Drugi kat Moderne galerije privremeno zatvoren za razgledanje

Izložbeni prostor drugog kata Moderne galerije, u kojem je početkom veljače predstavljen prvi dio novog kronološkog postava muzejske zbirke od 1850. do 1935. zbog radova na pripremi druge dionice postava bit će zatvoren za publiku od 30. ožujka do 8. travnja 2021.
Cjelovit novi postav zbirke Moderne galerije obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do danas, a javnost će ga imati priliku razgledati od 9. travnja, kada će u nacionalnom muzeju moderne umjetnosti biti prezentirana i izložba Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija, zasnovana na zbirci Muzeja.

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba Mije Maraković “Crno, bijelo i crvena linija”

„Crne“ i „bijele“ slike Mije Maraković večeras su prvi put predstavljene javnosti na otvorenju izložbe "Crno, bijelo i crvena linija" u Galeriji Josip Račić. U toj prigodi uzvanike je uvodno pozdravila Rašeljka Bilić Boras, pomoćnica ravnatelja NMMU, a o izložbi je govorila povjesničarka umjetnosti i autorica izložbe Tihana Galić. Otvorenju izložbe kao izaslanik zagrebačkog gradonačelnika prisustvovao je Filip Miloloža, iz Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

Dva poliptiha monumentalnih dimenzija u kombiniranoj tehnici, koja se nastavljaju na crno obojane slike iz prethodnog ciklusa Mije Maraković, u Galeriji Račić mogu se razgledati do kraja kolovoza. Izložbu prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Tihane Galić, u kojem kustosica piše - Slikarica za liniju kojom presijeca monokromniju odabire crvenu, čija je simbolika duboko povezana s tajnom života. Crvena je boja simbol vatre i krvi. Krv je uvjet života, ali prolivena krv znači i smrt. Crvena linija sveza je između bijelih i crnih platnā, čime slikarica pokušava ostvariti simboličnu poveznicu života i smrti. To su linije koje mjere svijet puno veći od slikarskog platna – svijet ljudske psihe, ljudskih strahova i ljudskih očekivanja. …

Foto: Goran Vranić i arhiva Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U NMMU otvorena izložba Ivica Malčić : Zoran Pavelić / Koncept slike : Slika koncepta

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti večeras je otvorena izložba Ivica Malčić : Zoran Pavelić - Koncept slike : Slika koncepta. U toj prigodi mnogobrojnim uzvanicima obratili su se ravnatelj Branko Franceschi i Željko Marciuš, muzejski savjetnik i voditelj zbirke slikarstva od 1945., koji zajednički potpisuju autorstvo koncepcije i postava.  Nakon uvodnog obraćanja ravnatelja NMMU Branka Franceschija, Željko Marciuš govorio je o postmodernom stanju današnjeg svijeta u globalu i umjetnosti u korelaciji s verbalno – vizualnom formom dvojice umjetnika. Izaslanica zagrebačkog gradonačelnika dr. art. Mirna Rudan Lisak, stručna savjetnica za muzejsku djelatnost u Gradskom uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, koja je otvorila izložbu, u svom je govoru istaknula: Večerašnja izložba oduševljava dijalogom razvijenim u mnogim smjerovima. Dapače, večeras kao da putem umjetnosti slavimo dualizam, jer izložbom su dva autora, ujedno kustosa, sjedinila dva umjetnika kako bi njihovi radovi međusobno mogli komunicirati. Tako su na najljepši mogući način putem umjetnosti uspostavljeni novi odnosi i veze, stoga ne čudi da se čak i naslov izložbe zrcali ne bismo li se kretali od koncepta slike prema slici koncepta, pozvani kao publika uspostaviti konačni dijalog s izložbom u cjelini. Prisutni su u okviru večerašnjeg događanja uz postav imali priliku vidjeti i performans Zorana Pavelića  "Tražim mentalnu konstrukciju za svoje novo tijelo".

Polazeći s koncepcijski suprotnih polazišta  - Ivica Malčić s pozicije tradicionalne likovnosti, a Zoran Pavelić postkonceptualne umjetnosti - na ovoj se izložbi susreću u neortodoksnom pristupu slikarskoj disciplini. Obojica koriste tekst i reference na ključne kulturne ličnosti i pojave, pa time sublimiraju najvažnije dileme, problematiku i pojave koje su odredile konstrukt vizualne kulture na prijelazu milenija, s naglaskom na lokalne teme i sadržaje. Stoga njihovo paralelno predstavljanje u NMMU publici otvara pogled na temeljna kulturološka pitanja: što je i što bi umjetnost, a posebno slikarstvo, danas trebali biti, koja je pozicija umjetnika i kakav je s umjetnikove strane pogled na konstrukt kustos – institucija – publika o kojem ovisi njegova egzistencija.

Izložba u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti ostaje otvorena do 28. kolovoza 2022., a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstovima povjesničara umjetnosti Branka Franceschija i Željka Marciuša. Dizajn kataloga potpisuje Ana Zubić.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

 

Na konferenciji za medije u NMMU predstavljena izložba IVICA MALČIĆ : ZORAN PAVELIĆ – KONCEPT SLIKE: SLIKA KONCEPTA

Na konferenciji za medije održanoj 5. srpnja u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, u nazočnosti umjetnika Ivice Malčića i Zorana Pavelića, predstavljena je izložba IVICA MALČIĆ : ZORAN PAVELIĆ - KONCEPT SLIKE: SLIKA KONCEPTA u kustoskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, ravnatelja NMMU i Željka Marciuša muzejskog savjetnika NMMU i voditelja Zbirke slikarstva od 1945. Željko Marciuš, koji je u katalogu izložbe pisao o stvaralaštvu Ivice Malčića, u svom je govoru istaknuo da izložba spaja vizualni i tekstualni sadržaj i da u tom smislu radovi dvojice umjetnika iako različiti međusobno si ne kontriraju nego se nadopunjavaju. Ravnatelj NMMU Branko Franceschi na otvorenju izložbe, koje će se održati 6. srpnja u 20 sati najavio je performans Zorana Pavelića pod nazivom "Tražim mentalnu konstrukciju za svoje novo tijelo".

Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U okviru popratnog programa 11. festivala Miroslav Krleža, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti večeras je održana izložba DIJALOZI – KRSTO HEGEDUŠIĆ / MIROSLAV KRLEŽA

U okviru popratnog programa 11. festivala Miroslav Krleža, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti večeras je održana izložba DIJALOZI - KRSTO HEGEDUŠIĆ / MIROSLAV KRLEŽA. Ovaj likovno - scenski program osmislio je Goran Matović, redatelj, glumac i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, a djela  hrvatskog slikara Krste Hegedušića za tu je prigodu iz Zbirke NMMU odabrao povjesničar umjetnosti i ravnatelj NMMU Branko Franceschi. Zapise književnika Miroslava Krleže pročitali su glumci Dijana Vidušin, Franjo Dijak i Goran Matović, a govorili su i povjesničari umjetnosti dr. sc. Petar Prelog, i Branko Franceschi.
Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.

Izložba DIJALOZI – Krsto Hegedušić / Miroslav Krleža u NMMU, u okviru popratnog programa 11. Festivala Miroslav Krleža

U okviru popratnog programa 11. Festivala Miroslav Krleža, 4. srpnja u 19 sati, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti održat će se izložba DIJALOZI - KRSTO HEGEDUŠIĆ / MIROSLAV KRLEŽA. Djela Krste Hegedušića iz Zbirke NMMU ( Proljeće iz 1930., Hlebine iz 1931. i Čekanje (Kiša) iz 1963.) za prezentaciju na događanju čiji scenarij potpisuje redatelj i glumac Goran Matović, ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, odabrao je povjesničar umjetnosti Branko Franceschi, ravnatelj NMMU. U toj prigodi govorit će: Dijana Vidušin, Franjo Dijak, Petar Prelog, Goran Matović

O izložbi DIJALOZI - KRSTO HEGEDUŠIĆ / MIROSLAV KRLEŽA
Festival Miroslav Krleža nastavlja propitivati odnos suvremenih likovnih umjetnika prema djelu Miroslava Krleže, koji je od svojih početaka imao živ odnos s likovnom scenom i bitno utjecao na modernu hrvatsku umjetnost, što se manifestiralo u nizu opusa – od Hegedušića i Augustinčića, preko Svečnjaka, Radauša, Vanište i Stančića do Boureka i Marije Ujević-Galetović, Šercara i Kauzlarića. Naime, malo koji je značajni slikar i kipar ostao ravnodušan na Krležino djelo, bilo da ga je promatrao kao crnu mrlju, bilo kao crvenu krpu. Nakon dijaloga Krleža – Babić, Krleža – Bućan, Krleža – Vrkljan, Krleža – Vaništa, ove godine priređujemo izložbu Dijalozi – Krsto Hegedušić/Miroslav Krleža. U prostoru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti namjeravamo postaviti u odgovarajućoj dramaturgiji slike i crteže istaknutog umjetnika. U okviru ovog likovno-scenskog programa, glumci čitaju Krležine zapise o Krsti Hegedušiću.

Programsku knjižicu Festivala Miroslav Krleža možete pronaći na linku: Programska_11FMK_07

Reprodukcije: Krsto Hegedušić: Proljeće, 1930.(detalj) Ulje / platno, dim: 114 cm x 130 cm. MG- 1528
Hlebine, 1931. (detalj) Ulje / drvo, dim: 73, 5 x 100 cm. MG - 2971
Čekanje (Kiša), 1963. (detalj) Tempera / ulje / platno 114 x 130 cm MG -2443
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

U NMMU predstavljena monografija Dubravke Lošić

Monografija umjetnice Dubravke Lošić, u izdanju Umjetničke galerije Dubrovnik večeras je predstavljena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu. U toj prigodi uvodni govor održao je ravnatelj NMMU Branko Franceschi, dok su o knjizi uz Tonka Smokvinu, ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik i Dubravku Lošić govorili povjesničarka umjetnosti i autorica monografije Margarita Sveštarov Šimat, fotograf Damir Fabijanić i njemački arhitekt i dizajner Dominic Horn, koji potpisuje grafički dizajn publikacije.

Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.

Predstavljanje monografije Dubravke Lošić u NMMU

Nakon premijernog predstavljanja u Dubrovniku u travnju ove godine, monografija suvremene hrvatske umjetnice Dubravke Lošić, u izdanju Umjetničke galerije Dubrovnik, bit će predstavljena i zagrebačkoj kulturnoj javnosti 31. svibnja u 19 sati, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Ovo kapitalno dvojezično izdanje na  hrvatskom i engleskom jeziku otisnuto u 500 primjeraka, grafički je oblikovao njemački arhitekt i dizajner Dominic Horn. Uz tekst povjesničarke umjetnosti Margarite Sveštarov Šimat, monografija na 480 stranica pruža i iscrpnu stručnu analizu umjetničinog opusa od početaka i prvih izložbi 1983. do recentnih radova, kontekstualizirajući umjetničke cikluse kroz zbivanja na našoj i svjetskoj likovnoj sceni. U monografiju je uključen i popis najrelevantnijih izložbi i ostvarenja Dubravke Lošić u području scenografije, kostimografije i opreme  interijera te opsežna bibliografska obrada. Tekstualni sadržaj prate umjetničke fotografije Damira Fabijanića, uz nekoliko kadrova fotografskih imena poput  Veronice Arevalo, Damila Kalogjere, Mile Kovača, Željka Šoletića, Nine Šolića i Željka Tutnjevića. Monografiju otisnutu uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Dubrovnika, uz pozdravni govor ravnatelja Branka Franceschija, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti predstavit će Tonko Smokvina, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat, umjetnički fotograf Damir Fabijanić i grafički dizajner Dominic Horn.

ŽIVOTOPIS UMJETNICE
Dubravka Lošić suvremena je umjetnica rođena 1964. godine u Dubrovniku. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1988. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Studirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Izlaže od 1983. godine na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim slikarstva, instalacija i objekata, bavi se scenografijom i kostimografijom. Živi u Dubrovniku gdje radi kao slobodna umjetnica.
Radovi joj se nalaze u brojnim javnim (Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Umjetnička galerija Dubrovnik) i privatnim kolekcijama (SAD, Italija, Njemačka, Švicarska, Španjolska, Indija, Čile, Francuska, Austrija, Belgija, Lihtenštajn).
Dobitnica je brojnih nagrada, među ostalim, 1995. godine Nagrada 30. zagrebačkog salona, Zagreb, 1992. godine nagrada Slikarica tromjesečja, Nouvel Art Français, Pariz, Francuska, 1988. godine Nagrada Slobodne Dalmacije za mlade stvaraoce, Split 1987. godine Nagrada na izložbi Čovjek i sport, Zagreb i 2000. godine nagrada za scenografiju Tirena, Dubrovnik.

SAMOSTALNE IZLOŽBE (izbor)
2020. Lapad, Triptisi južne meteoropatije, Hotel Grand, Kupari
https://vimeo.com/517360176
https://vimeo.com/517367653
2020. Veliki trkači, Klaustar samostana sv. Frane, Split
2019. Susret u depou III, studijski prostor bivše tvornice ulja Radeljević, Dubrovnik
2018. Susret u depou II, studijski prostor bivše tvornice ulja Radeljević, Dubrovnik
2015. Susret u depou, studijski prostor bivše tvornice ulja Radeljević, Dubrovnik
2014. Imago anima, Galerija sv. Krševana, Šibenik
2013. Palimpsest za Grad, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2011. Palindromija između zemlje i neba, Umjetnički paviljon, Zagreb
2011. Krajolik, Mala galerija sv. Ante, Franjevački samostan, Sarajevo
2010. Dubravka Lošić – Ženska soba, Galerija Sebastian, Dubrovnik
2009. Dubravka Lošić, Galerija Brešan – Galerija Konzervatorskog odjela u Splitu, Split
2008. Dubravka Lošić, Art ljeto, Crkva sv. Križa, Vodice / Kulturni centar, Tribunj / Gradska knjižnica, Trilj
2008. Dubravka Lošić – Veliki trkači, Dubrovačke ljetne igre, Atrij palače Sponza, Dubrovnik
2007. Dubravka Lošić – Krajolik, Galerija Sebastian, Dubrovnik
2006. Dubravka Lošić – Ptice, Studio Josip Račić – Moderna galerija, Zagreb
2003. Dubravka Lošić – Ptice, Jutro, Galerija Artur, Dubrovnik / Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik
2002. Dubravka Lošić, Art ljeto, Galerija Gojak, Makarska / Galerija Turnac, Novi Vinodolski
2002. CCC XXX VI – With Love / Iz scenografskog i kostimografskog opusa / Scena Noćnik – foaje Kazališta Marina Držića, Dubrovnik
2001. Križevi, Galerija Sebastian, Dubrovnik
2001. Dubravka Lošić, Galerija sv. Jerolim, Stari Grad, Hvar
1997. Dubravka Lošić – Kalamota, Narodno sveučilište Velika Gorica – Galerija Galženica, Velika Gorica
1996. Dubravka Lošić, Split Art projekt, Muzejski prostor, Split
1996. Dubravka Lošić – Izložba slika, Galerija Sebastian, Šibenik / Galerija Sebastian, Dubrovnik
1996. Dubravka Lošić, Galerija Gema, Zadar
1995. Ružariji (Rozariji) Dubravke Lošić, Multimedijski ženski centar NONA – Galerija, Zagreb
1994. Dubravka Lošić – Izložba objekata, Galerija Sebastian, Dubrovnik / Galerija Sebastian, Šibenik
1994. Dubravka Lošić, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
1994. Dubravka Lošić, Salon Galerije Karas, Zagreb
1992. Jedan autor jedan eksponat – Dubravka Lošić, foaje Kazališta Marina Držića, Dubrovnik
1992. Dubravka Losic – Peintre de Dubrovnik – Croatie, Château Sainte-Barbe, Ville de Fontenay-aux-Roses, Pariz, Francuska
1991. Dubravka Lošić, Galerija Narodnog sveučilišta, Poreč
1990. Dubravka Lošić, Umjetnička galerija Dubrovnik – Luža art centar, Dubrovnik
1990. Dubravka Lošić – Izložba slika, Radničko i narodno sveučilište Moša Pijade – Galerija Moša Pijade, Zagreb
1989. Dubravka Lošić, Galerija Studentskog centra, Zagreb
1989. Dubravka Lošić, Galerija Sesame, Dubrovnik
1989. Dubravka Lošić – Instalacija, Međunarodni slavistički centar SR Hrvatske, Dubrovnik
1988. Dubravka Lošić, Centar za kulturu Novi Zagreb – Galerija Spektar, Zagreb
1987. Izrazito ženski senzibilitet u tri umjetnice mlađe generacije / s Vlastom Delimar i Manuelom Vladić, Galerija Studentskog centra, Zagreb
1986. Ljetno popodne – 5 dana, HDLU Zagreb – Galerija proširenih medija, Zagreb
1986. Dubravka Lošić – Crteži, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
1986. Dubravka Lošić, HDLU Zagreb – Galerija proširenih medija, Zagreb
1985. Dubravka Lošić, Galerija knjižare Quorum, Zagreb

SKUPNE IZLOŽBE (izbor)
2022. Transformacija drva, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
2021 Gatara, Dubrovačke ljetne igre, Atrij palače Sponza, Dubrovnik
2021. Pogled u kretanja – izbor iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik,
Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2020. art / rat / tranzicija (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.)
Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka
2020. Dijalozi – moderna i suvremena umjetnost iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2018. Modra rijeka modro more – iz zbirke Dagmar Meneghello, Galerija Collegium artisticum, Sarajevo
2017. Dubrovački likovni trenutak – Slikarstvo i kiparstvo 3, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2012. Moderna i suvremena umjetnost – iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2012. Iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik – Hrvatska umjetnost od kraja 19. stoljeća do danas, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2011. Selection 2012, Galleria Yvonne Arte Contemporanea, Vicenza, Italija
2011. Blago Umjetničke galerije Dubrovnik – Hrvatska umjetnost od kraja 19. stoljeća do danas, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2009. Dubrovački likovni trenutak – Slikarstvo i kiparstvo 2, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2009. Third Beijing International Fine Art Biennale – BIAB, National Art Museum of China, Peking, Narodna Republika Kina
2008. Art Exchange, Multimedijalni centar Grada Rovinja, Rovinj
2007. HPB Grand Prix za slikarstvo 2007., Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb
2007. 35 autora za 35 godina, Galerija Sebastian, Dubrovnik
2005. Le due Rive – Artisti italiani e croati, Galleria Civica d’Arte Contemporanea, Termoli,
Italija
2004. Dubrovački likovni trenutak – Slikarstvo i kiparstvo, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2003. Moskari, Galerija Talir, Dubrovnik
2003. Tisuću autora jedan sveti Vlaho, Galerija Artur, Dubrovnik
2002. 15. Adria Art Annale, Podrumi Dioklecijanove palače, Split
2001. 32. splitski salon, Galerija umjetnina, Split
2001. U susret Vukovarskom salonu, Gradski muzej Vukovar, Dvorac Eltz, Vukovar
2000. Obala i more, Atrij palače Sponza, Dubrovnik
1999. Mediteranski susreti – Bijenale likovnih umjetnosti, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
1999. 15. triennale hrvatskog slikarstva – Plavi salon, Narodni muzej Zadar – Galerija umjetnina, Zadar
1999. XX Biennale d’Alexandrie, Musée des Beaux-Arts, Aleksandrija, Egipat
1999. Devet dubrovačkih umjetnika, Međunarodni festival Sarajevo – Sarajevska zima ‘99, Gradska galerija Collegium Artisticum – Centar Skenderija, Sarajevo
1999. Dubrovnik i njegov festival, Atrij palače Sponza, Dubrovnik / Klovićevi dvori – Galerija Fortezza, Zagreb / Gradski muzej, Vinkovci
1998. The Mediterranean Challenge – Eight Croatian Artists, Cliff Gallery, Netanya, Izrael
1998. Das Meer – Zeitgenössische Kunst aus Kroatien, Deutsche Welle, Köln, Njemačka
1998. Art Contemporain Croate, Salle des Fêtes, Mairie du VIe, Palace Saint-Sulpice, Pariz, Francuska
1998. XIX Biennale d’Alexandrie, Centre National des Arts Plastiques, Aleksandrija, Egipat
1998. In Movimento – 7 in movimento, Palazzo dell’Esplanade, Merano, Italija
1998. In Movimento – 8 in movimento, Muzej grada Rijeke, Rijeka
1998. Cvijet kao motiv, foaje Kazališta Marina Držića, Dubrovnik
1997. Hrvatski umjetnici protiv leukemije, Muzejsko-galerijski centar, Zagreb
1997. Croatian artists against leukemia, Paulina Rieloff Gallery – Centre for Global Cultural Expression, New York, SAD
1997. Pittori contro la guerra 1997, Centro espositivo Robin Hood, Milano, Italija
1997. 23 hrvatska umjetnika – Dubrovnik kao inspiracija slikarima, foaje Kazališta Marina Držića, Dubrovnik
1996. Izazov Mediterana – 7 dubrovačkih umjetnika, Generalni konzulat Republike Hrvatske, New York, SAD
1996. Raspela, foaje Kazališta Marina Držića, Dubrovnik
1996. Usnuo je grad gospara, Kula Ćipiko, Galerija Studin, Kaštel Novi
1995. Ausstellung von Künstlern aus Dubrovnik in Graz, Citypark, Graz, Austrija
1995. 30. zagrebački salon, Muzejsko galerijski-centar, Zagreb
1995. Erotika, foaje Kazališta Marina Držića, Dubrovnik
1995. Biennale slika i skulptura malog formata, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Split
1994. XXXIV. annale, Narodno sveučilište, Poreč / Dom HDLU, Zagreb
1994. 11 dubrovačkih umjetnika – Od tradicije prema suvremenosti, Muzejsko-galerijski centar – Galerija Gradec, Zagreb / Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
1994. Stradun – Galerija 94, Stradun, Dubrovnik
1994. Hrvatski umjetnici i sv. Vlaho, Galerija Sebastian, Dubrovnik / foaje Hrvatskog narodnog kazališta, Zagreb
1993. Jeune peinture 93, Grand Palais, Pariz, Francuska
1993. Nova hrvatska umjetnost, Moderna galerija, Zagreb
1993. 28. zagrebački salon, Muzejsko galerijski-centar, Zagreb
1993. 16 likovnih umjetnika za Dan državnosti Republike Hrvatske – Hrvatska u mom srcu, foaje Kazališta Marina Držić, Dubrovnik
1993. Mjesto i sudbina, Tvrđava Revelin, Muzej Rupe, Tvrđava sv. Ivana, Akvarij, Galerija Sesame, Bunićeva poljana, Dubrovnik
1992. Groupe Croate – Pariški Salon ‘Jeune Peinture’ 1992, Galerija Studenskog centra, Zagreb
1992. 43e Salon – Jeune Peinture 92, Grand Palais, Pariz, Francuska
1992. Requiem in Croatia, Prostor Kovačka 3, Galerija Sebastian, Galerija Ars Longa Vita Brevis, Dubrovnik
1992. Künstler für Dubrovnik, Kammerspiele Bad Godesberg, Bonn, Njemačka
1992. 8. art annale, Palača Milesi, Split
1992. 23. salon mladih, Gliptoteka HAZU, Zagreb
1991. Dubrovniku, Muzejsko-galerijski centar – Muzej Mimara, Zagreb
1991. Retro-pop, Narodno sveučilište Velika Gorica – Galerija Galženica, Velika Gorica
1991. Dubrovački slikari u ratnom okruženju, Studio 57, Dubrovnik
1991. Izložba likovnih radova poklonjenih za aukciju u korist gradnje Nove župne crkve na Mihajlu, Umjetnička galerija Dubrovnik – Luža art centar, Dubrovnik
1990. 22. salon mladih, Umjetnički paviljon, Zagreb
1990. XXIV. izložba cetinjskog Salona jugoslovenske likovne umjetnosti – ‘13. novembar’, Umjetnički muzej Crne Gore, Izložbeni paviljon, Plavi dvorac, Cetinje
1990. 25. zagrebački salon lijepih umjetnosti, Umjetnički paviljon, Zagreb
1989. 21. salon mladih, Umjetnički paviljon, Zagreb
1989. VIII. dubrovački salon, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
1989. Likovna umjetnost u regionalnom području Dalmacije – Pogled na aktualnosti, HDLUZ –Galerija Karas, Zagreb / Umjetnička galerija – Luža art centar, Dubrovnik
1989. Jugoslavenski biennale slika malog formata, Umjetnički salon, Split
1988. Ružičnjak, crkva Rozario, Dubrovnik
1988. 7. zadarski salon mladih, Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar, Zadar
1988. 20. salon mladih, Umjetnički paviljon, Zagreb
1988. 20. splitski salon, Split
1987. 19. salon mladih, Umjetnički paviljon, Zagreb
1987. 14. biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, Moderna galerija, Rijeka
1987. VII. dubrovački salon, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
1987. Ružičasti nihilizam, Studio Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, Sarajevo
1987. Čovjek i sport, Galerija Školske knjige, Zagreb
1987. Carevo novo ruho, Art ljeto, Dioklecijanovi podrumi, Split
1987. XXVII. annale, Istarska sabornica, Poreč
1987. Uljepšajmo Dubravu, Dubrava, Zagreb / kolektivna akcija
1986. 18. salon mladih, Umjetnički paviljon, Galerija Karas, Zagreb
1985. 17. salon mladih, Umjetnički paviljon, Zagreb
1983. V. dubrovački salon, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik

KAZALIŠNE SCENOGRAFIJE I KOSTIMI
2021. Perivoj od gospodja, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2020. Jugo, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2018. Kaplje, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2017. Pjerin, redatelj Ozren Prohić, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
2017. Kitice i perlice, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2016. Grad sjena, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2015. Duša od krumpira, redatelj Ozren Prohić, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
2015. Sakrestija od bumbaka, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2014. Vjerenice, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2013. Pomrčina, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2012. Mjesečina za Lady Macbeth, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovnik
2011. Adel i Mara, redateljica Dora Ruždjak Podolski, Hrvatsko narodno kazalište, Split
2011. Ljepirice, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2010. Psyche Pelingrada, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2009. Hamlet, redatelj Ivica Kunčević, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovnik / Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb
2008. Acis i Galatea, redateljica Dora Ruždjak Podolski / Philip Pickett, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovnik
2008. Epitaphio, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2007. Divan dan, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2004. Turčin u Italiji, redatelj Ozren Prohić, Hrvatsko narodno kazalište, Rijeka
2004. Vaginini monolozi, redateljica Snježana Banović Dolezil, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
2004. Ruže s juga, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2004. Leptirice noći, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2003. Dijalog o ljepoti, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2002. Skroviti vrt, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
2002. Vrijeme je za komediju, redateljica Nina Kleflin, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
2000. Američka papisa, redatelj Ozren Prohić, Hotel Excelsior, Dubrovnik
2000. Rigoletto, redatelj Ozren Prohić, Hrvatsko narodno kazalište, Split
2000. Daleka i sama, redatelj Davor Mojaš, Amaterska kazališna družina Kuntrata, Sveti Filip i Jakov
1999. Orfej u Podzemlju, redatelj Ozren Prohić, Hrvatsko narodno kazalište, Split
1999. Povratak u suzu, redatelj Davor Mojaš, Amaterska kazališna družina Kuntrata, Sveti Filip i Jakov
1998. Dum Marinovi sni, redatelj Ozren Prohić, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovnik
1998. Uzdah Marije Orsole, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik
1998. Turčin u Italiji, redatelj Ozren Prohić, Hrvatsko narodno kazalište, Split
1997. Posljednji ljetni cvijet, redatelj Ozren Prohić, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
1991. Jordano Bruno, redatelj Davor Mojaš, Studentski teatar Lero, Dubrovnik

INTERIJERI
2019. Interijer Cvijet by Kike – Lapad, Dubrovnik
2018. Interijer Cvijet by Kike – Stari grad, Dubrovnik

NAGRADE I PRIZNANJA
2000. Nagrada za scenografiju Tirena, Dubrovnik
1995. Nagrada 30. zagrebačkog salona, Zagreb
1992. Slikarica tromjesečja, Nouvel Art du Français, Pariz, Francuska
1988. Nagrada Slobodne Dalmacije za mlade stvaraoce, Split
1987. Nagrada na izložbi Čovjek i sport, Zagreb

Reprodukcije: Foto Veronica Arevalo

U NMMU predstavljena zbirka poezije Mara Pitarevića Naivna umjetnost

Iznenađen sam koliko je poezija omiljena, ili je to Maro… riječi su Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti kojima je započeo govor na večerašnjem predstavljanju zbirke poezije Mara Pitarevića Naivna umjetnost u NMMU, ne skrivajući oduševljenje mnogobrojnim uzvanicima koji su se u toj prigodi okupili. Uz autora, o knjizi je govorio i redatelj i scenarist Hrvoje Hribar, jedan od mnogobrojnih recenzenata Marove zbirke uz Branka Franceschija, a redatelj Krešimir Dolenčić i glumica Petra Kraljev pročitali su odabrane stihove iz Naivne umjetnosti. Događanje je moderirao novinar Milan Majerović – Stilinović, a predstavljanje je svojim dolaskom uveličala ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek

Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Predstavljanje zbirke poezije Naivna umjetnost Mara Pitarevića u NMMU

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, 24. svibnja u 19 sati, bit će predstavljena zbirka poezije Naivna umjetnost  Mara Pitarevića. Riječ je o četvrtoj knjizi ovog zagrebačkog pjesnika, poliglota  i reklamnog eksperta, Dubrovčanina po ocu, koji stihove piše više od dva desetljeća. Njegova prva knjiga Harlekin objavljena je 1996. i tada je proglašena najboljim autorskim prvijencem, a iste godine za nju je primio nagradu Društva hrvatskih književnika. Na predstavljanju najnovije zbirke ljubavnih pjesama, uz autora će govoriti i  njezini recenzenti Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, kao i režiser i scenarist Hrvoje Hribar. Stihove će govoriti kazališni redatelj Krešimir Dolenčić i glumica Petra Kraljev, a  događanje će moderirati novinar Milan Majerović - Stilinović.

Izbor iz recenzija:

… Maro je svjestan cijelog kolopleta značenja oko naivne umjetnosti, pa nas naslovom najprije ispravno upućuje na formalnu jednostavnost svoje lirike i fokusiranost na ljubavnu tematiku koju publika u najvećem broju očekuje i podrazumijeva kad je poezija u pitanju. Naivna umjetnost posvećena je svakidašnjoj zaljubljenosti kako u urbanoj sredini, u prvoj knjizi, tako i u malomišćanskoj, u drugoj. Nadovezujući se na likovni rječnik, pjesme su brze i kompaktne, izvedene u nekoliko poteza poput preciznog krokija, i to uvijek postojanim ritmom i u preciznim jezičnim slikama. … Branko Franceschi

Svatko tko se ikada zaljubio, prepoznat će te misli, te osjećaje, tu ranjivost, krhkost i predaju.  To stanje čuđenja i ludila koje može izazvati samo ljubav, kao i doživljaje mirisa, okusa i percepcije, koji se pojačavaju u tom posebnom emotivnom stanju.  ... Gaela Gottwald

Ovo je zbirka ljubavnih pjesama muškarca koji je zreo i ne kalkulira, ne glumata, zna da je zaljubljen do ušiju, totalno je iskren, prošo je sve i naučio je lekcije, stoji ponekad izranjavan, gleda u oči i govori volim te ne mogu bez tebe. ... Edo Majka

Gotovo performativnim gestama Maro Pitarević izaziva ljubav kao bedem, ili otok, koji bi čuvao Njih Dvoje u svijetu. Ljubav kao mjesto u svakodnevici i poezija kao prepreka u jeziku zalog su ljudskog uz/trajanja. Siniša Labrović

Maro je jedan od fanatika kojem su stihovi kao kretanje, disanje, govorenje ili plakanje. On je spremnik stihova, na kojem se povremeno mora otpustiti ventil da ne eksplodira, jer bi tada njegovi kolege na poslu morali pozvati 112 da se cijela marketinška agencija ne uruši od siline stihopritiska. ... Željko Žutelija

Ove pjesme na dijalektu su duhovite, točne, jasne, a sve zato što dijalekt izlazi iz lokaliteta, a taj lokalitet nije urban i kompliciran. Npr. može li se "Popevke sam slagal" bez patetike prevesti na jezik suvremenog, gradskog čovjeka? Mislim da ne. Zato su i ove dijalektalne pjesme zapravo arhetipske kao grčka tragedija, precizne kao elektronski mikroskop, vizualno dojmljive, ne znam koja mi je draža. Od svake se može napraviti kratki film. ... Ana Tonković Dolenčić

 

 

 

Foto: iz arhive NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.