, Mestni muzej Ljubljana (MGML), Narodna galerija, Ljubljana, Zbirka Krka, d. d., Novo mesto, Lah Contemporary, Narodni muzej, Beograd, Muzej novejše zgodovine Slovenije, Ljubljana, Pokrajinski muzej Ptuj Ormož, Dolenjski muzej Novo mesto, Posavski muzej Brežice, Galerija Miha Maleša (MMK), Kamnik, HAZU Kabinet grafike, Zagreb, Muzej novejše zgodovine Celje, Medobčinska splošna knjižnica Žalec, Koroška osrednja knjižnica dr. Franca Sušnika, Ravne na Koroškem, zasebne zbirke / private collections.

Odnosi z javnostmi:
Maja Bahar
maja.bahar@galerija-bj.si