Crvena kuća, 1923.

ulje na platnu

74 x 62,5 cm

MG-7098

Najpoznatija slika Vladimira Varlaja Crvena kuća iz 1923. zapravo je naglašeno ekspresionistički izuzetak u njegovu opusu. Željeznička se stanica u Moravicama iz stvarnosti Gorskoga Kotara izdvaja u uznemirujuću tlapnju ostvarenu deformacijom oblika i prostora uzduž skraćene dijagonale te intenzivnim nemimetičkim kolorizmom i svijetlo-tamnim kontrastima. Premda drugdje slika u duhu poetike magičnog realizma upravo afektivne tenzije Crvene kuće povezuju Varlaja s neformalnom skupinom Praške četvorice i Uzelčevim, Gecanovim i Trepšeovim ekspresionističkim tendencijama

Vladimir Varlaj umjetničko je obrazovanje započeo u Zagrebu kod profesora Tomislava Krizmana, a Višu školu za umjetnost i obrt završio je kod Mencija Clementa Crnčića. S ruskog se fronta vraća kao invalid 1917., a već sljedeće godine odlazi prijatelju Milivoju Uzelcu u Prag. Nije sačuvana nijedna Varlajeva slika prije prvog nastupa na zagrebačkom Proljetnom salonu 1919. godine. Uz Proljetne salone, od 1921. do 1927. redovito je sudjelovao i na izložbama Grupe nezavisnih umjetnika koju je inicirao Ljubo Babić. Varlajevu antologijsku nisku pejzaža i veduta naglašene plastičnosti i iznimne sugestivnosti već 1934. godine prekida teška bolest. Kasnijim mrtvim prirodama kao da se oprašta i od slikarstva i od života. Umire 1962. a da nikada nije samostalno izlagao.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb