Otvorenje izložbe ŽELJKO KIPKE “OSMA SOBA” Galerija MH / Ulica Matice hrvatske 2 / 26. siječnja 2023., u 19 sati

U četvrtak 26. siječnja u 19h u Galeriji MH, Ulica Matice hrvatske 2, otvara se izložba Željka Kipkea indikativna naziva Osma soba.
Riječ je o ekstenziji Kipkeove retrospektivne izložbe Od Ritma do Palače uništenja koju je do 29. siječnja moguće razgledati u sedam prostorija istočnoga krila Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
U Galeriji MH bit će prikazane Kipkeove do sada nikada izlagane primarne grafike u tehnici litografije nastale 1977. na Grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, kao i nekoliko grafičkih listova u tehnikama dubokog tiska i suhe igle, ranije predstavljenih na izložbama u Galeriji grafičkog kolektiva u Beogradu (2014.) odnosno Gliptoteci HAZU u Zagrebu (2015.)
Izložene litografije odražavaju analitičku mjeru Kipkeova slikarstva iz istoga razdoblja, a tiskane su u serijama od tri autorska lista te je vrlo rijetko naklada dosezala šest otisaka. Prenašanje sadržaja na tim grafikama ukazuje na njihov širi medijski odjek, a pogotovo se to odnosi na papirnatu rolu dugu 732cm koja podsjeća na analognu filmsku rolu te umjetnikove prve šetnje s uključenom kamerom u ruci na potezu od Filozofskog fakulteta do današnje Ulice grada Vukovara. Svi grafički listovi izloženi u Galeriji MH, jednako kao i slikarstvo iz istoga razdoblja, simbolički su navijestili Kipkeovu naklonost mediju pokretnih slika.
Kustos izložbe Osma soba je Vanja Babić.

Životopis umjetnika
Željko Kipke (Čakovec 1953.) jedan je od najistaknutijih suvremenih hrvatskih vizualnih umjetnika koji djeluje na području slikarstva i filma, a bavi se i književnošću te likovnom kritikom odnosno teorijom. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, objavio je niz knjiga, radovi mu se nalaze u više relevantnih kolekcija, a za svoj rad višestruko je nagrađivan.

Reprodukcije:
Željko Kipke / Negativ (prenašanje linije), 1977. / litoografija / 21,9 x 37,8 cm (detalj)
Željko Kipke / Prenašanje plohe, 1977. / litografija /35 x 50,3 cm (detalj)
Željko Kipke / Prenašanje poteza kista (rola), 1977. / litografija 20 x 732 cm
Foto: Damir Fabijanić

NMMU predstavlja umjetnika Željka Kipkea uz umjetnikovu aktualnu izložbu “Od Ritma do Palače uništenja” u NMMU

NMMU: Kakvi ste bili kao mali?
ŽELJKO KIPKE: Miran i povučen.

NMMU: Sjećate li se svog prvog crteža?
ŽELJKO KIPKE: Ne prvog, nego jednog koji je sačuvan na poleđini mađarske školske svjedodžbe moje pokojne majke. Crtež parobroda! Danas mi nije jasno kako sam u dobi od pet godina znao kako izgleda, jer, podsjećam, u to vrijeme nije bilo TV-a. Niti sam listao novine.

NMMU: Koji vam je bio najdraži predmet u školi?
ŽELJKO KIPKE: Matematika! Čak sam išao na međuškolska takmičenja. Od ranih dana s brojevima sam bio na ti što se pokazalo važnom disciplinom, kako na budućim slikama i ambijentima tako i u pogledu logike mojih kritičkih osvrta na eksperimentalni film i likovnu praksu u dnevnoj štampi.

NMMU: Sjećate li se svog prvog posjeta muzeju? Tko vam je otkrio svijet umjetnosti?
ŽELJKO KIPKE: Ne sjećam se. Što se tiče umjetnosti sve je išlo po sebi, gotovo sudbinski. Nikad nisam trpio posrednike, još manje učitelje.

NMMU: Spomenuli ste da ste se bavili plivanjem?
ŽELJKO KIPKE: Više od trideset godina intenzivno plivam tijekom čitave godine, u bazenima i moru.

NMMU: Koji vam je najdraži film?
ŽELJKO KIPKE: Još uvijek je to Prošle godine u Marienbadu Alaina Resnaisa. Njegov sam naslov ugradio u ambijente općega naslova Kabineti molitvenih strojeva. Ogledni je primjer rekreiran na retrospektivnoj izložbi u NMMU.

NMMU: Slušate li klasičnu glazbu?
ŽELJKO KIPKE: Rijetko, eventualno novogodišnji koncert u Beču. Koristim je ponekad u podlozi kratkih filmova kao što je slučaj s mojim prošlogodišnjim naslovom El Palacio Exterminador. U njega sam položio jednu sonatu Pietra Paradisija, u oba muzička smjera, obrnutom i normalnom.

NMMU: Kada biste se mogli sastati s nekim slavnim umjetnikom iz nekog drugog vremena, tko bi to bio i o čemu biste s njim / s njom razgovarali?
ŽELJKO KIPKE: Ne pada mi nitko napamet. Ako bih se odlučio za neko ime, vjerojatno bi nakratko posjedili, bez riječi, šuteći …

NMMU: U kojim svjetskim zbirkama / muzejima se nalaze vaša djela?
ŽELJKO KIPKE: U Toulouseu u kolekciji Les Abattoirs, u Ludwig muzeju (MUMOK) u Beču, u Muzeju suvremene umjetnosti u Krakowu (MOCAK, u bivšoj tvornici stakla, poznatoj iz filma Schindlerova lista) … U međuvremenu se Stuyvesant zbirka ugasila te se slika iz njihove kolekcije vratila u Zagreb. Otkupio ju je jedan galerist (danas pokojni) s Gornjega grada.

NMMU: S obzirom na razvoj tehnologije, kako vidite umjetnost u budućnosti?
ŽELJKO KIPKE: Nikako. Po mnogim teoretičarima aktualna praksa, politički korektna, a pogotovo „aktivistička umjetnost“, kuca posljednje čavle u lijes umjetnosti.

NMMU: U koje doba dana ste najkreativniji?
ŽELJKO KIPKE: Ujutro.

NMMU: Što vas najviše opušta?
ŽELJKO KIPKE: Gotovo ništa. Eventualno, neki film.

NMMU: Što vas može razljutiti?
ŽELJKO KIPKE: Buka. Ne trpim bučne susjede, glasne razgovore na ulici, tramvaju itd.

NMMU: Najljepše putovanje na kojem ste bili i koja mjesta biste još voljeli posjetiti?
ŽELJKO KIPKE: Sva su moja putovanja bila radna iz čega se može zaključiti kako u mom poslu nema „mira ni opuštanja“. Drugim riječima, ne biram mjesta, ona biraju mene.

NMMU: Biste li voljeli putovati u svemir i zašto?
ŽELJKO KIPKE: Stari su alkemičari tvrdili kako su najuzbudljivija putovanja u laboratoriju, za radnim stolom. U svemir sam putovao na svojim platnima iz serije Događanja. Ista su (platna) povećana te su 2002. godine bila postavljena na više jumbo plakata u Zagrebu. Na jednom u blizini Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski prolaznici su pozivani na „Filmski festival na Mjesecu od 25. do 28. veljače 2251.“.

Razgovarala: Lana Šetka
Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba Stipana Tadića “The Apple Shrinking”

U Galeriji Josip Račić 10. siječnja predstavljena je izložba “The Apple Shrinking” respektabilnog hrvatskog slikara, strip-crtača i muralista Stipana Tadića koji od 2018. živi u New Yorku. Riječ je o prvoj Tadićevoj izložbi u Zagrebu otkako živi u Sjedinjenim Američkim državama, a predstavili su je sam autor i Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koji je ujedno i autor koncepcije i kustos izložbe. Tom prigodom Stipan Tadić naglasio je kako je odabranim radovima želio predstaviti presjek svog stvaralaštva otkako je došao u New York. Brojna likovna publika tako je imala priliku doživjeti njegove slike nastale za vrijeme studija na Columbiji, među kojima je i „Soba“ - ulje velikog formata iz 2021. koja prikazuje umjetnikovu sobu u East Villageu gdje je živio s jednom kineskom obitelji, a jedna je od umjetnikove dvije diplomske slike s tog uglednog sveučilišta. "Autoportret s brzom hranom" pak, prva je slika koju je naslikao kad je stigao u New York, a za akvarele su ga inspirirale šetnje praznim ulicama New Yorka u vrijeme pandemije COVID-a 19. Svaki izloženi rad ima neku svoju priču i obuhvaća jedno razdoblje umjetnikova života u New Yorku. Ljubitelji umjetnosti u njima će moći uživati do 5. veljače 2023., a među prvima ih vidio i slikar Zlatko Kauzlarić Atač Tadićev profesor na ALU u Zagrebu u čijoj klasi je diplomirao 2011.

Foto: iz arhive NMMU i Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

NMMU vam predstavlja umjetnika Stipana Tadića uoči njegove izložbe, koja se 10. siječnja otvara u Galeriji Josip Račić

NMMU vam predstavlja umjetnika Stipana Tadića, koji posljednjih nekoliko godina živi u New Yorku Yorku, uoči njegove izložbe „The Apple Shrinking, koja se 10. siječnja otvara u Galeriji Josip Račić

NMMU: Od 2018. živite i radite u New Yorku… Da li ste poput mnogih i vi odmalena sanjali o Americi?

STIPAN TADIĆ: Nikada nisam niti pomislio da bih volio živjeti u Americi. Čak suprotno, mislio sam da je to zadnje mjesto na svijetu na kojem želim živjeti. Ali naravno, kao i svatko danas, odrasao sam na američkoj pop kulturi. To je možda najveća veza.

NMMU: Sjećate li što ste prvo pomislili u trenutku kada ste sletjeli u New York?

STIPAN TADIĆ: Pomislio sam si kako je ovaj grad mrtav; kako je u njemu taj njihov tzv „san“ potpuno isprežvakan i zastario. Trebalo mi je skoro pet godina da se naviknem na njega.

NMMU: Kako je izgledao vaš prvi dan u New Yorku?

STIPAN TADIĆ: S tadašnjom partnericom sam šetao negdje oko Central Parka, hodali smo po Petoj aveniji. Sjećam se te slike ispred Tiffanyja. Znam da smo puno hodali.

NMMU: U koje doba godine vam je New York najljepši?

STIPAN TADIĆ: Jesen. Tamo drveće nekako naglo dobije jesenske boje i lišće isto ne padne tako brzo. Tako da bude uvijek neka duga i topla jesen.

NMMU: Koji je bio prvi muzej u New Yorku koji ste posjetili?

STIPAN TADIĆ: Prvo sam bio u MoMA-i, to mi je i dalje najdraži muzej.

NMMU: Kakav je život u Harlemu? (Da li još uvijek tamo živite?)

STIPAN TADIĆ: Više ne živim u Harlemu. Tamo sam živio za vrijeme studiranja na Columbiji. U međuvremenu sam živio u Chinatownu, u East Villageu, a sada u Greenpointu(Brooklyn). Lijepo mi je u Greenpointu, to je Poljski kvart i mogu uvijek pojesti sarme, pohane šnicle, gulaš. Ima i puno starih poljskih bakica, pa se ugodno osjećam.

NMMU: S kojim umjetnicima ste se tamo susreli ili se družite?

STIPAN TADIĆ: Družim se s puno različitih ljudi, često ljudi s faksa. Od najpoznatijih umjetnika s kojima sam se susreo su Kiki Smith, Francesco Clemente, Kaws, Jim Jarmush, Rirkrit Tiravanija, Sarah Sze, Mark Dion…

NMMU: Kako ste se privikli na američku hranu?

STIPAN TADIĆ: Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da se tamo treba paziti što jedete. Naučio sam navigirati dućane i restorane, treba vremena za to. Ali hrane ima jako puno, iz cijelog svijeta. Nije sam američka.

NMMU: Što radite kada vas uhvati nostalgija za domom?

STIPAN TADIĆ: Definitivno si puštam glazbu, i to dosta glasno u ateljeu. Ali puno sam u kontaktu sa svojim prijateljima iz Zagreba, tako da nemam neki osjećaj izbivanja.

NMMU: Što vam od Zagreba nedostaje?

STIPAN TADIĆ: Društvo, prijatelji i druženja s njima, uživo.

NMMU: Kako provodite slobodno vrijeme?

STIPAN TADIĆ: Dok ne radim, najčešće sam s nekim prijateljima na večeri ili u nekom baru.

NMMU: Što vas uvijek može nasmijati / rastužiti?

STIPAN TADIĆ: Sam u Kući 2

NMMU: Što vas opušta?

STIPAN TADIĆ: Trčanje, iako to rijetko radim.

NMMU: Imate li kućnog ljubimca?

STIPAN TADIĆ: Nemam, ali bih volio imati mačku.

NMMU: Kakvu glazbu slušate?

STIPAN TADIĆ: Moj spotify godišnji review kaže da slušam: Alternativni Rock.

NMMU: Koji vam je najdraži strip?

STIPAN TADIĆ: Squeek the Mouse.

STIPAN TADIĆ: Kako je izgledao vaš život u New Yorku za vrijeme pandemije i koliko je utjecala na vaše slikarstvo?

STIPAN TADIĆ: Utjecala je pozitivno. Dobio sam vremena puno. New York se ispraznio i to mi je bilo fascinantno. Počeo sam tada raditi i slike scena New Yorka praznog. Tada su krenule i online izložbe, kojima sam i započeo svoje izlaganje.

NMMU: Na izložbi u Galeriji Račić, uz gradske prizore i vaše autoportrete, vidjet ćemo i portret Renea, tko je Rene?

STIPAN TADIĆ: Rene je moj prijatelj sa ALU Zagreb. Zajedno smo bili u Atačevoj klasi. Nedavno se i on preselio u New York i trenutno studira na NYAA.

NMMU: Portretirali ste se u različitim četvrtima New Yorka? Koja vam je najdraža?

STIPAN TADIĆ: Najviše volim Chinatown i Lower East side.

Razgovarala: Lana Šetka
Foto: selfie Stipan Tadić

U Providurovoj palači u Zadru otvoren postav zbirke NMMU-a “Jedan svijet”

U svečarskom i blagdanskom ozračju u nedavno obnovljenoj Providurovoj palači u Zadru, koja s Kneževom čini reprezentativni kompleks Dvije palače, zadarskoj kulturnoj javnosti, kao i brojnim gostima i uzvanicima iz Zagreba i cijele Dalmacije, predstavljen je jedinstven i neprocjenjivo vrijedan kulturni projekt koji je na najefektniji način prezentirala izložba “Jedan svijet”.  Riječ je vizionarskoj umjetničkoj sinergiji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zadra te njihovom partnerskom ustanovom Narodnim muzejom Zadar, zahvaljujući kojoj će čak 199 kapitalnih djela iz Zbirke  NMMU biti privremeno smješteno u Providurovoj palači.

Kako počinju radovi na obnovi historicističke Vranyczanyjeve palače nakon dva velika potresa koji su 2020. pogodili Zagreb, u kojoj je smješten NMMU,  Muzejska zbirka preseljena je na dvije godine u reprezentativno kulturno zdanje u Zadru (za koje su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić dobili Nagradu udruženja hrvatskih arhitekata “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u kategoriji arhitekture i urbanizma, kao i državnu Nagradu Vladimir Nazor za najbolje godišnje umjetničko ostvarenje na području arhitekture i urbanizma).
Na taj se način izmještene umjetnine žele što bolje zaštititi, a na određen način bila je to i prigoda da se Zadranima i njihovim gostima koji vole umjetnost omogući uživanje u ekskluzivnom kulturnom sadržaju.

Među remek-djelima hrvatske moderne umjetnosti koji su privremeni dom pronašli u Zadru je i velebno ulje na platnu “Gundulić zamišlja Osmana” Vlaha Bukovca, jednog od najznačajnijih i najplodnijih hrvatskih slikara, koji je u tom gradu 1884. imao svoju prvu izložbu. Tada je u Zadru boravio skoro dva mjeseca i za to vrijeme naslikao 11 portreta, a sada, 138 godina kasnije, opet je na simboličan način postao njegov “stanovnik” svojim majstorskim djelima.

Providurova palača sljedeće dvije godine bit će, među ostalim djelima, dom i “Autoportretu u lovačkom odjelu” Nastje Rojc, “Guščarici na Savi”  Nikole Mašića, “Highwayu” Ede Murtića, “Bonvivantu (Portret Ante Masovčića)”  Miroslava Kraljevića,  “Malom svijetu “ Emanuela Vidovića, “Pegazovom vrtu” Ferdinanda Kulmera,  “Kod stola (familija)” Vilka Gecana, "Kompoziciji III". Josipa Vanište, “Mog rodnog kraja” Ljube Babića, "Unus mundusu II" Željka Kipkea, “Portretu djevojčice” Vjekoslava Karasa, “Dami u bijelom” Slavka Kopača, “Semafora” Đure Sedera, tapiseriji “Od sunca” nedavno preminule svjetski priznate umjetnice Jagode Buić, kao i skulpturama “Diana” Frana Kršinića, “Usnula djevojka” Antuna Augustinčića, “Pas na tragu” Branislava Deškovića, “Oblik prostora “Ivana Kožarića”, “Metalna skulptura 22”,  Dušana Džamonje, “Torzo III.” Vojina Bakića - te brojnim drugim ikoničkim djelima hrvatske vizualne umjetnosti.

Među brojnim uzvanicima, koji su za tu prigodu stigli u Zadar, bili su i umjetnici Igor Grubić, Anabel Zanze, Jadranka Fatur, Izvor Pende, Dan Oki, Sandra Sterle, Darko Fritz, Hrvoje Hiršl, umjetnički fotograf Ivan Posavec...

“ Muzejske izložbe putuju svijetom otkako je „svijeta i vijeka“, ili barem otkako postoje specijalizirane ustanove posvećene prikupljanju, čuvanju i prezentiranju najznačajnijih postignuća čovjekove duhovnosti i umjetničkog iskaza. No, ono čemu danas svjedočimo daleko nadilazi uobičajenu praksu međuinstitucionalne razmjene i posudbe umjetnina na ograničeno vrijeme. Riječ je o prvom, rekli bismo „premijernom“ oživotvorenju dugo raspravljane kulturnopolitičke teme vezane uz mobilnost cjelovitih umjetničkih zbirki i stalnih muzejskih postava. Govorimo, dakle, o donedavno nezamislivom poduhvatu privremenog, ali cjelovitog preseljenja velikog dijela umjetnina iz fundusa jednoga muzeja u prostore druge muzejske ustanove- izjavila je otvarajući izložbu Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te dodala "Uvjerena sam da će interakcija između nedavno obnovljenog raskošnog prostora dviju palača u kojem se isprepleću povijest, arhitektura i umjetnost raznih razdoblja s jedne strane te etabliranih zbirki ponajboljih umjetničkih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti obogatiti i jedne i druge. Izlaganje u prostorima drugačijih recepcijskih i doživljajnih potencijala udahnut će dobro poznatim djelima novi život, razotkriti dosad neviđene slojeve značenja i omogućiti ponovno iščitavanje u novom svjetlu i kontekstu. S druge pak strane, jedinstveni prostor u središtu grada koji nudi nebrojene mogućnosti za realizaciju izvedbenih i izložbenih projekata, ali i prostor za obrazovne projekte, privlačenje publike i sudjelovanje zajednice nije morao dugo čekati da prihvati i privremeno udomi ekskluzivan umjetnički sadržaj. No važnije od ičega drugoga jest da se takvom muzeološkom suradnjom našim građanima omogućuje uvid u bogatstvo baštine koju smo naslijedili i koju čuvamo i te većem broju posjetitelja daruje privilegij uživanja u ljepoti ljudske kreacije."

Ministrica je naglasila kako je sigurna da će vrijedni reprezentativni prostor Providurove i Kneževe palače realizacijom privremenoga postava Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postati istinska kuća umjetnosti i kulture, okupljalište otvoreno umjetnicima i najljepši božićni poklon svim Zadranima i njihovim gostima.

Uzvanike je uvodno pozdravio zadarski gradonačelnik Branko Dukić, a tu iznimno značajnu kulturnu suradnju Zagreba i Zadra u svom govoru je apostrofirao i Branko Franceschi, ravnatelj NMMU i kustos izložbe “Jedan svijet”.

Foto: izložba iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti "Jedan svijet" u Providurovoj palači u Zadru. Foto: Goran Vranić  i arhiva NMMU© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Otvorenje postava Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti “Jedan svijet” u kompleksu II PALAČE u Zadru

Providurova palača postaje centar nacionalne moderne umjetnosti na dvije godine
U četvrtak, 22. prosinca 2022. godine u 19 sati u Providurovoj palači koja s Kneževom čini kompleks II PALAČE, otvara se izložba pod nazivom Jedan svijet.
Radi se o izložbi umjetnina iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a za koju kustosku koncepciju potpisuje Branko Franceschi.
Obnovljeni, atraktivan i višestruko nagrađivan prostor Providurove palače s više od 2000 m2 izložbenog prostora, bio je poticaj za realizaciju ove jedinstvene suradnje između Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Grada Zadra i Ministarstva kulture i medija RH, koja je ujedno i prvi primjer dugoročnijeg izmještanja nacionalne građe iz matičnog prostora.
Izložba Jedan svijet u ovom jedinstvenom projektu postava zbirke Nacionalnog muzeja izvan sjedišta na razdoblje od dvije godine, predstavlja cjelokupni vremenski i disciplinski raspon zbirke sa 199 ikoničkih umjetnina postavljenih po tematskim cjelinama.
Prizemlje Providurove palače u predvorju suprotstavlja tradicionalnu disciplinu skulpture medijskoj umjetnosti, dok je atrij posvećen kozmičkim temama, radosti i tjeskobi ljudske egzistencije.
Na prvom katu bit će predstavljena figurativna umjetnost kroz teme roda, ljudske zajednice, obitelji i urbaniteta, erosa i tanatosa, vizionarska, programska i simbolička uprizorenja, zahvati u duhovne sfere i područje podsvijesti te predodžbe prirodnog svijeta.
Drugi kat posvećen je apstraktnoj umjetnosti, njezinim korijenima, vrhuncima i suvremenom statusu u sklopu hrvatske likovne umjetnosti te proto i postkonceptualnoj umjetničkoj praksi.
Osnovan još 1905. godine, a danas u svom sjedištu u Palači Vranyczany u Zagrebu gdje upravlja zbirkom od 12000 umjetnina mahom hrvatskih umjetnika, izvedenih od 1850. godine do danas, Nacionalni muzej moderne umjetnosti zajedno s Ministarstvom kulture i medija te Gradom Zadrom u suradnji s partnerskom ustanovom, Narodnim muzejom Zadar, ispisuje jednu od najznačajnijih suradnji na području vizualnih umjetnosti na nacionalnoj razini.
Međumuzejska suradnja realizirana s Narodnim muzejom Zadar, primjer je dobre prakse koji donosi nove razmjene znanja i iskustava te inovativne modele rada.

Preneseno sa službene stranice Grada Zadra: https://www.grad-zadar.hr/vijest/kultura-i-sport--vijesti-46/otvaranje-postava-nacionalnog-muzeja-moderne-umjetnosti-7961.html

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba Anabel Zanze “Slovokracija”

U Galeriji Josip Račić 15. prosinca otvorena je izložba Anabel Zanze "Slovokracija". U toj prigodi uzvanicima se ispred Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti uvodno obratila mr.sc. Rašeljka Bilić Boras, pomoćnica ravnatelja NMMU, a uz kustosa izložbe, muzejskog savjetnika NMMU Željka Marciuša, o izložbi su govorile Anabel Zanze i viša kustosica / dokumentaristica Tiflološkog muzeja Nina Sivec, suradnica i konzultantica umjetnice u realizaciji dionice izložbe posvećene osobama oštećena vida.
Izložba ostaje otvorena do 8. siječnja 2023., a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničara umjetnosti Željka Marciuša.

Foto: iz arhive NMMU i Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U NMMU otvorena izložba “Željko Kipke – Od Ritma do Palače uništenja”

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti večeras je otvorena Izložba Željko Kipke - Od Ritma do Palače uništenja. Uz uvodno obraćanje ravnatelja NMMU Branka Franceschija o koncepciji izložbe uz umjetnika Željka Kipkea govorio je povjesničar umjetnosti i kustos izložbe Vanja Babić.
Događanju je ispred Ministarstva kulture i medija RH nazočila Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti, a Predstavnik Grada Zagreba u toj prigodi bio je Veljko Mihalić, voditelj odjela za audiovizualne umjetnosti i kulturnu baštinu u Gradskom uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
Više o izložbi: https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Muzejsko – edukativni projekt NMMU Deset škola / Deset umjetnika

Muzejsko - edukativni projekt 10 škola / 10 umjetnika, u autorskoj koncepciji muzejske savjetnice NMMU Ivane Rončević Elezović nakon posljednja dva virtualna izdanja ponovno uživo okuplja srednjoškolce iz različitih dijelova Hrvatske. Cjelodnevni program na temu Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća održat će se u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 12. prosinca 2022. Nakon timskih prezentacija učenici će u pratnji svojih profesora / mentora imati priliku razgledati istoimenu izložbu, uz stručno vodstvo povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Ive Körbler, autorice koncepcije, a zatim će ih kroz postav izložbe "Željko Kipke - Od Ritma do Palače uništenja" provesti Lorena Šimić, kustosica pripravnica.

Projekt Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Deset škola / 10 umjetnika održava se osamnaestu godinu, a osmišljen je prvenstveno kako bi se učenicima koji u njemu sudjeluju i samostalno istražuju te predstavljaju svoje projekte na zadanu temu približilo značenje institucije muzeja i kako bi stekli nova znanja o likovnosti i umjetnosti.

U ovogodišnjem projektu sudjeluju: Klasična gimnazija iz Zagreba, Druga gimnazija Varaždin, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca, Srednja škola Valpovo, Gimnazija Vladimira Nazora iz Zadra, XVI. Gimnazija iz Zagreba, I. Gimnazija iz Osijeka, IV. gimnazija "Marko Marulić" iz Splita, Gimnazija Dubrovnik i Prva riječka hrvatska gimnazija.

Autorica koncepcije i voditeljica projekta: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica NMMU

RASPORED
9,00h – 9,30h: Klasična gimnazija, Zagreb
tema: Manirizam kao natpovijesna pojava
9,30h – 9,40h: pauza
9,40h – 10,10h: Druga gimnazija Varaždin
tema: Manirizam i moderna
10,10h – 10,20h: pauza
10,20h – 10,50: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
tema: Maniristički moment modernističkog u ekspresionizmu
10,50h – 11,00h: pauza
11,00 – 11,30h: Srednja škola Valpovo
tema: Razumijevanje apstraktne umjetnosti u manirističkom ključu
11, 30h – 11,40h: pauza
11,40h – 12,30h: Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar
tema: Čitanje nadrealizma u manirističkom kodu
12,30h – 14,30h: pauza za ručak
14,30h – 15,00h: XVI. gimnazija, Zagreb
tema: Suvremena umjetnost kao manirizam
15,00h – 15,10h: pauza
15,10h – 15,40h: I. Gimnazija, Osijek
tema: Manirističko čitanje Borisa Bućana
15,40h – 15,50h: pauza
15,50h – 16,20h: IV. gimnazija "Marko Marulić", Split
tema: Manirizam Željka Kipkea
16,20h – 16,30h: pauza
16,30h – 17,00h: Gimnazija Dubrovnik
tema: Maniristička forma Ive Dulčića
17,00h – 17,10h: pauza
17,10h – 17,40h: Prva riječka hrvatska gimnazija
tema: Manirističko u slikarstvu Tomislava Buntaka
17,40h – 17,50h: pauza
17,50h – 19,00h: razgledavanje izložbe Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća uz stručno vodstvo autorice izložbe Ive Körbler

Izložba “Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća” otvorena u NMMU

Izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća", u autorskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Ive Körbler, 7. prosinca svečano je otvorena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu. Mnogobrojnim uzvanicima u toj prigodi uvodno se obratio ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, a izložbu je predstavila autorica. Ispred Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske govorila je Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje. Izložbu je otvorio izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Zdravko Zima, posebni savjetnik Predsjednika Republike za kulturu.
Događanju je nazočila i predstavnica Grada Zagreba dr. art. Mirna Rudan Lisak, stručna savjetnica za muzejsku djelatnost u Gradskom uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
Izložba u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti ostaje otvorena do 19. veljače 2023.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.