Robert Auer, Natura morte, 1914.

Robert Auer
Natura morte, 1914.
ulje na platnu
80,5 x 70,8 cm
MG-358

Robert Auer (1873.–1952.) učio je slikarstvo na Obrtnoj školi u Zagrebu, Umjetničko-obrtnoj školi u Beču i na Akademiji u Münchenu, kamo odlazi 1895. i izlaže u okviru munchenske secesije 1896. godine. Sa suprugom slikaricom Leopoldinom Auer Schmidt, 1987. otvara privatnu umjetničku školu u Zagrebu, koju su polazili Tomislav Krizman i Joso Bužan. Sudjelovao je u osnivanju Lade i Društva hrvatskih umjetnika. Značajna je njegova pedagoška djelatnost u Obrtnoj školi od 1905. godine te na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu od 1918. godine. Stilski Auer radi na tragu münchenskog akademizma i jugendstila, a idealizirani realizam portreta i akta naročito je bio popularan među građanstvom njegovog vremena. Auerova Natura morte iz 1914. godine slikana je solidnim akademskim načinom tonskoga slikarstva u zagasitim tonalitetima komplementarnih bordo i zelenih tonova, s naročito uspješnim, gotovo majstorski prikazanom materijom prozirućeg stakla i medija vode u najvećoj staklenci. Uvjerljivo prikazana nijema postava pripreme zimnice (na kojoj je hotimično izostavljen ljudski lik) s ugašenim tonovima crvenih, žutih i zelenih paprika te duboko zelenoga, zemljanog vrča aranžiranih na bijeloj draperiji platnenoga stoljnjaka oživljuje geometrijski planiranu osnovnu shemu kompozicije s podjelom na tri jasne zone: donja horizontalna zona bijele nabrane draperije, gornje dvije trećine uspravnoga formata u stražnjem planu crveno-smeđe pozadine oživljene posuđem i povrćem ovješenim po zidu te srednja horizontalna zona s 'protagonistom' scene – aranžiranom mrtvom prirodom rasprostrtom površinom stola.

Tekst: dr.sc. Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Robert Auer, Napastovanje sv. Antuna, 1917.

Robert Auer
Napastovanje sv. Antuna, 1917.
ulje na platnu
205 x 251 cm
MG-367

Robert Auer (1873.–1952.) učio je slikarstvo na Obrtnoj školi u Zagrebu, Umjetničko-obrtnoj školi u Beču i na Akademiji u Münchenu, kamo odlazi 1895. i izlaže u okviru Munchenske secesije 1896. godine. Sa suprugom slikaricom Leopoldinom Auer Schmidt, 1987. otvara privatnu umjetničku školu u Zagrebu, koju su polazili Tomislav Krizman i Joso Bužan. Sudjelovao je u osnivanju Lade i Društva hrvatskih umjetnika. Značajna je njegova pedagoška djelatnost u Obrtnoj školi od 1905. godine te na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu od 1918. godine. Stilski Auer radi na tragu münchenskog akademizma i jugendstila, a idealizirani realizam portreta i akta naročito je bio popularan među građanstvom njegovog vremena.
Auerova slika Napastovanje sv. Antuna iz 1917. godine uprizoruje često prikazivan motiv iz života sveca iz 4. stoljeća Antuna Opata ili Pustinjaka iskušenja putenim napastima protiv kojih se svetac borio molitvom i postom. Uobičajeno se sv. Antun Opat prikazivao u poodmakloj dobi oslonjen o štap, s kukuljicom i monaškim habitom koji simbolizira njegovu ulogu oca monaštva. Ovdje je prikazan u vrtlogu aktova kao simbolu kovitlaca strasti nagona protiv koje se bori, u mlađim godinama i s tonzurom / podstrigom koji je u kršćanstvu uveden 400. i ukinut 1972. godine te se uobičajeno koristi pri prikazu sv. Antuna Padovanskog koji je živio u 13. stoljeću. Slika je rađena realističkim, akademskim slogom.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Filip Beusan © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Robert Auer, Ženski portret, 1909.

Robert Auer
Ženski portret, 1909.
ulje / platno
68,4 x 45,4 cm
MG-366

Robert Auer (1873.–1952.) učio je slikarstvo na Obrtnoj školi u Zagrebu, Umjetničko-obrtnoj školi u Beču i na Akademiji u Münchenu, kamo odlazi 1895. i izlaže na izložbi Minhenske secesije 1896. godine. Sa suprugom slikaricom Leopoldinom Auer Schmidt, 1987. otvara privatnu umjetničku školu u Zagrebu, koju su polazili Tomislav Krizman i Joso Bužan. Sudjelovao je u osnivanju Lade i Društva hrvatskih umjetnika. Značajna je njegova pedagoška djelatnost u Obrtnoj školi od 1905. godine te na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu od 1918. godine. Stilski Auer radi na tragu münchenskog akademizma i jugendstila, a idealizirani realizam portreta i akta naročito je bio popularan među građanstvom njegovog vremena.

Ženski portret iz 1909. godine intrigira neuobičajenim odabirom pogleda s leđa na figuru doprsja mlade djevojke odjevene u suvremenu građansku odjeću. Lice je dano u tri-četvrt profilu, nježno pognute glave i spuštena pogleda. Upečatljivost kompozicije postignuta je sumarnošću i hotimičnom jednostavnošću. Koloristički akcenti velikog polja gornje polovice toplog okera i donje polovice u tamnijim i svjetlijim ružičastim nijansama haljine uokviruju nježni inkarnat lica i smeđe tonove kose te u istraživanju čistog kolorističkog komponiranja slike gotovo dostižu samostalnu vrijednost.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content