Mjesec: studeni 2021.

Lidija Šeler, Krici i šaputanja

Na tragu „twomblyjevske“ poetike Lidija Šeler stvara, naime, svoje vlastite „krikove i šaputanja“ te u ovim gotovo monokromnim platnima koja za svoje polazište zaista imaju bergmanovsku filmsku atmosferu i ugođaj, vodi nas puno dalje od toga, u svijet osobnih emocija i vlastite posvećenosti slikarstvu i na koncu u svijet gdje je čovjek neraskidiv dio prirode. … piše povjesničarka umjetnosti  Romina Peritz u predgovoru kataloga izložbe Krici i šaputanja  suvremene hrvatske umjetnice Lidije Šeler, koju će  javnost prvi puta imati priliku vidjeti od 7. prosinca 2021. do 9. siječnja 2022. u Galeriji „Josip Račić“. Za tri rada, dva diptiha i triptih monumentalnih dimenzija, koji čine ovaj ciklus umjetnicu je inspirirala psihološka drama Krici i šaputanja iz 1972. slavnog švedskog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana.  Pa tako crna, bijela i crvena koje prevladavaju na platnima, istovremeno predstavljaju svojevrstan hommage scenografiji i kostimima iz filma,  ali i bijelo jutro, crveni suton ili crnu zimsku večer viđene kroz staklene stijene umjetničina atelijera…

Iz postava izložbe - Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ivan  Generalić, Pralja, 1936.

Ivan Generalić
Pralja, 1936.
ulje, staklo
29 x 33 cm
MG-2158

Pralja Ivana Generalića je i koloristički i tipološki i motivski tipična za rano hlebinsko naivno slikarstvo. Na poticaj Krste Hegedušića tijekom 1930-ih samouki umjetnici u podravskom selu Hlebine slikom i crtežom bilježe prizore iz svakodnevnog života pa je tako i 'Pralja' oslikana u jasnom crtežu, plošnoj kompoziciji i u naglašenim simboličnim lokalnim bojama. Lik neusklađenih proporcija lišen je osobnih obilježja, a lokalitet specificira karakteristični ambijent s podravskim kućama i koraljnim krošnjama vrbi.
Počevši s lako dostupnim olovkama i akvarelom hlebinski slikari – seljaci kasnije slikaju i temperom i uljem. Odrasli u tradiciji kupovanja glaži, slika na staklu uglavnom sakralne koje po podravskim selima od davnina nude austrijski i slovenski putujući slikari, hlebinski slikari osim na papiru, platnu često slikaju i na staklu, lako dostupnom materijalu fascinirajućeg sjaja..
Fascinantni urođeni talent Ivana Generalića je u Hlebinama 1930. prepoznao i počeo poticati Krsto Hegedušić. Generalić izlaže kao gost na izložbi Udruženja Zemlja od 1931. Život na selu u početku kritički oslikava akvarelom, a kasnije često uljem i temperom na staklu. Nakon Drugoga svjetskog rata središnja je osoba tzv. Hlebinske seljačke slikarske škole, a seoski su prizori bliži lirskoj idealizaciji, metaforičnosti i fantastici. 1970-ih se posvećuje simboličkim i egzistencijalnim temama. Doživio je svjetsku slavu i sedamdesetak je puta samostalno izlagao u zemlji i inozemstvu.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Vladimir Varlaj, Crvena kuća, 1923.

Vladimir Varlaj
Crvena kuća, 1923.
ulje na platnu
74 x 62,5 cm
MG-7098
Najpoznatija slika Vladimira Varlaja Crvena kuća iz 1923. zapravo je naglašeno ekspresionistički izuzetak u njegovu opusu. Željeznička se stanica u Moravicama iz stvarnosti Gorskoga Kotara izdvaja u uznemirujuću tlapnju ostvarenu deformacijom oblika i prostora uzduž skraćene dijagonale te intenzivnim nemimetičkim kolorizmom i svijetlo-tamnim kontrastima. Premda drugdje slika u duhu poetike magičnog realizma upravo afektivne tenzije Crvene kuće povezuju Varlaja s neformalnom skupinom Praške četvorice i Uzelčevim, Gecanovim i Trepšeovim ekspresionističkim tendencijama
Vladimir Varlaj umjetničko je obrazovanje započeo u Zagrebu kod profesora Tomislava Krizmana, a Višu školu za umjetnost i obrt završio je kod Mencija Clementa Crnčića. S ruskog se fronta vraća kao invalid 1917., a već sljedeće godine odlazi prijatelju Milivoju Uzelcu u Prag. Nije sačuvana nijedna Varlajeva slika prije prvog nastupa na zagrebačkom Proljetnom salonu 1919. godine. Uz Proljetne salone, od 1921. do 1927. redovito je sudjelovao i na izložbama Grupe nezavisnih umjetnika koju je inicirao Ljubo Babić. Varlajevu antologijsku nisku pejzaža i veduta naglašene plastičnosti i iznimne sugestivnosti već 1934. godine prekida teška bolest. Kasnijim mrtvim prirodama kao da se oprašta i od slikarstva i od života. Umire 1962. a da nikada nije samostalno izlagao.
Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Na konferenciji za medije u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavljena izložba Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith

Na konferenciji za medije održanoj 25. studenoga 2021.,  u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavljena je izložba Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith.
O čuvenoj američkoj umjetnici i njezinom stvaralaštvu kao i o koncepciji izložbe govorio je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, autor i kustos izložbe.

O izložbi
Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith
Autor koncepcije i kustos izložbe : Branko Franceschi
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Hebrangova 1, Zagreb,
25.11.2021. – 28.1.2022.

Hrvatska javnost prvi put u svojim muzejskim institucijama ima priliku vidjeti radove čuvene američke umjetnice Kiki Smith. Svojom inventivnom i tehničkim postupcima neopterećenom multidisciplinarnom praksom Kiki Smith je osamdesetih godina u potpunosti promijenila način na koji se predstavlja ljudsko tijelo i tjelesnost uopće. To se posebno odnosi na motiv žene te općenito onog što se u umjetnosti smatralo područjem ženskog stvaralaštva kao što su motivi vezani uz snove, snoviđenja, čarobni, čarobnjački i intuitivni odnos prema stvarnosti, posebno prirodi. Radovi Kiki Smith predstavljeni su zajedno s radovima hrvatskih umjetnica iz zbirke NMMU izvedenim u rasponu od sto godina, koji sa stvaralaštvom Kiki Smith ostvaruju rezonancu i suglasje. Riječ je o postavu koji povezuje dvije umjetničke scene u vremenu i prostoru. Međunarodnu umjetničku zvijezdu koja je zbog naše kulturne (samo)izoliranosti kod nas izvan umjetničke scene praktički nepoznata, u lokalni će javni diskurs uvesti nama dobro poznate umjetnice. Izložba se osim u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti postavlja i u Galeriji umjetnina u Splitu (11. 2. 2022. – 27. 3. 2022.), a svaki muzej predstavit će radove hrvatskih umjetnica iz svoje zbirke. Katalog izložbe popratit će oba postava pa će njegovom distribucijom i inozemna publika privučena karizmom Kiki Smith upoznati stoljeće plodnog rada naših umjetnica. Lijepa je to pozicija solidarnosti i sestrinstva po vokaciji koja nadilazi sve kurentne odnose moći i planetarne slave.

Hrvatske umjetnice u postavu izložbe (abecedno): Nevenka Arbanas, Biserka Baretić, Jagoda Buić, Vlasta Delimar, Ina Drutter, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Nives Kavurić Kurtović, Milena Lah, Sofija Naletilić Penavuša, Vesna Popržan, Slava Raškaj, Nasta Rojc, Edita Schubert

Životopis umjetnice
Kiki Smith poznata je od 1980-ih po svojoj multidisciplinarnoj praksi koja se bavi temama općeg ljudskog stanja i njegovog odnosa prema prirodnom svijetu. U svom radu koristi široku paletu materijala čime neprestano proširuje i razvija opseg svog opusa koji uključuje skulpturu, grafiku, fotografiju, crtež i tekstil. Osamdesetih je Smith doslovno samostalno preokrenula figurativnu tradiciju u kiparstvu, stvarajući predmete i crteže na temelju organa, staničnih oblika i ljudskog živčanog sustava te korištenjem neuobičajenih materijala. Njena kasnija praksa uključuje motive životinja, domaće predmete i narativne tropove iz klasične mitologije i narodnih priča. Život, smrt i uskrsnuće tematski su putokazi u mnogim instalacijama i skulpturama čiji česti topos je rodna tematika s naglaskom na konstituiranje arhetipskih ženskih tipova i situacija. Njena interpretacija motiva uz kulturološke reference nadahnjuje se oniričkom dimenzijom stvarnosti.

Kiki Smith je širom svijeta organizirala brojne samostalne izložbe širom svijeta, uključujući preko 25 muzejskih izložbi. Njezin je rad predstavljen na pet venecijanskih bijenala, uključujući izdanje 2017. godine. Članica je Američke akademije za umjetnost i riječ i Američke akademije za umjetnost i znanost, a 2017. Kraljevska akademija umjetnosti u Londonu dodijelila joj je titulu počasnog kraljevskog akademika. Prije toga, Smith je 2006. godine od strane časopisa TIME prepoznata kao jedan od “TIME 100: Ljudi koji oblikuju naš svijet”. Ostale nagrade uključuju Skowheganovu medalju za kiparstvo 2000. godine; medalju Edwarda MacDowella iz 2009. godine; nagradu Nelson A. Rockefeller za 2010., medalju američkog Ministarstva vanjskih poslova za umjetnost iz 2013. godine, koju joj je dodijelila Hillary Clinton; i nagradu za životno djelo iz 2016. godine, koju je među ostalim dodijelio Međunarodni kiparski centar. Predaje na NYU i Sveučilištu Columbia.

Foto: iz postava izložbe Hrvatske umjetnice Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju  Kiki Smith u NMMU. Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

JAVNI POZIV za prijem pripravnika/ce kroz mjeru HZZ-a „Stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva“ za radno mjesto – Muzejski tehničar – pripravnik

Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 123/19 i 66/20), članka 28. Pravilnika o radu i sistematizaciji radnih mjesta Moderne galerije, od 3. 9. 2020. godine i Plana prijama za zapošljavanje pripravnika u

reguliranim djelatnostima iz sektora kulture za 2021. godinu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Andrije Hebranga 1, raspisuje

JAVNI POZIV

za prijem pripravnika/ce kroz mjeru HZZ-a

„Stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva“ za radno mjesto

Muzejski tehničar - pripravnik

- 1 izvršitelja/ice na određeno vrijeme – 12 mjeseci, puno radno vrijeme

Opći uvjeti:
završena srednja škola tehničkog smjera, bez radnog iskustva na poslovima muzejskog tehničara.

Posebni uvjeti:
– znanje rada na računalu, vozačka dozvola B kategorije, znanje jednog svjetskog jezika.

Uz pismenu prijavu na javni poziv kandidati/kandidatkinje su dužni dostaviti sljedeću dokumentaciju:

  • životopis
  • dokaz o stručnoj spremi
  • potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o prijavi u evidenciji nezaposlenih
  • elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s podacima iz matične evidencije
  • dokaz o znanju stranog jezika (presliku potvrde škole stranih jezika ili presliku indeksa)
  • dokaz o hrvatskom državljanstvu (presliku domovnice)
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od 6 mjeseci (presliku)

Na javni poziv mogu se javiti osobe oba spola.

O rezultatima izbora kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

Priloženu natječajnu dokumentaciju ne vraćamo.

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima dužan/a je u prijavi na javni poziv pozvati se na to pravo, odnosno uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu i ima prednost u odnosu na ostale kandidate/kinje pod jednakim uvjetima.

Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19) uz prijavu na javni poziv dužan/a je priložiti osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843

Prijavom na javni poziv kandidat daje privolu Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na javni poziv te dokumentaciji dostavljenoj s prijavom, u svrhu odabira kandidata te privolu na dostavu obavijesti o rezultatima javnog poziva koja se dostavlja svim kandidatima koja uključuje ime i prezime te struku. Privola za prikupljanje i obradu osobnih podataka je uvjet za prijavu na javni poziv.

Kandidat može u svakom trenutku bez objašnjenja odustati od dane privole i zatražiti prestanak aktivnosti obrade svojih osobnih podataka, o čemu će mu Nacionalni muzej moderne umjetnosti izdati potvrdu.

Prikupljeni osobni podaci obrađivat će se u skladu s važećim propisima, odnosno Općom uredbom o zaštiti podataka od 27. travnja 2016. godine između Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije te Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Opoziv privole kandidat može podnijeti osobno ili e-poštom na adresu: moderna-galerija@modgal.t-com.hr

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 7 dana od dana objave javnog poziva u biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s naznakom «ZA JAVNI POZIV - PRIPRAVNIK» na adresu: NACIONALNI MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, Andrije Hebranga 1, Zagreb (nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati).

MUZEJSKI/A TEHNIČAR/KA - pripravnik
https://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=118611201

NACIONALNI MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI

JAVNI POZIV za prijem pripravnika/ce kroz mjeru HZZ-a „Stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva“ za radno mjesto – Kustos – pripravnik

Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 123/19 i 66/20), članka 28. Pravilnika o radu i sistematizaciji radnih mjesta Moderne galerije, od 3. 9. 2020. godine i Plana prijama za zapošljavanje pripravnika u

reguliranim djelatnostima iz sektora kulture za 2021. godinu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Andrije Hebranga 1, raspisuje

JAVNI POZIV

za prijem pripravnika/ce kroz mjeru HZZ-a

„Stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva“ za radno mjesto

 Kustos - pripravnik

- 1 izvršitelja/ice na određeno vrijeme – 12 mjeseci, puno radno vrijeme

Uvjeti:
završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij: filozofski fakultet ili srodni studij (povijest umjetnosti, muzeologija, strani jezici), likovna ili umjetnička akademija - polje likovne umjetnosti

  • poznavanje rada na PC-u
  • znanje najmanje jednog svjetskog jezika

Uz pismenu prijavu na javni poziv kandidati/kandidatkinje su dužni dostaviti sljedeću dokumentaciju:

  • životopis
  • dokaz o završenom studiju (presliku diplome)
  • potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o prijavi u evidenciji nezaposlenih
  • elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s podacima iz matične evidencije
  • dokaz o znanju stranog jezika (presliku potvrde škole stranih jezika ili presliku indeksa)
  • dokaz o hrvatskom državljanstvu (presliku domovnice)
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od 6 mjeseci (presliku)

Na javni poziv mogu se javiti osobe oba spola.

O rezultatima izbora kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

Priloženu natječajnu dokumentaciju ne vraćamo.

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima dužan/a je u prijavi na javni poziv pozvati se na to pravo, odnosno uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu i ima prednost u odnosu na ostale kandidate/kinje pod jednakim uvjetima.

Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19) uz prijavu na javni poziv dužan/a je priložiti osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843

Prijavom na javni poziv kandidat daje privolu Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na javni poziv te dokumentaciji dostavljenoj s prijavom, u svrhu odabira kandidata te privolu na dostavu obavijesti o rezultatima javnog poziva koja se dostavlja svim kandidatima koja uključuje ime i prezime te struku. Privola za prikupljanje i obradu osobnih podataka je uvjet za prijavu na javni poziv.

Kandidat može u svakom trenutku bez objašnjenja odustati od dane privole i zatražiti prestanak aktivnosti obrade svojih osobnih podataka, o čemu će mu Nacionalni muzej moderne umjetnosti izdati potvrdu.

Prikupljeni osobni podaci obrađivat će se u skladu s važećim propisima, odnosno Općom uredbom o zaštiti podataka od 27. travnja 2016. godine između Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije te Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Opoziv privole kandidat može podnijeti osobno ili e-poštom na adresu: moderna-galerija@modgal.t-com.hr

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 7 dana od dana objave javnog poziva u biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s naznakom «ZA JAVNI POZIV - PRIPRAVNIK» na adresu: NACIONALNI MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, Andrije Hebranga 1, Zagreb (nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati).

KUSTOS/ICA - pripravnik
https://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=118611087

NACIONALNI MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI

Vilko Gecan, Kod stola (Četvoro kod stola), 1923.

 

 

Vilko Gecan
Kod stola (Četvoro kod stola), 1923.
ulje na platnu
69,5 x 69,5 cm
MG-2193

Tjeskobnu atmosferu slike Kod stola (Četvoro kod stola) Vilko Gecan ostvaruje tipično ekspresionističkim postupcima divergentnih dimenzija i naglašenim svjetlosnim kontrastima. Predimenzioniranim likovima u kompoziciji bez čvrsta oslonca prijeti skučeni prostor. Lica su im sumirana na hladne maske lišene duše, a geste prazne. Scena djeluje teatralno, a funebralna je atmosfera bliska zlokobnim kadrovima Fritza Langa i njemačkih ekspresionističkih filmova.
Vilko Gecan dugogodišnje prijateljstvo s tek tri godine mlađim Milivojem Uzelcem započinje u banjalučkoj gimnaziji gdje zajedno počinju slikati. Istovremeno sele u Zagreb i zajedno počinju učiti kod Tomislava Krizmana. Gecanovo je kasnije umjetničko obrazovanje u Zagrebu i Műnchenu nažalost bilo nesustavno. Nakon mobilizacije i trogodišnjeg ratnog zarobljeništva na Siciliji te dobrovoljnog odlaska na Solunski front Gecan 1919. odlazi Uzelcu u Prag. Opreka Gecanove pomnosti i Uzelčeve naglosti bila je za obojicu trajan i dragocjen korektiv. Gecan je osim u Zagrebu kasnije živio i radio i Berlinu, New Yorku i Chicagu. Od konačnog povratka u domovinu 1932. slikao je intimističke scene jakog kolorizma.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Nicholas Roerich, Zapovijed gospodara, 1931.

 

Nicholas Roerich (1874. -1947.)
Zapovijed gospodara, 1931.
ulje na platnu, 80x124cm
MG-739

Nicholas Roerich svestrani je ruski umjetnik koji svoje ideje veličanja čovjeka i prirode izražava slikarstvom, kazalištem te filozofskim i mističnim raspravama. Rano je stekao široko obrazovanje, studirao je pravo, arheologiju, povijest umjetnosti i slikarstvo. Njegova ideja o međunarodnoj zaštiti kulturnih dobara u ratu i miru poznata je pod nazivom Roerichov pakt. Pored slikarstva početkom 20. stoljeća bavio se scenografijom i kostimografijom – angažira ga Sergej Djagiljev, surađuje sa Stravinskim na baletu Posvećenje proljeća. Potkraj Prvog svjetskog rata seli se u Ameriku te od tamo poduzima brojna putovanja po Tibetu i Indiji u svrhu proučavanja drevnih kultura u smislu rousseauvsko– prosvjetiteljske ideje prvotnog stanja panteizma. Umjetnosti pridaje moralnu vrijednost. Roerich je slikar simboličkih krajolika, a planine - naziva ga se majstorom planina – njegov je najčešći motiv, uz čest izostanak ljudskog lika. Ukoliko se pojavljuje, kao na slici Zapovijed gospodara onda je riječ o Geser-kanu, junaku-bogu Tibeta i Mandžurije prikazanom s leđa kako kontemplira gledajući obližnje plavičaste obronke. Planine simboliziraju vječnost i postojanost, stanje potpune svijesti i mentalne discipline. Svojevrstan new agevski karakter slika–simbola subjektivnog mira i neprolaznosti postiže velikim plohama boje, omeđenim obrisnim linijama i izbjegavanjem dubinski projiciranih oblikovnih elemenata koji bi pridonosili perspektivnim kraćenjima. U New Yorku je Roerich osnovao muzej svojih radova, a danas djeluje kao centar u kojem se proučavaju Roerichova postignuća ne samo u području umjetnosti već znanosti, duhovnosti i mirotvorstva. Zajedno sa svojom ženom Helenom, osnivač je Agny Yoge, doktrine Žive etike na tragu neo teozofijske religije.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ivan Antolčić, Nevenka Filipović – glumica Zagrebačkog kazališta lutaka

 

Ivan Antolčić
1928. – 2019.
Nevenka Filipović – glumica Zagrebačkog kazališta lutaka
2008.
bronca
167 x 100 mm
MG-8078

Kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1953. godine. Od 1954. do 1991. radio je u HNK-u kao scenski kipar i scenograf. Uspješno se bavio ilustracijom i opremanjem knjiga te grafičkim dizajnom kazališnih plakata. U nakladi Straža objavio je grafičke mape (Korablja I. i Korablja II.). Autor je svečanog zastora za Zagrebačko kazalište lutaka 2006. Dobitnik je niza priznanja, nagrada i odlikovanja, među kojima je i Nagrada za životno djelo ULUPUH-a 2010.
Radio je reljefe, medalje i plakete slobodnih oblika i simboličkih sadržaja lirskog nadahnuća i dječje zaigranosti. Antolčić je najčešće medaljerska djela oblikovao lijevanjem u bronci. Jedinstvene su njegove stajaćice posvećene teatru, a autor je tri djela darovao Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2017. godine.
Stajaćica u obliku stilizirane ženske figure posvećena je glumici Nevenki Filipović iz Zagrebačkog kazališta lutaka. Malu skladnu skulpturu grade četiri segmenta – ovalna glava s nasmiješenim licem i bujnom poludugom kosom s zamotuljkom na vrh tjemena, pravokutno deblo s pticom i natpisom, vrlo ukrašena trapezoidna suknja i jednostavna zaobljena baza. Karakterističnom izvedbom zrcali poetike nježnog, vedrog i senzibilnog ludističkog svijeta svojstvenom osobnosti ovog svestranog i nadasve plemenitog umjetnika čija su djela obilježila mnoga djetinjstva i kazališni život u proteklih pola stoljeća.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith

Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith
Koncept: Branko Franceschi

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Hebrangova 1, Zagreb
25.11.2021. – 28.1.2022.
Kustos: Branko Franceschi

Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 14, Split
11.2.2022. – 27.3.2022.
Kustosica: Jasminka Babić

Hrvatska javnost prvi put u svojim muzejskim institucijama ima priliku vidjeti radove čuvene američke umjetnice Kiki Smith. Svojom inventivnom i tehničkim postupcima neopterećenom multidisciplinarnom praksom Kiki Smith je osamdesetih godina u potpunosti promijenila način na koji se predstavlja ljudsko tijelo i tjelesnost uopće. To se posebno odnosi na motiv žene te općenito onog što se u umjetnosti smatralo područjem ženskog stvaralaštva kao što su motivi vezani uz snove, snoviđenja, čarobni, čarobnjački i intuitivni odnos prema stvarnosti, posebno prirodi. Radovi Kiki Smith predstavljeni su zajedno s radovima hrvatskih umjetnica iz zbirke NMMU izvedenim u rasponu od sto godina, koji sa stvaralaštvom Kiki Smith ostvaruju rezonancu i suglasje. Riječ je o postavu koji povezuje dvije umjetničke scene u vremenu i prostoru. Međunarodnu umjetničku zvijezdu koja je zbog naše kulturne (samo)izoliranosti kod nas izvan umjetničke scene praktički nepoznata, u lokalni će javni diskurs uvesti nama dobro poznate umjetnice. Izložba se osim u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti postavlja i u Galeriji umjetnina u Splitu (11. 2. 2022. – 27. 3. 2022.), a svaki muzej predstavit će radove hrvatskih umjetnica iz svoje zbirke. Katalog izložbe popratit će oba postava pa će njegovom distribucijom i inozemna publika privučena karizmom Kiki Smith upoznati stoljeće plodnog rada naših umjetnica. Lijepa je to pozicija solidarnosti i sestrinstva po vokaciji koja nadilazi sve kurentne odnose moći i planetarne slave.

Hrvatske umjetnice u postavu izložbe: Nevenka Arbanas, Biserka Baretić, Jagoda Buić, Vlasta Delimar, Ina Drutter, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Nives Kavurić Kurtović, Milena Lah, Sofija Naletilić Penavuša, Vesna Popržan, Slava Raškaj, Nasta Rojc, Edita Schubert

Životopis umjetnice
Kiki Smith poznata je od 1980-ih po svojoj multidisciplinarnoj praksi koja se bavi temama općeg ljudskog stanja i njegovog odnosa prema prirodnom svijetu. U svom radu koristi široku paletu materijala čime neprestano proširuje i razvija opseg svog opusa koji uključuje skulpturu, grafiku, fotografiju, crtež i tekstil.
Osamdesetih je Smith doslovno samostalno preokrenula figurativnu tradiciju u kiparstvu, stvarajući predmete i crteže na temelju organa, staničnih oblika i ljudskog živčanog sustava te korištenjem neuobičajenih materijala. Njena kasnija praksa uključuje motive životinja, domaće predmete i narativne tropove iz klasične mitologije i narodnih priča. Život, smrt i uskrsnuće tematski su putokazi u mnogim instalacijama i skulpturama čiji česti topos je rodna tematika s naglaskom na konstituiranje arhetipskih ženskih tipova i situacija. Njena interpretacija motiva uz kulturološke reference nadahnjuje se oniričkom dimenzijom stvarnosti.
Kiki Smith je širom svijeta organizirala brojne samostalne izložbe širom svijeta, uključujući preko 25 muzejskih izložbi. Njezin je rad predstavljen na pet venecijanskih bijenala, uključujući izdanje 2017. godine. Članica je Američke akademije za umjetnost i riječ i Američke akademije za umjetnost i znanost, a 2017. Kraljevska akademija umjetnosti u Londonu dodijelila joj je titulu počasnog kraljevskog akademika. Prije toga, Smith je 2006. godine od strane časopisa TIME prepoznata kao jedan od “TIME 100: Ljudi koji oblikuju naš svijet”. Ostale nagrade uključuju Skowheganovu medalju za kiparstvo 2000. godine; medalju Edwarda MacDowella iz 2009. godine; nagradu Nelson A. Rockefeller za 2010., medalju američkog Ministarstva vanjskih poslova za umjetnost iz 2013. godine, koju joj je dodijelila Hillary Clinton; i nagradu za životno djelo iz 2016. godine, koju je među ostalim dodijelio Međunarodni kiparski centar. Predaje na NYU i Sveučilištu Columbia.

Fotografije iz postava izložbe Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith u NMMU. Foto: Goran Vranić i Marija Kalmeta©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb