Nakon konferencije za medije Nacionalni muzej moderne umjetnosti posjetila je ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek

 

 

 

 

 

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, 9. travnja održana je konferencija za medije na kojoj je uz izložbu Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija, zasnovanu na fundusu Nacionalnog muzeja Moderne umjetnosti, predstavljen i novi cjeloviti kronološki postav muzejske zbirke, koji obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do danas, a koji su prema koncepciji ravnatelja Branka Franceschija, osmislili kustosi Muzeja.

O izložbi Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija govorili su autori izložbe Neva Lukić i Vanja Babić, a o novom postavu Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja Moderne umjetnosti, koji je tom prigodom promovirao i novi logo institucije, koja je odlukom Vlade Republike Hrvatske 1. travnja 2021. promijenila naziv.

Po završetku konferencije, Nacionalni muzej moderne umjetnosti posjetila je ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek.

Kroz atraktivan postav muzejske zbirke i izložbu slikara Nikole Koydla, In memoriam – Izložbom i dubokim naklonom, ministricu je proveo ravnatelj Branko Franceschi, a postav izložbe Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija ministrica Obuljen Koržinek razgledala je u društvu autora izložbe Neve Lukić i Vanje Babića .

Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija

 

 

 

Izložba Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija, mahom se oslanjajući na nešto rjeđe izlaganu građu iz fundusa Moderne galerije – zastupljeno je bilo još i nekoliko djela iz Kolekcije Marinko Sudac te iz privatnih vlasništva autora –  nastojala je sagledati koliko modernizam, također i njegova najradikalnija dionica u vidu tzv. povijesnih avangardi, penetrira u prostor suvremenosti te u kolikoj se mjeri – osobito u kontekstu hrvatskih likovnih strujanja gdje mnogi umjetnički pravci s početka prošloga stoljeća posjeduju stanovite hibridne karakteristike – modernizam odnosno diskretno iskazane naznake avangardizma mogu podvući pod nešto fleksibilniji te u smislu imenovanja konkretnih pokreta ili izama rasterećeniji termin predsuvremenosti.

Na primjerima hrvatske umjetnosti nastalim tijekom proteklih stotinu i dvadeset godina izložba je ukazala na svojevrsni kontinuitet stvaralačkih praksi na liniji nekih od najznačajnijih karakteristika modernističke paradigme, kao i na fenomen referiranja progresivnih hrvatskih autora – kako iz razdoblja zrelog modernizma 50-ih, 60-ih i 70-ih godina tako i onih suvremenih – na iskustva povijesnih avangardi koje su se u najrazvijenijim umjetničkim sredinama oformile tijekom prvih desetljeća prošloga stoljeća. Na izložbi bili su zastupljeni različiti mediji, poput slikarstva, crteža, grafike, fotografije, skulpture, kolaža, akvarela, objekta, instalacije, urbane intervencije, različitih kombiniranih tehnika, itd., a kroz radove uglednih umjetnika poput Josipa Račića, Emanuela Vidovića, Miroslava Kraljevića, Josipa Seissela, Josipa Vanište, Ivana Picelja, Vlade Kristla, Julija Knifera, Ljerke Šibenik, Ante Kaštelančića, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Duje Jurića, Damira Sokića, Kate Mijatović, itd.

Temeljem na taj način provedenih analiza i opservacija, djela i njihovi autori bili su raspoređeni u pet izložbenih cjelina indikativnih naziva: Lica ekspresije, Racio plohe, Kromatika monokroma, Sizif u ateljeu, Bretonov sindrom. Iako cjeline nisu donosile isključivo striktnu podjelu na neke konkretne umjetničko-intelektualne pravce poput ekspresionizma, konstruktivizma, monokromatski usmjerenih postenformelističkih strujanja, egzistencijalizma ili nadrealizma, na njih su bile itekako primjenjene ponešto općenitije i šire shvaćene odrednice kao što su ekspresivno, konstruktivno, monokromno, egzistencijalističko i nadrealno. Smisao tih odrednica bilo jest širenje, čak i nadilaženje, usko definiranih vremenskih kategorija unutar kojih se pojedini pravci, pokreti ili trendovi javljaju. Oslanjajući se ponajprije na vizualne karakteristike pojedinih djela, izložba je postavila naglasak na individualne autorske izričaje, pritom ukazujući na stanovitu relativnost vremenskih, stilskih te intepretacijskih kategorizacija. Ta se relativnost manifestirala se i kroz činjenicu da su mnogi autori uslijed različitih vizualnih karakteristika svojih radova bili zastupljeni u dvije, ili čak tri cjeline, svojim opusima obuhvaćajući odrednice više različitih izama te istodobno stimulirajući različite interpretacijske pristupe. Cilj izložbe bio jest pokazati kako je umjetnički razvoj pojedinih umjetnika nerijetko tekao intuitivno, prolazeći kroz različite sadržaje, forme i individualne stilske odlike, pod utjecajem modernih, također i suvremenih strujanja.

Autori izložbene koncepcije i postava su Neva Lukić i Vanja Babić, u koordinaciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika Moderne galerije.

Djelo: Željko Kipke, Esa carta de mi flor, 1991. ulje, platno, 152 x 138 cm, Moderna galerija, Zagreb

Foto: Goran Vranić ©Moderna galerija, Zagreb

 

 

Potvrđena promjena naziva Moderna galerija u Nacionalni muzej moderne umjetnosti

 

 

 

 

 

Veliko nam je zadovoljstvo podijeliti s vama važnu vijest o promjeni naziva Moderne galerije u Nacionalni muzej moderne umjetnosti.
Izuzetni nacionalni značaj najvažnije i s fundusom od 11.000 umjetnina najbogatije zbirka hrvatske likovne umjetnosti od 19. stoljeća do danas, odlukom Vlade Republike Hrvatske 1. travnja, 2021. godine potvrđen je promjenom naziva institucije u Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Riječ je o prvom muzeju u Republici Hrvatskoj koji u svom nazivu nosi nacionalni status.
Prijedlog za izmjenom naziva na tragu je višegodišnjeg nastojanja djelatnika muzeja i njegovih ravnatelja, a posljednji i uspješni prijedlog uputio je sadašnji ravnatelj Branko Franceschi. Zahvaljujući potpori Hrvatskog muzejskog vijeća i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, dugogodišnja nastojanja da muzejska funkcija, značaj i uloga institucije budu jasne iz naziva napokon je ostvarena. Uvjereni smo da će se promjena naziva pozitivno odraziti na sve tekuće probleme vlasništva nad zgradom i zbirkom Muzeja.

Drugi kat Moderne galerije privremeno zatvoren za razgledanje

 

 

Izložbeni prostor drugog kata Moderne galerije, u kojem je početkom veljače predstavljen prvi dio novog kronološkog postava muzejske zbirke od 1850. do 1935.  zbog radova na pripremi druge dionice postava bit će zatvoren za publiku od 30. ožujka do 8. travnja 2021.

Cjelovit novi postav zbirke Moderne galerije obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do danas, a javnost će ga imati priliku razgledati od 9. travnja, kada će u nacionalnom muzeju moderne umjetnosti biti prezentirana i izložba Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija, zasnovana na zbirci Muzeja.

 

Foto: detalj iz drugog novog dijela postava zbirke NMMU. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U Modernoj galeriji od 20. ožujka do 18. svibnja 2020. bila je u tijeku priprema retrospektive Vatroslava Kuliša

 

            

 

U Modernoj galeriji od 20. ožujka do 18. svibnja 2020., bila je u tijeku priprema retrospektive slikara Vatroslava Kuliša. Izložba u autorskoj koncepciji istaknutog likovnog kritičara Milana Bešlića objedinila je više od stotinu slika velikog i malog formata iz bogatog umjetnikovog opusa, nastalih u razdoblju od 1974. do  2020. U skladu s odlukom Nacionalnog stožera za Civilnu zaštitu nije bilo otvorenja za javnost, koje je bilo predviđeno za 31. ožujka, ali svi ljubitelji umjetnosti mogli su je razgledati na web stranici Moderne galerije te na našem Facebooku  i Instagramu.  Nadamo se da smo tom virtualnom šetnjom kroz postav izložbe uspjeti dočarati svu atraktivnost stvaralaštva Vatroslava Kuliša te na taj način unijeti ljepotu boja i dašak optimizma u našu trenutačnu realnost.

 

                  

 

Foto: iz arhive Moderne galerije© Moderna galerija, Zagreb

 

 

 

U Studiju Moderne galerije “Josip Račić” otvorena izložba Arsena Roje “Zatvaranje kruga”

 

 

 

U Studiju Moderne galerije „Josip Račić“ 6. ožujka otvorena je izložba Arsena Roje Zatvaranje kruga. U autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, ravnatelja Moderne galerije, izložba zagrebačkoj kulturnoj javnosti po prvi put prezentira segment bogatog stvaralaštva umjetnika koji je sedamdesetih godina prošlog stoljeća postao svjetski poznat dizajnirajući plakate za kultnu Oscarom nagrađenu Altmanovu ratnu crnu komediju  M.A.S.H  i Fellinijevu adaptaciju autobiografije najvećeg talijanskog ljubavnika svih vremena – Giacoma Casanove. Riječ je o Rojinim crtežima iz rane, splitske faze koje je nosio sa sobom dok je obilazio galeriste po New Yorku i Parizu te slikama velikih formata koje je stvarao posljednjih deset godina svoga života u Los Angelesu. O umjetniku i izloženim radovima, koji do prezentacije u splitskoj Galeriji umjetnina prošlo ljeto,  nisu bili javno izlagani, govorio je autor izložbe Branko Franceschi.

Izložba se mogla razgledati do 29. ožujka 2020.

Budimpešta, Palača straže/ Várkert Bazár – izložba Miroslav Kraljević, hrvatski modernist i tri najistaknutija sljedbenika Kraljevićeva nasljeđa u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća  – Uzelac- Gecan-Trepše

          

 

U reprezentativnoj Palači Straže Várkert Bazára u Budimpešti 3. ožujka 2020., u 17 sati bila je svečano otvorena izložba Miroslav Kraljević-hrvatski modernist i tri najistaknutija sljedbenika Kraljevićeva nasljeđa u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća – Uzelac, Gecan, Trepše. Riječ je prvom serioznom predstavljanju hrvatske moderne umjetnosti u Mađarskoj, uz antologijski odabir najznačajnijih djela  Miroslava Kraljevića i izravnih sljedbenika njegovog slikarskog i ikonografskog naslijeđa – najvećim dijelom iz fundusa Moderne galerije – koji su za tu prigodu načinili autori izložbe, dugogodišnja ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić i istaknuti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar dr.sc. Zvonko Maković.

Izložba, koju je u Budimpešti za vrijeme predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, priredila zagrebačka Moderna galerija uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva ljudskih resursa Mađarske, Grada Požege i Turističkih zajednica grada Zagreba i grada Požege , ocrtava ulogu Pariza na formiranje spomenutih umjetnika, pokazuje genetski kod koji su preuzeli iz pariške internacionalne škole, a europskoj javnosti približava najvrjedniji segment naše moderne likovne baštine kojim Hrvatska kao članica Europske unije, ne participira samo u europskoj umjetnosti 20. stoljeća nego je i odlikuje neporecivo vrhunskim likovnim dometima i autentičnim umjetničkim vrijednostima. Izložbu prati katalog s tekstovima autora izložbe na engleskom i mađarskom jeziku.

Mediji zainteresirani za praćenje svečanog otvorenja izložbe Miroslav Kraljević-hrvatski modernist i tri najistaknutija sljedbenika Kraljevićeva nasljeđa u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća – Uzelac, Gecan, Trepše  u Budimpešti akreditaciju su trebali zatražiti na slijedećoj adresi: kraljevic.budapest@gmail.com

 

 

          

 

Potpisi pod fotografije:

Miroslav Kraljević, Djevojka s plavim čarapama, 1912.
Autoportret sa psom, 1910.
U pariškom baru, 1912.

Vilko Gecan, Cinik,1921.
Milivoj Uzelac, Autoprtret pred barom, 1923.
Marijan Trepše, U baru, 1919.

Foto Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

U Modernoj galeriji održana konferencija za medije u povodu izložbe Nikola Koydl , In memoriam – Izložbom i dubokim naklonom

          

U Modernoj galeriji – nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, 23. veljače održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljena izložba posvećena Nikoli Koydlu, suvremenom hrvatskom slikaru i grafičaru koji je u srpnju prošle godine preminuo u 82. godini.

Predstavnicima medija obratio se ravnatelj Moderne galerije Branko Franceschi, a o Koydlovom stvaralaštvu i prezentiranim radovima, u nazočnosti umjetnikove kćeri Nine, govorila je povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, autorica izložbe.

O izložbi

Autorica izložbe, povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, u likovnom postavu objedinila je osamdesetak djela – crteža, mezzotinta, ulja i objekata iz gotovo pet desetljeća dugog i bogatog umjetnikovog stvaralačkog opusa o kojem u katalogu izložbe piše – Opus je to stvoren na sinergiji „klasične“ apstrakcije i novih tvoriva slikarskoga djela primarno karakteriziranog sliko-gradbenim oblikovnim procesima kojima je autor gradio svoj tezaurus likovnog govora i izgradio samosvojni poetski izraz čije se uporište u koloritu i oblicima hrvatskoga krajobraza ne može zanijekati. Stvarni predjeli primorske i kontinentalne Hrvatske procesom pretvorbe u Koydlovoj kreativnoj retorti postali su slike samo slikaru znanih krajolika, ispunjene kolorističkim suzvučjem i znakovljem dijelova prirode koji su na kreativni angažman privukli autorova čula; i vid, i miris, i zvuk. Njegove kompozicije – do sredine 70-ih poglavito slikarske, a poslije i prostorne te kiparske, često asocijativnih naslova – zapravo su svojevrsni morfemi prostora koje je priroda stvorila i upravo to je ono što uposebljava Koydlovo stvaralaštvo na hrvatskoj likovnoj sceni. Boja je bila materija a slikarstvo medij kojima je slikar propitivao svoje osjećaje, kojima ih je izražavao i kojima je ostvario svoj umjetnički izraz. Oblici pak slikani na platnenoj podlozi, izvedeni u 3D formi kao objekt ili oprostorena slika, podgrađe su i nosioci kolorističkih kodova naslovne teme svakog Koydlova rada i sintetizirajući element cijele kompozicije.
Uz umjetnikove radove iz fundusa Moderne galerije, u postavu će najvećim dijelom biti prezentirana djela iz umjetnikove ostavštine i iz drugih privatnih zbirki.
Izložba se u Modernoj galeriji može razgledati od 23. veljače do 11. travnja, a prati je bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom Biserke Rauter Plančić.

Foto: iz postava izložbe. Goran Vranić i arhiva MG© Moderna galerija, Zagreb

Izložba Ine Drutter otvorena u Palači Sermage, Gradskog muzeja Varaždin

 

 

 

 

Gradski muzej Varaždin u okviru ovogodišnjeg ciklusa predstavljanja hrvatskih likovnih umjetnika u izložbenom salonu Palače Sermage, 10. veljače priredio je izložbu Ine Drutter „Začarana“.
Tridesetak odabranih radova na papiru, u kombiniranoj tehnici, dio su vrijedne donacije umjetničinog oca Isaka Druttera Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti – zagrebačkoj Modernoj galeriji, koja je pedeset darovanih radova, u srpnju prošle godine, pokazala na izložbi u Studiju „Josip Račić“.
Kustosica izložbe je muzejska savjetnica Moderne galerije Dajana Vlaisavljević, voditeljica Zbirke slikarstva od 1898. do 1918., a koncepciju likovnog postava potpisuje Elizabeta Igrec, viša kustosica Gradskog muzeja Varaždin.
Izložba se u Palači Sermage u Varaždinu mogla razgledati do 28. veljače.

U Modernoj galeriji predstavljen novi postav muzejske zbirke od 19. stoljeća do 1935.

 

 

 

 

Na konferenciji za medije u Modernoj galeriji 5. veljače, Branko Franceschi, ravnatelj nacionalnog muzeja moderne umjetnosti predstavio je prvi dio kronološkog postava muzejske zbirke koji obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do 1935. Nakon konferencije, u pratnji kustosica Dajane Vlaisavljević, Ivane Rončević Elezović, Lade Bošnjak Velagić i Tatijane Gareljić, koje su odabrale prezentirana djela, ravnatelj Franceschi predstavnike medija proveo je kroz postav čiju je koncepciju osmislio.

Novi postav kontekstualiziran je dvojezičnim tekstualnim tabelama u izložbenom prostoru, odnosno, tekstovima o svakom pojedinačnom umjetničkom radu pomoću QR koda koji ih prenosi na zaslon mobitela. Provedbu postava karakteriziraju snažne boje zidova kojima se odjeljuju pojedina razdoblja. Podatci o povijesti muzeja i njegovom sjedištu Vranyczanyevoj palači postavljeni su u auli koja povezuje dva izložbena kata muzeja.