Virtualna izložba Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti “DJELA NEPOZNATIH AUTORA I DATACIJE U FUNDUSU NMMU, ZAGREB”

Krajem 2025. Nacionalni muzej moderne umjetnosti na svojoj mrežnoj stranici predstavio je drugu u nizu izložbu iz svoga virtualnog programa https://nmmu.hr/vm-zbirka-n-n/
Riječ je o prezentaciji radova nepoznatih autora iz Muzejskog fundusa, koja je rezultat timskog rada muzejske savjetnice, kustosice dr. sc. Ivane Rončević Elezović, Marije Kalmete (nekadašnje restauratorice NMMU), restauratorica Ane Dumbović i Sonje Pavin na čelu s voditeljicom konzervatorsko-restauratorskog odjela NMMU mr. art. Petrom Kursar. Do odlaska u mirovinu, u siječnju 2025., sa spomenutim timom surađivala je i muzejska savjetnica NMMU Dajana Vlaisavljević.
Djela nepoznatih autora u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti posebno su zanimljiva s konzervatorsko-restauratorskog stajališta, ali i s aspekta detekcije provenijencije umjetnina. Projekt je realiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.

Stotinu trideset i dva djela nepoznatih autora i datacije u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljaju zanimljiv materijal, nepoznat stručnoj i široj javnosti. Između ostaloga, izbor ovih djela sadržava portrete, pejzaže, vedute, interijere, animalističke prikaze, mitološke i genre scene, religioznu tematiku, mrtvu prirodu, akt te egzotične primjere kao što je nekolicina drvoreza s japanskim motivima. Navedena djela najvećim dijelom pripadaju razdoblju 19. i početka 20. stoljeća. Stilski riječ je o djelima iz razdoblja bidermajera, klasicizma, romantičarskog te realističkog pristupa temi, ali i ponešto primjera radova koji pokazuju doticaje s avangardnijim tendencijama s početka 20. stoljeća.
Pri pregledu umjetnina, lijepo je iznenađenje predstavljala solidna likovna i tehnička kvaliteta nezanemarivog broja radova. Cilj je izložbe stručna obrada i prezentacija likovnog materijala detaljnim pregledom i snimanjem samih slika te proučavanjem arhivskih izvora i stručne i znanstvene literature. Budući da su ova djela do sada neizlagana, uvid u njihov sadržaj predstavlja koristan doprinos upoznavanju muzejske građe Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Također, ovo je prilika da se navedene umjetnine restauratorski temeljito saniraju. Pri tome očekujemo niz zanimljivih otkrića u vezi sa slikama, koje pri samim restauratorskim zahvatima i intervencijama nerijetko izađu na svjetlo dana od kojih će odabrane biti prezentirane u obliku restauratorskih elaborata. – dr.sc. Ivana Rončević Elezović

Reprodukcija:
Naziv: slika „Portret grofice Oršić-Keglević“
Autor: nepoznat
Datacija: 19. stoljeće
Materijal/tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 73 x 54 cm
Smještaj: Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Mjesto/Lokalitet: Zagreb
Oznaka kulturnog dobra: MG-3060
Fotografiju prije restauratorskog zahvata snimio je Jovan Kliska, a snimku nakon restauratorskog zahvata Ljubo Gamulin.

Ana Opalić Edita, Petrova ulica, Zagreb, 2000.

Ana Opalić
Edita, Petrova ulica, Zagreb, 2000.
crno-bijela fotografija, papir
cjelina s okvirom: 68 x 64 cm
fotografija: 39 x 39 cm
MG-7011

Ana Opalić (1972.) diplomirala je TV i filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1997., a 2003. godine predstavljala je Hrvatsku na pedesetom Bijenalu u Veneciji s fotografom Borisom Cvjetanovićem.
U brojnim fotografskim serijama portretira članove obitelji, prijatelje, pa čak i životinje u njihovim prirodnim staništima. Fotografija prikazuje blisku prijateljicu i kolegicu umjetnicu Editu Schubert (1947. – 2001.) za čije je tridesetogodišnje umjetničko djelovanje karakteristična konstantna potreba za istraživanjem različitih umjetničkih medija. Opalić istovremeno bilježi ne samo trenutak zamrznut u vremenu nego i priču o otpornosti i prkosu društvenim ograničenjima.
Pozicionirajući subjekt u maniri klasične portretne fotografije, otkriva zajedničku svijest o fotografskom procesu. Pritom njezin rad nadilazi puku dokumentaciju jer istražuje složenost identiteta i stereotipa kroz intimne portrete. Kroz objektiv se suočava s dihotomijom prihvaćanja i diskriminacije, naglašavajući višestrukost identiteta i važnost samoizražavanja usred pozadine ukorijenjenih stereotipa, posebno prema LGBTIQ+ zajednici. Svojim radom Opalić poziva gledatelje da se suoče s predrasudama i prihvate bogatstvo ljudskog iskustva, nadilazeći okvire stereotipa.

Tekst: Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Otto Antonini, Dvije slike Otta Antoninija u fundusu Moderne galerije, Zagreb

 

 

 

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, zagrebačka Moderna galerija od 12. do 29. studenoga 2020., u Studiju Moderne galerije „Josip Račić“ predstavila je izložbu Dvije slike Otta Antoninija u fundusu Moderne galerije, Zagreb. Priznati ilustrator i grafički dizajner, čiji su radovi objavljivani u poznatom tjedniku Svijet (1926. – 1932.), ostavio je iza sebe i slikarsku dionicu, a dva njegova djela, ulje na platnu – Pred sienskom katedralom iz 1913. i pastel na drvu, Portret djevojčice iz 1935. – nalaze se u fundusu Moderne galerije.

U autorskoj koncepciji Ivane Rončević Elezović, više kustosice Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, izložba u Studiju “Račić” interpretirala je i pozicionirala spomenuta djela iz fundusa nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u kontekstu Antoninijeve slikarske ostavštine. Slike iz fundusa Moderne galerije u postavu izložbe bile su prezentirane uz umjetnikove radove iz fundusa Muzeja grada Zagreba i privatnih kolekcija, a pratile su ih fotografije iz privatnog albuma obitelji Antonini.

Uz izložbu je otisnut ilustrirani katalog s predgovorom autorice izložbe i sažetkom na engleskom jeziku.

Zbog epidemiološke situacije službeno otvorenje nije se održalo, a izložbu je uz pridržavanje epidemioloških mjera koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, bilo moguće razgledati u radno vrijeme Studija “Račić”, od ponedjeljka do petka od 11 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. Praznikom je Studio je zatvoren.

Foto: iz postava izložbe Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb