U Galeriji Josip Račić otvorena izložba “Vijesti” Renate Poljak

Izložbu "Vijesti" svjetski priznate multimedijalne umjetnice i redateljice Renate Poljak na večerašnjem otvorenju u Galeriji Josip Račić mnogobrojnim uzvanicima, među kojima je bila i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika i zamjenica pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju Nikolina Radić Štivić, predstavili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i kustos izložbe Branko Franceschi i umjetnica Renata Poljak.

više o izložbi: https://nmmu.hr/2023/03/02/renata-poljakvijesti/
Foto: iz arhive NMMU i Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

!VAŽNA OBAVIJEST ZA POSJETITELJE!
Odlukom Ministarstva kulture i medija, Nacionalni muzej moderne umjetnosti zatvara se do završetka konstrukcijske sanacije Vranyczanyjeve palače.
Izložba Zlatana Vehabovića skraćena do 26. veljače!

????❗️VAŽNA OBAVIJEST ZA POSJETITELJE❗️????
Odlukom Ministarstva kulture i medija, Nacionalni muzej moderne umjetnosti zatvara se do završetka konstrukcijske sanacije Vranyczanyjeve palače.
⏳ Izložba Zlatana Vehabovića "Atlas manjeg svijeta" može se razgledati do nedjelje, 26. veljače 2023., u uobičajeno radno vrijeme NMMU https://nmmu.hr/muzej/posjet-muzeju/
Zahvaljujemo se na vašim posjetima i nadamo se što bržem otvaranju NMMU.
???????? Do tada našu zbirku možete razgledati u postavu "Jedan svijet" u Providurovoj palači u Zadru te ???? online u našem programu Otkrijte! koji se neprekidno ažurira https://nmmu.hr/otkrijte/ na mrežnoj stranici i društvenim mrežama (FB i Instagram) NMMU.
????????Izložbeni program Galerije Josip Račić nastavlja se bez prekida.
Vaš NMMU!
Reprodukcija: Pročelje Vranyczanyjeve palače, u kojoj je smješten NMMU, s transparentom izložbe Zlatana Vehabovića "Atlas manjeg svijeta". Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

ZBOG POČETKA KONSTRUKCIJSKE OBNOVE NA PALAČI VRANYCZANY PRIVREMENO ZATVOREN KRONOLOŠKI POSTAV ZBIRKE NMMU❗️

Poštovani posjetitelji,
zbog početka konstrukcijske obnove na Vranyczanyjevoj palači, sjedištu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, od 14. veljače za razgledanje je zatvoren kronološki postav Muzejske zbirke od 1850. do 2022. No, dio prvog kata Palače s aktualnom izložbom Zlatana Vehabovića „Atlas manjeg svijeta“ ostaje u funkciji i u njemu će se po završetku spomenute izložbe nastaviti izložbeni program NMMU s fenomenološkim prezentacijama Muzejske zbirke te povremenim izložbama.
Zbog smanjenog obima programske djelatnosti korigirane su cijene ulaznica: https://nmmu.hr/muzej/posjet-muzeju/#
Zbirku NMMU i dalje možete vidjeti u sklopu našeg online programa https://nmmu.hr/otkrijte/ (na mrežnoj stranici i društvenim mrežama NMMU FB i Instagram), koji nadopunjujemo svaki utorak i petak.
Više o postavu zbirke NMMU "Jedan svijet", u Providurovoj palači u Zadru, možete saznati na mrežnoj stranici NMMU : https://nmmu.hr/.../jedan-svijet-postav-zbirke-nmmu-u...

Vaš NMMU

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Izložba Zlatana Vehabovića “Atlas manjeg svijeta” otvorena u NMMU

U prepunoj Ovalnoj dvorani Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu sinoć je otvorena izložba slikarskih kolaža jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih slikara Zlatana Vehabovića pod nazivom „Atlas manjeg svijeta“. Mnogobrojni uzvanici tu večer imali su priliku uživati u tridesetak umjetnikovih ulja na platnu velikog formata u postavu čije autorstvo zajednički potpisuju Branko Franceschi, ravnatelj NMMU i Zlatan Vehabović.

Uz uvodno obraćanje Branka Franceschija ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u svom govoru Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i autor koncepcije istaknuo je : „S velikim zadovoljstvom zajedno s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljamo izložbu slikarskih kolaža Zlatana Vehabovića „Atlas manjeg svijeta“ izvorno zamišljenu kao dijalog s Muzejom za umjetnost i obrt u kojem je i trebala biti predstavljena kao svojevrsni hommage uz njegovu obljetnicu, no sudbinu joj je odredio zagrebački potres i oštećenje zgrade. Drago nam je što će zagrebačka publika moći vidjeti ove impresivne slikarske kolaže uživo u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, a sama izložba će zasigurno ostati u analima Muzeja za umjetnost i obrt kao jedinstven umjetnički projekt neobične sudbine“.

Otvorenju je ispred Ministarstva kulture i medija nazočila Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti.
Izložba Zlatana Vehabovića u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu ostaje otvorena do 12. ožujka 2023.

Reprodukcije: s otvorenja izložbe Zlatana Vehabovića "Atlas manjeg svijeta" u NMMU. Fotografije je snimio Vedran Benović © Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Uoči večerašnjeg otvorenja izložbe “Atlas manjeg svijeta” u NMMU razgovarali smo s umjetnikom Zlatanom Vehabovićem… Pročitajte što je u razgovoru za NMMU izjavio…

NMMU: Koja je specifičnost ciklusa koji predstavljate u NMMU?
ZLATAN VEHABOVIĆ : Ako postoji nešto specifično ovom ciklusu to je da je cijeli projekt prošao dugačku fazu neizvjesnosti. U nekim trenucima sam zaista vjerovao kako trogodišnji trud neću biti u prilici pokazati zagrebačkoj publici.

NMMU: Koliko vremena provodite u svom atelijeru?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Svakodnevno provedem puno radno vrijeme u ateljeu.

NMMU: Osim slikarskog pribora, što još tamo mora biti?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Zvučnici.

NMMU: Kako započinjete dan?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Sat zvoni u 6:30 kada se svi doma dižemo. Onda u sat vremena pokušavamo doručkovati, obući se, spremiti sve za nadolazeći dan i pritom se ne posvađati; što je prije 7 ujutro veliki izazov.

NMMU: Planirate li neku novu ekspediciju vezano uz Vaš rad?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Ne. I dalje mi je nevjerojatno da mi se i ta jedna dogodila. Makar ako smo samo u sferi maštanja, jako bih volio vidjeti pustinju u bilo kom dijelu svijeta. Posebno Petra i Ur su mjesta koja bih iznimno htio vidjeti.

NMMU: Mogu li boje uljepšati i najsivlji dan?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Za mene je bolje pitanje može li tonska skala sivila konkurirati sunčanom danu. Nekako je boja za mene često nepoznanica i neizvjesna avantura. Iako ovaj ciklus sadrži radove sa jakim kolorističkim odnosima, često se samo u suženoj skali tona osjećam sigurno. No ovo nije vrsta posla gdje igrati na sigurno donosi rezultate, stoga je dobra praksa u umjetnosti izaći iz zone komfora.

NMMU: Odvajate li se teško od svojih slika?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Ne. Smisleno je i dobro da slike idu u svijet.

NMMU: Postoji li neka koju nikada ne biste prodali i zašto?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Do sada nisam imao takvu sliku.

NMMU: Koja je po Vašem mišljenju uloga umjetnika u današnjem društvu, svijetu?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Uloga samog umjetnika je da najvećom odgovornošću kojom raspolaže radi svoj rad. Posao koji radi nije posao nego poziv i time ne postoji neka prizemna potreba za njime u svijetu. No djelujući posvećeno, savjesno i često sa velikim trudom, dešava se da društvo koje spominjete prepoznaje taj i takav čin te ga vrednuje kao antipod kaosu, ludilu i banalnosti naše prizemne svakodnevnice. Vjerujem da smo u srži bića koja teže ma kakvom god smislu i tu je uloga umjetnosti.

NMMU: Koji trenutak je odredio Vaš profesionalni put?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Na prijelazu iz osnovne u srednju školu, saznanje da postoji škola za umjetnost (ŠPUD) je manje-više prekrižila sve ostale dileme oko mog životnog puta.

NMMU: Najdragocjenije iskustvo iz dosadašnjeg života?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Zaista ne znam izdvojiti jedno.

NMMU: Neostvarena ili velika želja?
ZLATAN VEHABOVIĆ: Jedan ljetni mjesec na nekom od udaljenih svjetionika na Jadranu

Razgovarala: Lana Šetka © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Na konferenciji za medije u NMMU predstavljena izložba “Atlas manjeg svijeta”

Izložba Zlatana Vehabovića „Atlas manjeg svijeta“, realizirana u suradnji NMMU i MUO, predstavljena je danas na konferenciji za medije u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu. Uz uvodni govor Branka Franceschija, ravnatelja NMMU koji je uz umjetnika koautor likovnog postava, novinarima se obratio i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i autor koncepcije ovog projekta započetog 2019., koji je izrazio žaljenje što radovi Zlatana Vehabovića, inspirirani odabranim djelima iz fundusa MUO, zbog velikih oštećenja zgrade u zagrebačkom potresu ne mogu biti u njoj i prezentirani. Stoga je zahvalio je Branku Franceschiju na realizaciji izložbe u NMMU.
O prvom susretu s prezentiranim radovima Zlatana Vehabovića u umjetnikovom atelijeru, kao i o specifičnoj vezi umjetnikovih radova s fotografijom, govorila je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka dr.sc. Sandra Križić Roban, jedna od autorica tekstova u monografiji koja prati izložbu.
Zlatan Vehabović je pak naglasio da mu je veliko zadovoljstvo što je njegovoj izložbi kojoj je MUO majka Nacionalni muzej moderne umjetnosti postao dom.
Konferenciju za medije ravnatelj NMMU Branko Franceschi zaključio je objavom o zatvaranju kronološkog postava Zbirke NMMU i skraćenom trajanju izložbe „Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća“ od 13. veljače zbog početka konstrukcijske obnove na Palači Vranyczany. Uz napomenu da će dio prvog kata Palače ostati u funkciji izmjenjujući fenomenološke prezentacije postava Muzejske zbirke kao i povremenih izložbi.

Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba “Mrtva priroda” Nenada Marasovića

Izložbu Nenada Marasovića "Mrtva priroda" večeras na otvorenju u Galeriji "Josip Račić" predstavio je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i autor koncepcije. Uz umjetnikovu obitelj, među mnogobrojnim uzvanicima bili su i glumci Janko Popović Volarić i Filip Juričić, prijatelji umjetnikovog najstarijeg sina, redatelja Nevija Marasovića. 🤩😎

više o izložbi: https://nmmu.hr/2023/01/16/nenad-marasovic-mrtva-priroda/
Foto: iz arhive NMMU i Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

VAŽNA OBAVIJEST ZA POSJETITELJE!

Zbog početka konstrukcijske obnove na Palači Vranyczany, u kojoj se nalazi Nacionalni muzej moderne umjetnosti, izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća " može se razgledati još samo do nedjelje 12. veljače 2023.

Stručno vodstvo kroz postav izložbe (ranije najavljeno za 15. veljače) zbog novonastale situacije, povjesničarka umjetnosti i autorica izložbene koncepcije Iva Körbler, održat će u petak, 10. veljače u 17 sati.

Uz kupljenu ulaznicu, vodstvo se dodatno ne naplaćuje.

Prisustvovanje je obavezno prethodno najaviti, najkasnije do četvrtka, 9. veljače do 14 sati na e-mail: posjet@nmmu.hr
Zahvaljujemo na razumijevanju!
Vaš NMMU

Reprodukcije: Iz postava izložbe Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. st. u NMMU / Foto Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Uoči skorašnjeg otvorenja izložbe „Mrtva priroda“ u Galeriji Josip Račić razgovarali smo s umjetnikom Nenadom Marasovićem Pročitajte što nam je otkrio o sebi… 😊

NMMU: Rođeni ste u Zagrebu, kakvog ga se sjećate iz djetinjstva?
NENAD MARASOVIĆ: Sjećanje na djetinjstvo s godinama je sve nostalgičnije.To je bilo vrijeme bezbrižne igre na ulici s minimalnim prometom, penjanje na stabla i dječje krađe nedozrelog voća. Standard ili blagostanje nisu bili mjerila koja su djecu zabrinjavala ili frustrirala, niti su se po tome razlikovala. Nije bilo diktata medija niti društvenih mreža i živjeli smo ugodne dane odrastanja. Svako godišnje doba imalo je svoje čari, svoje igre i čekalo se s radošću.

NMMU: Koji Vam je dio Zagreba najdraži i zašto?
NENAD MARASOVIĆ: Svakako mi je najdraži dio grada u kojemu sam odrastao i išao u školu. To je Medveščak - ulica drvoreda, vrtova i obiteljskih kuća. Polaskom u gimnaziju to područje se proširilo na kvart Druge gimnazije i područje oko ,,džamije“ na Trgu žrtava fašizma.

NMMU: Koliko Vam se život danas razlikuje od onog kakvim ste ga zamišljali u djetinjstvu?
NENAD MARASOVIĆ: Sigurno da mi se život danas razlikuje od nejasnih dječjih snatrenja o budućnosti, ali već tada sam bio siguran što bih radio kao odrastao. Vjerovao sam da ću slikati jer me to jedino u potpunosti zadovoljavalo. Negdje u sedmom i osmom razredu osnovne škole već sam napravio improvizirani stalak za slike i nabavio nekoliko osnovnih tonova uljene boje. Osim prvog pokušaja slikanja na platnu napravio sam puno skica i crteža u olovci i ugljenu.

NMMU: Vaš otac bio je glazbenik, Vi ste likovni umjetnik, a Vaš najstariji sin Nevio, poznati je i nagrađivani redatelj? Razmjenjujete li ideje, dajete li si savjete, učite li jedni od drugih? Koliko ste slični, a koliko različiti?
NENAD MARASOVIĆ: Nekoliko nas u obitelji jede taj slatki i gorki kruh umjetnosti. U tom pogledu s najstarijim sinom Neviom sam ostvario blizak kontakt u razmjeni ideja u umjetnosti. Pomalo si umišljam da sam dijelom imao utjecaj na njegovo umjetničko sazrijevanje, pa i glazbeni i likovni ukus. Na nekoliko njegovih filmskih projekata sam surađivao, a u nekim filmovima je polazišna ideja bila upravo odnos nas kao oca i sina.

NMMU: Kada i gdje ste upoznali svoju suprugu Snježanu? Da li vam je ona kao balerina bila inspiracija za nastanak ciklusa s temom ženskog tijela u pokretu i plesa?
NENAD MARASOVIĆ: Zanimljivo je da godinu - dvije prije nego sam upoznao Snježanu, imao sam izložbu s temom plesa i modrenog baleta. Kad smo kenuli kao par, svakodnevno sam bio u okruženju Hrvatskog narodnog kazališta i klasičnog baleta. Gracioznost i gracilnost pokreta nametnuli su se kao nešto prirodno. Moja fascinacija ljudskim tijelom i pokretom tada se mogla razmahati. Supruga mi je bila (i još je) inspiracija i često model. Kasnije sam s plesnog pokreta prešao na muško i žensko tijelo u međusobnoj sprezi i pokretu.

NMMU: Svirate li neki glazbeni instrument?
NENAD MARASOVIĆ: Kako sam dijelom iz muzičke obitelji bilo je neminovno da pohađam muzičku školu. Učio sam nekoliko godina violinu, ali za razliku od mog brata koji je diplomirao klavir i orgulje, gubim interes i roditelji me ispisuju iz muzičke škole. Poslije u srednjoj školi upisujem kontrabas ali ni to nije bilo dugog vijeka. Tek s gitarom čije osnove sam brzo savladao, nalazim užitak u izvođenju glazbe - naravno za svoj užitak.

NMMU: Po čem pamtite suradnju s mjesečnikom Playboy i magazinima Start i Studio?
NENAD MARASOVIĆ: Suradnja s revijama Svijet, Start i Playboy bila je za mene tada mladog slikara izazov i ulaz u širu javnost. Ilustrirao sam kratke priče i pojedine članke. Možda najzanimljivija crtica iz tog vremena je o jednom projektu u Playboyu koji na kraju nismo realizirali. Naime predložio sam tadašnjem uredniku Žuteliji da iz broja u broj radim aktove ovdašnjih ženskih javnih osoba. Predložio sam za prvu ilustraciju Severinu. Urednik se generalno složio s time. No kad sam donio sliku nastao je problem. Realistična eksplicitnost izazvala je u redakciji nedoumicu, pa je u dogovoru s redakcijskom pravnicom projekt ukinut. Objašnjenje je bilo da osoba sa slike može tužiti časopis. Igrom slučaja nakon nekoliko godina Severinu sam upoznao prilikom jednog njezinog posjeta mojem atelieru i pokazao sam joj inkriminiranu sliku. Sudeći po njezinoj reakciji, čini se da ne bi tužila Playboy.
NMMU: što vam je poslužilo kao predložak za spomenuti akt?
NENAD MARASOVIĆ: Predložak za taj akt bile su mi mnogobrojne fotografije Severine. Njih sam koristio za izradu lica a pri izradi nagog tijela dao sam mašti volju, pretpostavljajući kako bi to moglo izgledati.

NMMU: Kakvog psa imate?
NENAD MARASOVIĆ: Apaš, naš trinaestogodišnji pas naizgled opasan, sad je u ozbiljnim godinama. Mješanac Malamuta i Haskija postao je usporen osim kad se radi o hrani ili nekom mužjaku koji u prolazu iza dvorišnih vrata prođe. To je pas skandinavskih i aljaških prostranstava, koji se libi izaći na tek napadali snijeg. Posebno je vezan uz moju suprugu (a i ona uz njega). Najdraži dio dana mu je šetnja s jednim od mojh sinova.

NMMU: Omiljeno prijevozno sredstvo i zašto?
NENAD MARASOVIĆ: Svakako bicikl. Stanujem i radim tri tramvajske stanice od Trga bana Jelačića i mogu reći da je put koji svakodnevno prolazim od kuće do grada upravo idealan za vožnju biciklom. Vrlo malo uzbrdice, ostalo ravno. Po mjeri čovjeka. Kako zadnjih godina skoro da i nema zimi snijega, ja ne silazim s bicikla. Ako se dogodi da iz nekog razloga dođem do grada bez bicikla, zabrinuti znanci pitaju gdje je bicikl.

NMMU: Biste li se usudili prepustiti autu koji sam vozi?
NENAD MARASOVIĆ: Obzirom na moje godine i u skladu s tim poimanje tehničkih novotarija za mene je pre futurističko. Osim toga ipak je na kraju i užitak voziti auto (osim ako to nije svakodnevno ili profesionalno). Ali s druge strane, život me demantira. Moj srednji sin Mark je inženjer strojarstva i radi u tvrtki Rimac upravo na takvim tehničkim rješenjima.

NMMU: Spomenuli ste najstarijeg i srednjeg, čime se bavi Vaš najmlađi sin?
NENAD MARASOVIĆ: Najmlađi studira na DIF-u i sav je posvećen nogometu. Sebe vidi u budućnosti kao nogometnog trenera. Bio je talentiran za glazbu( klavir) ali je nakon niže muzičke odustao.

NMMU: Završili ste književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirali ste i na Hochschule fur Angewandte Kunst u Beču? Koliko se studij u Austriji razlikovao od studija kod nas i kakva Vas sjećanja vežu uz Beč?
NENAD MARASOVIĆ: Završio sam studij književnosti u Zagrebu a zatim sam otišao u Beč na Hochschule fur angewandte kunst. Nakon zagrebačkog, pomalo uštogljenog fakulteta osvojio me je onaj bečki svojom neposrednošću i toplinom. Moram biti iskren i reći da se radi o dvije skupine ljudi sa različitim senzibilitetom. Ovi bečki profesori i studenti pomalo su inklinirali bohemiji. Posebno draga i topla osoba je bio moj mentor profesor Erich Sokol. Živio je jedno vrijeme u Americi i bio je vrstan ilustrator i karikaturist baroknog njegovanog stila. Radio je nekoliko godina za američki Playboy. Po povratku u Austriju postaje grafički urednik Austrijske televizije-ORF i kreira kompletan grafički izgled i logotipove njihove televizije.

NMMU: Imate Galeriju na Visu, zašto ste odabrali Vis i tko su kupci Vaših djela?
NENAD MARASOVIĆ: Vis mi je zapisan u genima preko oba moja roditelja. Kako cijeli život provodim ljeta na Visu, otvaranjem otoka za strance devedesetih godina, ideja o galeriji se nametnula sama od sebe. Prostor se nalazi na samoj rivi s pogledom na more i brodove. Svako jutro s veseljem ulazim u tako lijepo okruženje. Moji klijenti su u velikom broju nautičari. Upoznao sam zanimljive ljude sa svih kontinenata. Neki susreti su prerasli u prijateljstva, a mnogi dolaze iz godine u godinu. U samoj galeriji i često slikam, što mi je u početku bilo nelagodno. S vremenom sam navikao da radoznale glave djece i draslih zaviruju na platno u radu. Struktura kupaca je uvjetovana njihovim materijalnim mogućnostima.

NMMU: Kako provodite vrijeme na Visu i s kim se tamo najčešće družite?
NENAD MARASOVIĆ: Obzirom da imam na Visu kuću i da mi je relativno veliki broj mještana rod, osjećam se kao dio zajednice. Rituali ispijanja kave ili pića za rashlađivanje organizma znaju se protegnuti na nekoliko sati. Društvo čine domaći i mi koji smo porijeklom s otoka. Popodne je rezervirano za odlazak brodom ili pješice na kupanje. Zadnjih godina je Vis postao poželjna destinacija pa se može sresti puno onih koji subotom šeću centrom Zagreba.

NMMU: U Galeriji Josip Račić predstavljate manje poznat segment svog opusa, seriju mrtvih priroda s motivima hrane . Komad sočne torte sa šumskim voćem i šlagom prikazan na jednom ulju vaša je omiljena torta?

NENAD MARASOVIĆ: Hrana kao motiv nije novost u umjetnosti ali sva autor ima neki svoj razlog, aspekt iz kojeg gleda na tu temu. Mene prije svega zanima struktura, kolorit i oblik. Kad se to stavi na veliki format, poprima neki drugi kontekst. Svaka od tih slika bila mi je izazov i u pogledu zanata i u pogledu kompozicije. Postoji nekoliko motiva kolača. Ovaj na kojemu na vrhu kolača stoji šumsko voće, igrom slučaja vidjela je jedna višanka koja je upravo tog ljeta otvorila slastičarnu. Bila je to ljubav na prvi pogled. Nažalost financijski iscrpljena otvaranjem slastičarnice nije si mogla priuštiti kolač.

NMMU: Kako je nastala slika „Meso“, koju će uz ostale vaše radove publika imati priliku vidjeti na izložbi i što njome poručujete?
NENAD MARASOVIĆ: Svaki komad mesa, kad se malo zagledamo u njega, razlikuje se od drugog kao otisak prsta. Taj mikropejzaž ima za čovjeka posebno značenje. I kao nešto što je bilo živo i kao hrana bez koje ne možemo (osim ako nismo vegetarijanci).Ta crvena boja, boja krvi boja onoga što je ispod kože budi kod ljudi cijeli niz asocijacija i osjećaja. Na jednoj od tih slika visi komad mesa sa rebrima na mesarskoj kuki. To daje slici određenu brutalnost. Time sam htio izraziti tu dvojnost motiva. Užitak konzumiranja i brutalnost smrti životinje.

NMMU: Vježbate li redovito, hranite li se zdravo, uzgajate li išta od hrane u svom zagrebačkom vrtu?
NENAD MARASOVIĆ: Uz suprugu koja svakodnevno na poslu vježba i u izvrsnoj je formi, moram biti fit što zbog njezine zavidne forme što zbog sebe i svojeg zdravlja. Svako jutro vježbam ( krenem nevoljko, a na kraju mi je drago) jedan niz vježbi koje sam si sam zadao. Nije to nešto prezahtjevno ali zagrijem tijelo, krv pro cirkulira i srce malo jače pumpa. Poslije toga se osjećam zadovoljno s mišlju da sam napravio nešto korisno za sebe. A zaista je tako. Iako bih stvarno volio vrtlariti jer to opušta, ne nalazim vrijeme za to. Ne mogu reći da ću to raditi kad budem stariji jer je to sada, ali bavljenjem oko bezazlenih i ljupkih biljaka možemo dostići zen i blaženstvo. Vidim se kao starog Kineza koji škaricama rezucka grane i nastoji napraviti savršeni sklad prirode.

Razgovarala: Lana Šetka
Fotografija: Umjetnik Nenad Marasović u svom ateljeu na Visu. Snimila: Snježana Marasović / iz umjetnikove arhive

Obavijest o radnom vremenu NMMU i Galerije Josip Račić 27. siječnja 2023.

Poštovani posjetitelji,
Nacionalni muzej moderne umjetnosti u petak, 27. siječnja za vas će biti otvoren od 11 do 18 sati i od 19 do 01 sat iza ponoći. Posjetite nas i razgledajte postav zbirke NMMU kao i aktualne izložbe „Željko Kipke - Od Ritma do Palače uništenja“ te „Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća.“ Ulaz u Muzej u vremenu od 19 sati do 01 sat iza ponoći taj dan neće se naplaćivati!

Svakako ne zaboravite svratiti i do Galerije Josip Račić gdje možete vidjeti izložbu „The Apple Shrinking“ respektabilnog hrvatskog slikara, strip - crtača i muralista s njujorškom adresom Stipana Tadića!
Galerija Josip Račić, iznimno u petak 27. siječnja, bit će otvorena samo u večernjem terminu, od 19 do 01 sat iza ponoći!
Vidimo se! 😊

više o izložbama:
https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/
https://nmmu.hr/2022/11/07/manirizam-u-hrvatskoj-umjetnosti-20-i-21-stoljeca/
https://nmmu.hr/2022/12/28/stipan-tadic-the-apple-shrinking/

Reprodukcije:
- iz postava zbirke NMMU. Foto: iz arhive NMMU© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
- iz postava izložbe Željko KIpke "Od Ritma do Palače uništenja" u NMMU. Foto: Damir Fabijanić
- Iz postava izložbe "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća" u NMMU. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
- Iz postava izložbe Stipana Tadića "The Apple Shrinking" u Galerijia "Josip Račić". Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.