Umro američki književni i kulturni povjesničar Leo Marx
po čijoj knjizi The Machine in the Garden – Technology and the Pastoral Ideal in America“
je dobila naslov izložba Stroj u vrtu u NMMU

Izložba „Stroj u vrtu“, kustosa Klaudija Štefančića u NMMU, svoj naslov duguje knjizi američkog književnog i kulturnog povjesničara Lea Marxa „The Machine in the Garden - Technology and the Pastoral Ideal in America“, koji je preminuo 8. ožujka u 102 godini života. Reakcija profesora Marxa na izložbu koja se referira na njegovo kapitalno djelo, kao i na katalog koji smo mu poslali, bila je, po riječima rodbine, više nego radosna.

Marx je rođen 1919. u New Yorku. Studirao je povijest i književnost na sveučilištima u Cambridgeu i Harvardu. U II. svjetskom ratu bio je kapetan broda specijaliziranog za lov na podmornice. Nakon završetka rata, doktorirao je na Harvardu i zatim predavao na sveučilištima u Amherstu i Nottinghamu (Velika Britanija). Knjigu „The Machine in the Garden“ objavio je 1964. i tako otvorio novo istraživačko polje američkih, odnosno kulturalnih studija. Na MIT- u (Massachusetts Institute of Technology) 1976., zajedno s grupom istraživača, pokrenuo je novi program („Program za znanost, tehnologiju i društvo“), s namjerom da skrene pozornost na složen odnos koji postoji između znanosti, društva i umjetnosti. Nakon umirovljenja, nastavio je predavati na MIT-u sve do 2015.  O smrti Lea Marxa izvijestio je i New York Times : https://www.nytimes.com/2022/03/11/books/leo-marx-dead.html

Reprodukcija: Naslovnica kataloga izložbe Stroj u vrtu u NMMU. Dizajn: Ana Zubić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U Galeriji Josip Račić predstavljena izložba slikara Fadila Vejzovića

U  Galeriji Josip Račić  8. ožujka predstavljen je novi slikarski ciklus Fadila Vejzovića Tijelo – Svijet. Premijerna izložba istoimenog naziva, u autorskoj koncepciji likovnog kritičara Milana Bešlića, zagrebačkoj publici do 3. travnja 2022. predstavlja jedanaest umjetnikovih radova u kombiniranoj tehnici nastalih u razdoblju od 2014. do 2022., u kojima Vejzović na nov i maštovit način istražuje temu ženskog tijela.

... Ulazeći svojim slikarstvom u taj beskrajni prostor koji sažima ljudsko tijelo u ženskoj formi, Vejzović u novim djelima ne oblikuje akt, ne opisuje tijelo u njegovoj narativnoj datosti, ne portretira i ne idealizira, već svakim svojim novim ciklusom, a napose ovim posljednjim, naslovljenim Tijelo – Svijet, korača u tajanstvene predjele ljudskoga bića, u svemir njegova tijela koji jest svijet, odnosno, sâm život. U tijelu je ljudsko postojanje, kuća njegove bîti, škrinja njegove duše, memorijski čip. Taj svemir tijela slikar ne istražuje egzaktnom metodom znanstvenika, nego intuicijom umjetnika kojom ne prodire u nepoznata prostranstva među zvijezdama, već u tamne krajolike ljudske prirode, u prostore podsvjesnoga i iracionalnog. Po karti tijela slikar otkriva druge i nepoznate svjetove, nove puteve spoznavanja ljudskoga postojanja te, nadasve, nove likovne prostore svojega slikarstva. (Milan Bešlić, odlomak iz teksta u  katalogu izložbe)

Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

 

Virtualni koncert Sandre Halužan i Bojana Skočilića u NMMU
27. 2. 2022.

Pratite virtualni koncert suvremenih jazz glazbenika Sandre Halužan i Bojana Skočilića iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu,
u nedjelju 27. veljače od 10 do 11 sati. Riječ je o drugom od tri virtualna koncerta iz  serije Sandra Halužan: Nova tradicija.

Youtube channel: https://youtu.be/RixPwZ5SIA8
FB event: https://www.facebook.com/events/3008175266163047/

Sandra Halužan- glas, klarinet, saksofon, indijanska flauta
Bojan Skočilić – kontrabas
Produkcija: Silvijo Regvar, Daniel Biffel
Video: Barbara Radelja
Dizajn vizuala: Sara Pavleković Preis
Koncert je realiziran uz podršku Ministarstva kulture i medija RH i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.

  
Foto: Sara Pavleković Preis

Sandra Halužan hrvatska je multi-instrumentalistica, vokalistica, vokalna pedagoginja, aranžerka i skladateljica koja potječe iz glazbene obitelji. Klasičnu glazbenu naobrazbu stekla je u školama „Vatroslav Lisinski“ (teorija glazbe i klarinet) i „Blagoje Bersa“ (solo pjevanje). Od 2017. godine bavi se improvizacijom i pohađa seminare jazz glazbe kod međunarodno priznatih glazbenika. Od 2018. godine podučava individualno suvremeno, jazz i zborno pjevanje u Glazbenoj školi “Ladislav Račić” (Rock akademija) u Zagrebu. Prije dvije godine, Halužan okuplja kvartet u sastavu Joe Kaplowitz (klavir), Bojan Skočilić (kontrabas) i Antun Profeta (bubnjevi), a sama pjeva te svira saksofon, klarinet i indijansku flautu. U tom sastavu komponira i izvodi jazz aranžmane autohtonih zagorskih skladbi, te autorskih skladbi na autohtonom zagorskom jeziku. U 2022. priprema prvi album “Vu plavem” (Geenger Records) koji broji 9 autohtonih zagorskih skladbi iz davnih 1900-ih i kasnijih godina, koje je Sandra aranžirala u novom jazz/blues stilu, te jedna autorska skladba. Pjesme govore o čovjeku iz Zagorja, načinu življenja na zagorskim bregima prije više od sto godina, o mukama težaka, preživljavanju rata, odlascima i ponovnim vraćanjima svojim korijenima i precima, univerzalnoj ljubavi, te vječnoj potrazi za suštinom bivanja.

Bojan Skočilić svira bas gitaru od svoje dvanaeset godine, a kontrabas počinje učiti u 3. razredu gimnazije, nakon čega upisuje glazbenu školu za klasiku, smjer kontrabas. Nakon završenog drugog razreda, upisuje Sveučilište za muziku i izvedbene umjetnosti u Grazu koju je završio 2018. godine s odličnim uspjehom. Surađivao je na više projekata kao studijski i live glazbenik uključujući Zagrebačku filharmoniju, Simfonijski orkestar HRT-a, JazzIstra Orchestru, Miro Kadoić quintet, Bruno Mičetić quintet, Leon Brenko, Joe Kaplowitz i mnogi drugi. Kao studijski glazbenik više puta je nominiran za strukovnu nagradu Porin.

 

Sporazumom suradnje umjetnine Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti izlagat će se u prostoru Dvije palače u Zadru

23. veljače 2022. Zadar –  Sporazum kojim se utvrđuju organizacijski okviri suradnje Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Grada Zadra i Ministarstva kulture i medija potpisali su ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Branko Dukić i ravnatelj Branko Franceschi.
Temeljem ovog sporazuma Nacionalni muzej moderne umjetnosti obvezuje se privremeno posuditi umjetničke radove iz svoje zbirke Gradu Zadru za prezentaciju u prostoru Dvije palače (Kneževa i Providurova palača) prema usklađenoj koncepciji njihova postava, a grad Zadar se sporazumom obvezuje provoditi suvremeni muzeološki standard izlaganja.
Osvrnuvši se na ovaj izniman muzeološki dogovor na nacionalnoj razini, ministrica je istaknula kako ovdje nije riječ samo o posudbi umjetnina po načelima međuinstitucionalne suradnje, već o primjeru koji će otvoriti niz kreativnih mogućnosti i sadržaja u prostorima neprocjenjive kulturne baštine. Mogućnost da umjetnine cirkuliraju između Zadra i Zagreba, da doista zažive definiciju „pokretnih kulturnih dobara“, sjajna je prilika da se iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koja čuva 12 tisuća umjetnina, mogu osmisliti i tematske izložbe, starije moderne i suvremene umjetnosti, rekla je ministrica.
Potpisivanjem Sporazuma ministrica Obuljen Koržinek, gradonačelnik Zadra Branko Dukić i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi iskazali su spremnost proširiti suradnju i na druge izložbene programe i projekte.

Izvor: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/sporazumom-suradnje-umjetnine-nacionalnog-muzeja-moderne-umjetnosti-izlagat-ce-se-u-prostoru-dvije-palace-u-zadru/21979
Foto: Grad Zadar

NMMU u suradnji s Galerijom umjetnina Split
Izložba Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith

GALERIJA UMJETNINA SPLIT
Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith
1. 3. - 17. 4. 2022.
Koncept izložbe: Branko Franceschi
Kustosica: Jasminka Babić

Nakon premijernog predstavljanja radova čuvene američke umjetnice Kiki Smith, krajem prošle godine u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, izložba je 1. ožujka prezentirana i u Galeriji umjetnina Split. Splitska publika do 17. travnja ima jedinstvenu priliku upoznati se s odabranim djelima iz svjetski poznatog opusa ove jedinstvene umjetnice.

Više o izložbi: https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1745/
Reprodukcija: Kiki Smith, Žena u kutu, 2004. Bronca © Pace Gallery

Ususret izložbi Odgovor / Response u NMMU predstavljamo vam dubrovačkog umjetnika Izvora Pende

UMJETNIČKI ANAGRAM
I gra
Z vuk
V oda
O tok
R adost

P redosjećaj
E nergija
N ada
D ubrovnik
E ntuzijazam

ŠETNJA PO GRADOVIMA
ZAGREB   Rođen u Zagrebu.
DUBROVNIK  Hrana (pritom ne mislim na prehranu)
DUSSELDORF Edukacija
NEW YORK  Cool grad
BEČ  Kolači
VENECIJA  Tintoretto, kava i keksi

PRVI  DOŽIVLJAJ LIKOVNOSTI
NMMU: Sjećate li se svog prvog crteža?
Izvor Pende: Gipsani odljev antičke skulpture Diskobols u zagrebačkoj Gliptoteci.
NMMU:  Od koga ste dobili prvi pribor za crtanje?
Izvor Pende: Od mame.
NMMU:  S kim ste prvi puta posjetili muzej?
Izvor Pende: S prijateljem.
NMMU: Koliko je ljepota Dubrovnika odredila vaš životni put?
Izvor Pende: Toliko da se u njega uvijek moram vratiti.
NMMU: Što vas je naučio prvi nastavnik likovnog odgoja?
Izvor Pende: Crta, mrlja i točka.
NMMU: Kome ste prodali prvu sliku?
Izvor Pende: Kolekcionaru iz Düsseldorfa.
NMMU: Na što ste potrošili novac?
Izvor Pende: Na materijal za slikanje i putovanje.

UNUTARNJA PREVIRANJA
NMMU:  Zašto ste se prebacili sa studija kiparstva na slikarstvo?
Izvor Pende: Utjecaj njemačkog slikarstva.
NMMU: Figuracija ili apstrakcija?
Izvor Pende: Trenutno apstrakcija.
NMMU: Boje ili monokrono?
Izvor Pende: Trenutno kolorit.
NMMU: Čime biste se bavili da niste umjetnik?
Izvor Pende: Umjetnik sam postao jer vjerojatno ništa drugo nisam mogao postati.
NMMU: Veliki ili mali formati?
Izvor Pende: Veliki.

SUSRETI
NMMU: Presudni utjecaji?
Izvor Pende: Boris Demur, Karin Risse, Daniel Richter, Markus Lüpertz i Marijana Pende.
NMMU: Nezaboravno umjetničko poznanstvo?
Izvor Pende: Marijana Pende.
NMMU:  Trenutak koji ćete uvijek pamtiti?
Izvor Pende: Upis na Kunstakademie Düsseldorf.
NMMU:  Najbolji savjet koji ste dobili?
Izvor Pende: Boriti se protiv površnosti! To su nam stalno ponavljali profesori na akademiji u Düsseldorfu.
NMMU:  Godina za pamćenje?
Izvor Pende: 1976. - kada sam upoznao mamu.
NMMU: Najvažnija nagrada?
Izvor Pende: Nagrada za slikarstvo Kunstakademie Düsseldorf.

NOVI CIKLUS
NMMU: Inspiracija za slike koje ćete predstaviti u NMMU?
Izvor Pende: Nemam inspiraciju, to je termin koji više odgovara amaterizmu ili određenoj terapiji. Kod mene se radi o profesionalnom pristupu radu, kao u svakoj drugoj profesiji.
NMMU: Što njima želite poručiti?
Izvor Pende: Način razmišljanja.
NMMU: Postoji li neka posebna priča vezana uz njih?
Izvor Pende: Nema posebne priče. Ponekad se slika pokuša oduprijeti mojoj diktaturi, a onda naravno bude preslikana.
NMMU: Značenje boja u vašem ciklusu?
Izvor Pende: Boja odjeljuje formu i daje kontrast iako nema konkretno  važno umjetničko značenje, dosta pažnje joj posvećujem, pri stvaranju svojih vlastitih specifičnih nijansi i tonova. Mada mislim da bi slike također trebale isto tako funkcionirati u crno - bijeloj tehnici.
NMMU: Najdraža boja?
Izvor Pende: Dugine boje.

Razgovarala: Lana Šetka
Reprodukcije: Izvor Pende u postavu svoje izložbe u NMMU u Zagrebu. Foto: Boris Berc © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb.
Izvor Pende u svom studiju. Foto: © Marijana Pende

IN MEMORIAM
Stjepan Gračan

IN MEMORIAM
Stjepan Gračan
(1941. - 2022.)

Stjepan Gračan diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1968., a 1969. završio je poslijediplomski studij. U majstorskoj radionici  Antuna Augustinčića od 1969. do 1971. Predavao je na ALU od 1988. Bio je jedan od suosnivača likovne grupe Biafra, koja je djelovala od 1970. do 1978. Članovi grupe priređivali su izložbe i akcije izvan muzeja i na ulicama, a u likovnom izričaju zastupali su ekspresivnu i angažiranu figuraciju s naturalističkim postupcima i snažnim deformacijama. Ostajući dosljedan radikalnoj figuraciji i poruci kojom je želio djelovati na ljudsku savjest i osjećaje. Gračan je u postbijafranskom razdoblju stvarao raznovrsnija djela, a u kontekstu uništenih života  oblikovao je životinjske figure. Na početku svog angažmana u grupi Biafra oblikovao je seriju spaljenih figura u naravnoj veličini. Upotrebom novog materijala i boje, stvarao je spaljene, zgnječene i rastopljene figure, obojanu odjeću i koru tijela kao što je skulptura Grupa X1. S nakanom bombardiranja  savjesti i poticanja duhovnog nemira pojedinaca i čitavog društva u suočavanju s traumatiziranom egzistencijalnom zbiljom, u prostor je intervenirao ambijentalnom skulpturom. Radovi Stjepana Gračana nalaze se u Zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica NMMU
Reprodukcija: Stjepan Gračan, Grupa X1 (sjedeća figura), 1971. poliester, boja. MG-3401
Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

IN MEMORIAM
Mario Beusan

IN MEMORIAM
Mario Beusan
(1944. – 2022.)

Arhitekt, sveučilišni profesor, znanstvenik i umjetnik Mario Beusan bio je dugogodišnji suradnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Ostali su zapamćeni likovni postavi koje je osmislio za  prezentaciju stvaralaštva Ive Kerdića 2011., retrospektivu slikarice Marte Ehrlich 2013. te izložbe "Sve naše životinje – Animalističke teme u hrvatskoj modernoj likovnoj umjetnosti", 2017. i "Nikola Mašić - Plemeniti realist", 2018.

Foto: Goran Vranić© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Uočite, istražite i spoznajte karakteristike moderne i suvremene umjetnosti u zbirci NMMU!

Želiš li otkriti na koji način pristupiti umjetničkim djelima, kako ih istražiti i razumjeti? Na pravome si mjestu!
Za tebe smo osmislili knjižicu uz koju ćeš se na zanimljiv način upoznati s karakteristikama moderne i suvremene umjetnosti u zbirci NMMU!
Knjižica u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti namijenjena je srednjoškolskom uzrastu, a možeš je pronaći na blagajni NMMU! Koristit će ti pri samostalnom obilasku Muzeja, ali i kada dolaziš sa svojom školskom grupom.

Veselimo se tvom dolasku!

Autorica knjižice: Iris Poljan,  muzejska pedagoginja NMMU
Dizajn: Ana Zubić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Slikarica Jadranka Fatur o svojoj slici Texas Truck iz Zbirke NMMU, u postavu izložbe “Stoj u vrtu”

Pustolovnim putovanjem u SAD stekla sam zalihu slikarskih motiva za više od sto godina. Kao prvo, taj je kontinent imao značenje planeta, smatran isprva nedostižnim. Kada mi je fizički postao dostupan, utjelovio je sve što je predstavljao žudnju za novim i modernim, samo središte civilizacije. Moderni su tokovi tamo bili izraženi daleko više nego u „staroj“ Europi. Industrijski i tehnički razvoj Amerike postao je kulturološki gledano vrh kojemu treba težiti. Potisnuta je nostalgičnost tradicije. Sirova stvarnost svakodnevnice je bila fascinantna. Takva mi se ukazala u obličju oslikanog kamioneta-kombija-jeepa (ta automobilska vrsta nije bila u Europi u to vrijeme česta) jednog vrućeg dana u Hustonu Texas. Posebnost se očitovala u oslikanosti površina, što je za mene tada bila apsoluna novost. Automobili su u svijetu i kod kuće bili različitih boja, ali monotoni. Ovdje rasplamsala neka posebna namjera i novi dodani sadržaj po volji vlasnika. Bila je to putujuća kuća s porukom vlasnika, okićena sloganima i zastavama, prošlošću, poviješću i ličnim svjetonazorom. Učinila se simbolom ove zemlje. Možda nekim oličenjem individualnog duha kojemu kultura teži. Zanimljivo je bilo otkriti ga u jednom objektu, predmetu, suvremenom prijevoznom sredstvu kao što je automobil, jedan u osnovi industrijski i serijski produkt civilizacije, ali preoblikovanog po mjeri samosvjesti jednog pripadnika takve zajednice. Sve ove osobine stigle su s vremenom nakon ovog susreta i na stari kontinent, no tada su bile upadljivo i šokantno nove.

Vruć dan u Hustonu bio je posvećen rodeu. Netko od posjetilaca stigao je na predstavu svojim Texas truckom koji je vizualno kolekcionirao na svojoj oplati važnu nacionalnu obljetnicu pobjede građanskih sloboda i poruke druge vrste. Ljestve na stražnjem oslikanom dijelu mogle su biti potpuno nefunkcionalne i zajedno s natpisom koji spominje nebo upućivati metaforički na metafizičku težnju svojega vlasnika. Sveukupno, Texas truck, čiji se naziv mogao pročitati na automobilu također voljom vlasnika kao odabrana identifikacijska šifra – vrsta registarske tablice i dio cjelovite vizualne opreme, djelovao je u tom teksaškom danu poput vizije, space shatla, kao ekstrakt naše tehničke civilizacije koja se ostvarila u svojim vrhuncima.
Moja osobna čežnja u slikarstvu bila je iskočiti van konvencionalnih okvira prikazivanja života kroz postojeće, stilske izraze, a novi sadržaji tome uvijek mogu pridonijeti. Poznavala sam otprije putem medija i literature specifično američke stilove pop art i hiperrealizam, koji su punili lokalne muzeje. Postoje neke sadržajne i kompozicijske sličnosti ove slike s mojim ranijim slikama. Na primjer kadriranje, izdvajanje predmetne vanjske ljuske gdje se naslućuje unutrašnji i omeđeni prostor. Zatim, odabir motiva, čija je vrijednost ne samo likovna nego stvara i sadržajni odnos sa svijetom. Funkcionalnost predmeta i njegov komunalni značaj, uz različitost koju uporabi daju individualni korisnici. Moj interes prema zanatskoj perfekciji nikada nije bio cilj po sebi, iako ovu sliku smatram jednom od svojih u tehničkom smislu najboljih izvedbi. Međutim, izvedba je jednostavno morala biti usklađena s ovim brilijantnim, savršenim motivom. Znam da to ne mora biti opravdanje, kao i da bi netko drugi naslikao Texas truck na potpuno različit način.

Jadranka Fatur, 4. veljače 2022.

Reprodukcija: Jadranka Fatur, Texas Truck, 1983. – 1984., ulje na platnu, 143,5 x 153,5 cm. MG- 4269
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb