Na konferenciji za medije u NMMU predstavljena izložba Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća

Na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavljena je izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća". Predstavnicima medija u toj prigodi uvodnim govorom obratio se Branko Franceschi, ravnatelj NMMU, a o izložbi je govorila povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i autorica koncepcije Iva Körbler.

Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba Nike Radić “Brojat ću od deset do jedan”

Izložba "Brojat ću od deset do jedan" akademske kiparice Nike Radić večeras je otvorena u Galeriji Josip Račić. Uz uvodni govor Branka Franceschija, ravnatelja NMMU o koncepciji i postavu govorili povjesničar umjetnosti i kustos NMMU Klaudio Štefančić i Nika Radić.
Uz prezentaciju novih umjetničinih radova izložbeni postav u Galeriji Račić predstavlja svojevrstan presjek njezinog stvaralaštva koje se u posljednjih pet godina odvija na polju interpersonalne komunikacije, s naglaskom na psihoterapijskoj praksi hipnoze.

Životopis umjetnice
Nika Radić rođena je 1968. u Zagrebu gdje je završila studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Diplomirala je i povijest umjetnosti na sveučilištu u Beču. U svojim video radovima, instalacijama i fotografijama bavi se temom društvene komunikacije, a o načinima na koji umjetnost participira u različitim oblicima komunikacije pisala je i objavljivala tekstove u stranim knjigama i časopisima. Izlagala je na više od dvjesto samostalnih i skupnih izložbi.
Više na: www.nikaradic.com

Foto: Goran Vranić i arhiva NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Danko Friščić u razgovoru za NMMU

NMMU: Kakvo je bilo djetinjstvo Danka Friščića? Kako je bilo odrastati uz tatu slikara i da li vam je on otkrio ljepotu svijeta umjetnosti?
DANKO FRIŠČIĆ: Moje djetinjstvo bilo je predivno! Unatoč izazovima koje život nosi, uz slikarstvo ono nikada nije prestalo i dalje je tu – predivno! Kako su moji roditelji oboje slikari, miris boja oduvijek je bio tu, a blizina ljepote umjetnosti bila je neizbježna - „Prelijepo prokletstvo ljepote“.

NMMU: Kakvi ste bili na likovnom u školi?
DANKO FRIŠČIĆ: Loš. Kad smo dobili zadatak da vodenim bojama ili temperom naslikamo "jesensko lišče" svi smo izišli na školsko dvorište kako bismo sakupili otpalo lišće "jesenskih boja" i kasnije ga naslikali. Problem je nastao kad sam sa zemlje dobrim dijelom pokupio i zelenog lišća, što se nije uklapalo u "koncept" - "predodžbu prikaza jeseni". Poklonjena trojka odmah 😊

NMMU: Kad ste shvatili da želite postati slikar i kako je vaš otac reagirao kada ste mu priopćili da i vi želite na „njegovu“ Akademiju?
DANKO FRIŠČIĆ: Ja sam jednostavno Slikar otpočetka pa onda nikakvih "priopćavanja" niti sličnih komunikacija među nama i u obitelji, pa i šire, nije bilo... sve jednostavno.

NMMU: Da li je za vas postojala alternativna slikarskom pozivu?
DANKO FRIŠČIĆ: Ne baš... možda Mutant ili Svemirac… robot??

NNMU: Da li ste s ocem pričali o umjetnosti, razmjenjivali ideje, tražili savjet? Ako da, koji ste zapamtili i primjenjujete li ga i danas?
DANKO FRIŠČIĆ: Nismo puno pričali... živjeli smo... možda jedan "input", ne bih rekao savjet (koji me "dugoročno uvalio u probleme") - da se u bojama koje vidimo nalaze i one koje ne vidimo!

NMMU: Na izložbi vašeg oca Ive Friščića u NMMU izložene su dvije slike na kojima vas je naslikao dok ste bili mali. Da li vas je često portretirao? Sjećate li se kako su nastale?

DANKO FRIŠČIĆ: Koliko znam jednom me portretirao uživo kao bebu, ali onda sam postao previše nemiran pa je morao pribjeći (sasvim legitimno) - fotografiji... Vjerujem da su ga i prestali zanimati direktni odnosi u jednom trenutku, okrenuo se "vizijama"

NMMU: Spomenuli ste da su umjetnički svjetovi vas i vašeg oca različiti, a istovremeno vrlo bliski. U čemu vidite sličnost, a što je po vama različito?
DANKO FRIŠČIĆ: Brzina je naša sličnost i razlika istovremeno. A bez boja ne bismo postojali ni on ni ja.

NMMU: Koja vam je očeva slika najdraža i zbog čega?
DANKO FRIŠČIĆ: Najdraža i jedino važna je moja " De-Mentalna Slika" tate dok na plaži na Kalamoti/Koločepu crta zrnca pijeska i kamenčiće... uživa... prelijepa slika.

NMMU: Kakav je osjećaj izlagati istovremeno s ocem? Da li ste se ikada bojali uspoređivanja vaših stvaralaštva?
DANKO FRIŠČIĆ: Osjećaj je lijep no, nikada se ne možeš baš "odLIJEPiti", zar ne??? Kaj bi se bojao? Pa ja sam prijatelj boja!!!

NMMU: Kojeg svjetskog umjetnika izrazito cijenite?
DANKO FRIŠČIĆ: Dragog Boga

NMMU: Zaokuplja vas motivika nadahnuta onostranim, fantastičnim svjetovima zasnovanim na žanru znanstvene fantastike koji se kao poveznica proteže i kroz recentne cikluse slika.
DANKO FRIŠČIĆ: Te žanrove "fantastike i fantazmagorija, onostranog", pogotovo u takozvanim "C" ili "J" produkcijama, vidim kao mehanizme posezanja k pomaku od serviranih, servilnih, zatupljujućih i uništavajućih, robovskih, lažno kreativnih i nazovi "slobodoumnih" užasno iritantno-aktivističkih preplaćenih koncepata. Naravno da najviše volim Mutante! "Ritam Zločina u kabinetu Dr.Kaligarija","Izbavitelj", „Gosti iz Galaxije" (ali inverzija - mi kao čudovišta ili prelijepi stranci u nekom potpuno nezamislivom stranom svijetu!), naravno Otok Dr. Moreaua je Grozna Inspiracija.

NMMU: Da li ste ikada imali priliku naslikati scenografiju za neki SF film i da li biste to voljeli?
DANKO FRIŠČIĆ:To bi bilo Fenomenalno!! Scenografiju ili "Koncept Art" za neki dobar otkačeni suludi scenarij / igricu il kaj već, bilo bi predivno izbrijati, jer sve ide unutra! Zapravo to i radim cijelo vrijeme 😊

NMMU: U vašem radu inspiriraju vas i književna djela, koja biste izdvojili i zbog čega?
DANKO FRIŠČIĆ: Kaj se tiče teksta ... i papira kojeg obožavam, puno "Čita(majmun od Tarzana)m" - uvijek paralelno hrpu različitih stvari, žanrova, stripova, knjiga, pripovjetki, dnevnika i tjednika... Dunja me hoće ubit svaki dan jer je sve puno pobacanih literatura za kojima posežem izmjenično. Sve je jedna knjiga, jedan tekst, jedna slika!

NMMU: Koliko je svijet u kojem ste odrastali drugačiji od ovog u kojem danas živite? Što vam nedostaje iz „starih“ vremena i bojite li se neizvjesnosti vremena u kojem živimo?
DANKO FRIŠČIĆ: Nemam nekavih razlika u tom smislu...Svega ima...možda premalo C/B fotokopija, pausa i letraseta.

NMMU: Kada biste se mogli opisati jednom bojom koju biste odabrali i zašto?
DANKO FRIŠČIĆ: Moja boja je ona koju NE VIDIM! Zapravo one ne postoje, a mi smo u stalnoj vječnoj potrazi za SPEKTROM!! (Tajni Agent)

Razgovarala: Lana Šetka
Reprodukcija: Danko Friščić uz svoj portret u postavu izložbe svog oca Ive Friščića u NMMU. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U Muzeju Srema u Srijemskoj Mitrovici izložba u povodu 150. obljetnice rođenja umjetnika Roberta Frangeša-Mihanovića

U povodu 150. obljetnice rođenja umjetnika Roberta Frangeša-Mihanovića - na inicijativu i u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti iz Zagreba - priređena je izložba s tridesetak reproduciranih djela velikog hrvatskog kipara iz fundusa NMMU, a koja će od 3. do 17. listopada biti predstavljena u izložbenom prostoru Muzeja Srema u Sremskoj Mitrovici. Izložbu prati katalog s tekstom povjesničarke umjetnosti Tatijane Gareljić, koja potpisuje i koncepciju postava.

Reprodukcija: iz kataloga izložbe Robert - Frangeš Mihanović u Muzeju Srema u Srijemskoj Mitrovici

U NMMU otvorena izložba “Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum”

"U ciklusu fenomenoloških izložbi Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti projekt Umjetnici o umjetnicima - likovni panoptikum prezentira stotinjak slika, crteža, grafika, fotografija, skulptura i medalja kojima naši likovni umjetnici predstavljaju svoje kolege, ali i širu kulturnu scenu svoga vremena. Izložba prati razvoj našeg likovnog moderniteta od kraja 19. stoljeća do današnjih dana te paralelno ukazuje na intenzivnu međusobnu suradnju kao temelj svake istinske kreacije. ..." - izjavila je na otvorenju izložbe Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum u NMMU autorica koncepcije i postava Lada Bošnjak Velagić te nastavila - Međusobni portreti umjetnika ukazuju na formativnu važnost koju prijateljstvo i ljubav, ali i mentorstvo, mecenatstvo i šira društvena podrška predstavljaju za stvaratelje i stvaranje. ..." - Uzvanicima na otvorenju uvodno se obratio i ravnatelj NMMU Branko Franceschi. Kao izaslanica zagrebačkog gradonačelnika događanju je prisustvovala Laura Topolovšek, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
Izložba se u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti može razgledati do 13. studenoga 2022., a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničarke umjetnosti Lade Bošnjak Velagić. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje Ana Zubić.

Reprodukcije: s otvorenja izložbe "Umjetnici o umjetnicima - likovni panoptikum". Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Na konferenciji za medije u NMMU predstavljena izložba Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum

Na konferenciji za medije održanoj 20. rujna u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, predstavljena je izložba Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum. U toj prigodi predstavnicima medija uvodno se obratio ravnatelj NMMU Branko Franceschi, a o još jednoj u nizu fenomenoloških izložbi NMMU, govorila je viša kustosica Lada Bošnjak Velagić, autorica koncepcije i postava. Prema riječima autorice, izložba prvenstveno ukazuje na međusobnu intenzivnu suradnju umjetnika ali i šire javne scene. U tom kontekstu voditeljica Zbirke slikarstva od 1918. - 1945. zahvalila je Muzeju suvremene umjetnosti iz Zagreba, Muzejima grada Karlovca, Gradskom muzeju Varaždin, Zbirci Nine Vranića, Kolekciji Vugrinec, Zbirkci Borisa Vrge iz Petrinja te ostalim privatnim posuđivačima, kolegama i suradnicima na projektu.
Izložbu koja se u NMMU može razgledati do 13. studenoga prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničarke umjetnosti Lade Bošnjak Velagić. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje Ana Zubić.
Reprodukcije: s konferencije za medije u NMMU. Foto: Goran Vranić i iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U NMMU predstavljena monografija Julije Knifer: Collages for Meanders, u izdanju njujorške izdavačke kuće OSMOS Books

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu 19. rujna premijerno je predstavljena monografija Julije Knifer: Collages for Meanders, u izdanju njujorške izdavačke kuće OSMOS Books. Riječ je o knjizi koja se bavi skupinom kolaža nastalih kasnih 50-ih i ranih 60-ih godina prošlog stoljeća - ponovo otkrivenih 2014. - koji ilustriraju razvoj motiva meandra u ključnom trenutku Kniferove karijere te se mogu shvatiti kao rječnik oblika kroz koje je umjetnik razvio jedinstveni formalni jezik ponavljanja i kontrasta. U nazočnosti umjetnikove kćeri Ane Knifer, uzvanicima se u toj prigodi uvodno obratio Branko Franceschi, ravnatelj NMMU, a o knjizi su govorili autori tekstova, povjesničar umjetnosti dr.sc. Zvonko Maković i nezavisni kustos, pisac i prevoditelj Christian Rattemeyer. Događanju je ispred Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske nazočila ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković. Nakon Zagreba, monografija će biti predstavljena u Parizu, a zatim i u New Yorku.

O knjizi Julije Knifer: Collages for Meanders
Uredila: Cay Sophie Rabinowitz
Tekstovi: Zvonko Maković, Christian Rattemeyer
Izdavač: OSMOS Books, New York 2022.

Hrvatski umjetnik Julije Knifer (1924. - 2004.) prepoznat je kao jedan od najznačajnijih autora vezanih uz konkretnu umjetnost nakon 1945. te kao član avangardne umjetničke grupe Gorgona. Tijekom karijere duge pet desetljeća, Knifer je razvio jedinstvenu praksu koja se temelji na varijaciji uvijek istog likovnog motiva-meandra. Kniferovi meandri bili su različito tumačeni kroz vrijeme u kojem su nastajali. Najprije u kontekstu geometrijske apstrakcije i neo-konstruktivizma Novih tendencija 60-ih godina prošlog stoljeća. Može se promatrati i kao gesta otpora političkoj kooptaciji kulture, a danas svojim asketizmom i zanimanjem za apsurd i i anti-umjetnost govore o predanosti i individualizmu jedne umjetničke vizije.

Ova knjiga bavi se skupinom kolaža nastalih kasnih 50-ih i ranih 60-ih godina, koji su ponovo otkriveni 2014. godine. Kolaži ilustriraju razvoj motiva meandra u ključnom trenutku Kniferove karijere i mogu se shvatiti kao rječnik oblika kroz koje je umjetnik razvio jedinstveni formalni jezik ponavljanja i kontrasta.

O izdavaču : OSMOS je izdavačka kuća koja živim i složenim konceptom objedinjuje kuratorske i izdavačke aktivnosti pod vodstvom Cay Sophie Rabinowitz, bivše urednice Parketta i umjetničke direktorice Art Basela. Uz OSMOS magazin, OSMOS knjige i OSMOS izložbe i suradnje, Cay Sophie Rabinowitz uspostavila je multivalentni međunarodni program za razmjenu ideja. Sjedište OSMOS-a nalazi se u Stamfordu u zapadnom Catskillsu, NY, a izložbeni prostor u njujorškom East Village-u gdje je nekoć bio saloon u kojem su, prema riječima Emme Goldman, ”radikalni pisci i umjetnici…raspravljali o svjetskim problemima do duboko u noć.”

O autorima tekstova
Christian Rattemeyer nezavisni je kustos, pisac i prevoditelj. Radio je kao izvršni direktor Sculpture Centre u New Yorku od 2019. do 2020. te kao kustos Odjela za crtež i grafiku u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku od 2007. do 2019. Rattemeyer je u MoMA-i bio kustos i koautor brojnih izložbi, među kojima: 11 Installations (2019.); Transmitions: Art from Eastern Europe and Latin America 1960-1980 (2015.), Alighiero Boetti: Game Plane (2012.) and Compass in Hand (2009.) Prethodno je radio ko kurator u Artists Space (2003.-2007.). U rodnom Kasselu radio je na Documenti XI (2002.), Documenti X (1997.) i Documenti IX (1992.) Objavio je brojne eseje i knjige s temama suvremene umjetnosti, uključujući Exhibiting the New Art: When Attitudes Become Form and Op Losse Schroeven 1969., Afterall Publishers (2010.). Rattemayer živi i radi na sjeveru države New York.

Zvonko Maković (1947.) diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao na Odsjeku za povijest umjetnosti. Na istom odsjeku proveo je radni vijek, od 1975. do umirovljenja 2012., i godinama bio na čelu Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije gdje je predavao na brojnim kolegijima. Bio je mentor na poslijediplomskim i doktorskim studijima na matičnome fakultetu i u inozemstvu te voditelj nekoliko znanstvenih projekata. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove i knjige, mahom iz područja moderne i suvremene umjetnosti, tako monografije Miroslav Šutej (1981.), Ljubo Ivančić (1996.) Vilko Gecan (1997.) Julije Knifer (2002.), Ljubo Ivančić: pohvala slikarstvu (2017.) itd. Od 1970. do sada organizirao je stotine izložbi u zemlji i inozemstvu, samostalnih, tematskih i retrospektivnih, među kojima se izdvajaju Pedesete – Pedesete u hrvatskoj umjetnosti (2004.), Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti (2007.), Praška četvorica (2013.), Strast i bunt: ekspresionizam u Hrvatskoj (2011.), Ignjat Job: vatra Mediterana (2017.), Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost (2018.), Vladimir Becić (2018.). Na 49. venecijanskom bijenalu (2001.) bio je nacionalni izbornik i organizirao izložbu Julija Knifera.

Reprodukcije: S predstavljanja monografije Julije Knifer: Collages for Meanders, u izdanju njujorške izdavačke kuće OSMOS Books u NMMU. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

NMMU – Predstavljanje monografije Julije Knifer: Collages for Meanders, u izdanju njujorške izdavačke kuće OSMOS Books

Julije Knifer: Collages for Meanders naziv je monografije u izdanju njujorške izdavačke kuće OSMOS Books, koja će u nazočnosti umjetnikove kćeri Ane Knifer biti premijerno predstavljena 19. rujna 2022. u 12 sati, u Nacionalnom muzeju Moderne umjetnosti u Zagrebu. Uz uvodno obraćanje Branka Franceschija, ravnatelja NMMU o knjizi će u toj prigodi govoriti povjesničar umjetnosti dr.sc. Zvonko Maković i Christian Rattemeyer, nezavisni kustos, pisac i prevoditelj. Nakon Zagreba, monografija će biti predstavljena u listopadu u Parizu, a potom i u New Yorku.

O knjizi Julije Knifer: Collages for Meanders
Uredila: Cay Sophie Rabinowitz
Tekstovi: Zvonko Maković, Christian Rattemeyer
Izdavač: OSMOS Books, New York 2022.

Hrvatski umjetnik Julije Knifer (1924. - 2004.) prepoznat je kao jedan od najznačajnijih autora vezanih uz konkretnu umjetnost nakon 1945. te kao član avangardne umjetničke grupe Gorgona. Tijekom karijere duge pet desetljeća, Knifer je razvio jedinstvenu praksu koja se temelji na varijaciji uvijek istog likovnog motiva-meandra. Kniferovi meandri bili su različito tumačeni kroz vrijeme u kojem su nastajali. Najprije u kontekstu geometrijske apstrakcije i neo-konstruktivizma Novih tendencija 60-ih godina prošlog stoljeća. Može se promatrati i kao gesta otpora političkoj kooptaciji kulture, a danas svojim asketizmom i zanimanjem za apsurd i i anti-umjetnost govore o predanosti i individualizmu jedne umjetničke vizije.

Ova knjiga bavi se skupinom kolaža nastalih kasnih 50-ih i ranih 60-ih godina, koji su ponovo otkriveni 2014. godine. Kolaži ilustriraju razvoj motiva meandra u ključnom trenutku Kniferove karijere i mogu se shvatiti kao rječnik oblika kroz koje je umjetnik razvio jedinstveni formalni jezik ponavljanja i kontrasta.

O izdavaču : OSMOS je izdavačka kuća koja živim i složenim konceptom objedinjuje kuratorske i izdavačke aktivnosti pod vodstvom Cay Sophie Rabinowitz, bivše urednice Parketta i umjetničke direktorice Art Basela. Uz OSMOS magazin, OSMOS knjige i OSMOS izložbe i suradnje, Cay Sophie Rabinowitz uspostavila je multivalentni međunarodni program za razmjenu ideja.  Sjedište OSMOS-a nalazi se u Stamfordu u zapadnom Catskillsu, NY, a izložbeni prostor u njujorškom East Village-u gdje je nekoć bio saloon u kojem su, prema riječima Emme Goldman, ”radikalni pisci i umjetnici…raspravljali o svjetskim problemima do duboko u noć.”

O autorima tekstova
Christian Rattemeyer nezavisni je kustos, pisac i prevoditelj. Radio je kao izvršni direktor Sculpture Centre u New Yorku od 2019. do 2020. te kao kustos Odjela za crtež i grafiku u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku od 2007. do 2019.  Rattemayer je u MoMA-i bio kustos i koautor brojnih izložbi, među kojima: 11 Installations (2019.);  Transmitions: Art from Eastern Europe and Latin America 1960-1980 (2015.), Alighiero Boetti: Game Plane (2012.) and Compass in Hand (2009.) Prethodno je radio ko kurator u Artists Space (2003.-2007.). U rodnom Kasselu radio je na Documenti XI (2002.), Documenti X (1997.) i Documenti IX (1992.) Objavio je brojne eseje i knjige s temama suvremene umjetnosti, uključujući Exhibiting the New Art: When Attitudes Become Form and Op Losse Schroeven 1969., Afterall Publishers (2010.). Rattemayer živi i radi na sjeveru države New York.

Zvonko Maković (1947.) diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao na Odsjeku za povijest umjetnosti. Na istom odsjeku proveo je radni vijek, od 1975. do umirovljenja 2012., i godinama bio na čelu Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije gdje je predavao na brojnim kolegijima. Bio je mentor na poslijediplomskim i doktorskim studijima na matičnome fakultetu i u inozemstvu te voditelj nekoliko znanstvenih projekata. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove i knjige, mahom iz područja moderne i suvremene umjetnosti, tako monografije Miroslav Šutej (1981.), Ljubo Ivančić (1996.) Vilko Gecan (1997.) Julije Knifer (2002.), Ljubo Ivančić: pohvala slikarstvu (2017.) itd. Od 1970. do sada organizirao je stotine izložbi u zemlji i inozemstvu, samostalnih, tematskih i retrospektivnih, među kojima se izdvajaju Pedesete – Pedesete u hrvatskoj umjetnosti (2004.), Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti (2007.), Praška četvorica (2013.), Strast i bunt: ekspresionizam u Hrvatskoj (2011.), Ignjat  Job: vatra Mediterana (2017.), Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost (2018.), Vladimir Becić (2018.). Na 49. venecijanskom bijenalu (2001.) bio je nacionalni izbornik i organizirao izložbu Julija Knifera.

 Reprodukcija / Image: Naslovna stranica knjige / Cover Front of the book: Julije Knifer:  Collages for Meanders © OSMOS Books, New York, 2022

 

U NMMU otvorena izložba Ive Friščića “Očima kameleona”, a u Galeriji Josip Račić izložba Danka Friščića Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli)

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 6. rujna otvorena je izložba Ivo Friščić „Očima kameleona“. Pred mnogobrojnim uzvanicima izložbu su predstavili autori koncepcije i postava, kustosi Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Željko Marciuš, muzejski savjetnik, voditelj Zbirke slikarstva od 1945. Uzvanicima se prigodno obratio i slikar Danko Friščić, sin umjetnika Ive Friščića, čija je izložba istu večer otvorena u Galeriji Josip Račić, istaknuvši sličnosti i različitosti koje dijeli sa stvaralaštvom svoga oca. Izložbu je otvorila Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, a kao izaslanik zagrebačkog gradonačelnika događanju je prisustvovao Filip Miloloža, viši stručni suradnik za likovnu djelatnost u Gradskom uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

O izložbama: Nacionalni muzej moderne umjetnosti jesensku sezonu započinje izložbama slikara Ive Friščića i Danka Friščića. Ovakva rijetko viđena sinkronost, susret oca i sina, događa se u dva izložbena prostora NMMU  - u Vranyczanyjevoj palači (Hebrangova 1, Zagreb) i Galeriji Josip Račić (Margaretska 3, Zagreb).Gotovo tri desetljeća nakon smrti Ive Friščića, izložba Očima kameleona, koja se u sjedištu NMMU održava od 6. rujna do 30. listopada, opsegom prezentirane građe predstavlja svo bogatstvo umjetnikovog stvaralačkog raspona, koji je obuhvaćao različita stilska obilježja, tehnike i načine izvedbe, te širok repertoar tema.Postav čije autorstvo, uz cjelokupni koncept, potpisuju povjesničari umjetnosti Branko Franceschi, ravnatelj NMMU i Željko Marciuš, muzejski savjetnik i voditelj zbirke slikarstva NMMU od 1945., predstavlja slikarove mladenačke radove izvedene na prijelazu 50-ih u 60-te, ikoničke cikluse iz 70-tih i 80-tih u širokom rasponu tema - od urbanih figurativnih kompozicija i apstrakcija do ekoloških tema sublimiranih u simboličke kompozicije te hiperrealistične slike cvijeća, do poznih kompozicija izvedenih na prijelazu iz 80-tih u 90-te godine prošlog stoljeća. Osim slika iz Zbirke NMMU na izložbi predstavljamo i radove iz zbirki MMSU Rijeka, Gradskog muzeja Bjelovar, Gradskog muzeja Križevci i MSU Zagreb, te privatnih kolekcija posuđenih za ovu prigodu.Istovremeno u Galeriji Josip Račić izložba Danka Friščića Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli), u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, ravnatelja NMMU, prikazat će ciklus recentnih i „nadograđenih“ slika izvedenih mahom uljem na kvadratnim platnima različitih formata između 2015. i 2022. godine. Kompozicije se nastavljaju na umjetnikovu otprije poznatu fascinaciju trash kulturom i žanrom znanstvene fantastike, pa iako apstraktne asociraju nas na prizore i vizije galaktičkih prostranstava i fenomena. Izložba u Galeriji Račić ostaje otvorena do 2. listopada 2022.
Obje izložbe popraćene su dvojezičnim katalozima na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstovima autora.

Foto: Goran Vranić i iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Reprodukcije: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U NMMU održana konferencija za medije u povodu izložbi Ivo Friščić “Očima kameleona” i Danko Friščić “Metagalaktic 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli)

Na konferenciji za medije održanoj 5. rujna u Vranyczanyjevoj palači u Zagrebu i u nazočnosti slikara Danka Friščića, predstavljene su dvije izložbe kojima Nacionalni muzej moderne umjetnosti započinje jesensku sezonu. Riječ je o izložbama Ive Friščića "Očima kameleona", koja će 6. rujna u 19 sati biti otvorena u NMMU i Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli) Danka Friščića, čije će se otvorenje održati isti dan u 21 sat u Galeriji Josip Račić.
O Ivi Friščiću i o njegovom stvaralaštvu govorili su povjesničari umjetnosti Branko Franceschi, ravnatelj NMMU, i Željko Marciuš, muzejski savjetnik i voditelj Zbirke slikarstva NMMU od 1950., kojima je ova - opsegom gotovo retrospektivna - umjetnikova izložba drugi zajednički autorski projekt.
Željko Marciuš o Friščićevim je slikama rekao da izgledaju kao da su nastale same od sebe, ali da tome nije tako; one su odraz zaleđene hibridne hiperrealistične stvarnosti, atraktivne, filozofske, metafore koje proučavaju najdublje ljudske postupke…
Uvod u izložbu Danka Friščića Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli) dao je Branko Franceschi, autor koncepcije umjetnikove izložbe u Galeriji Josip Račić. Riječ je o ciklusu od 13 monumentalnih recentnih i „nadograđenih“ apstraktnih slika izvedenih mahom uljem na kvadratnim platnima različitih formata između 2015. i 2022. Kompozicije se nastavljaju na umjetnikovu otprije poznatu fascinaciju trash kulturom i žanrom znanstvene fantastike, pa iako apstraktne asociraju nas na prizore i vizije galaktičkih prostranstava i fenomena.
Danko Friščić o paralelnim izložbama, ovakvoj rijetko viđenoj sinkronosti, susret oca i sina okarakterizirao je kao susret različitih ali vrlo bliskih umjetničkih svjetova.

Reprodukcije: s konferencije za medije u NMMU u povodu izložbi Ive Friščića "Očima kameleona" Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli) Danka Friščića. Foto: Goran Vranić i arhiva NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.