U Modernoj galeriji predstavljena Slučajna čuvaonica, post potresni i pandemijski postav zbirke Moderne galerije

 

 

           

 

Na konferenciji za medije u zagrebačkoj Modernoj galeriji  5. lipnja 2020. bila je predstavljena Slučajna čuvaonica, post potresni i pandemijski postav zbirke Moderne galerije. Postav izložbe predstavio je ravnatelj Moderne galerije Branko Franceschi, koji je nakon konferencije u pratnji kustosa Moderne galerije novinare proveo kroz izložbu.

Slučajna čuvaonica

Koncept: Branko Franceschi
Kustosi: Lada Bošnjak Velagić, Tatijana Gareljić, Klaudio Štefančić, Ivana Rončević Elezović, Dajana Vlaisavljević

Slučajna čuvaonica je post-potresni i pandemijski postav zbirke Moderne galerije. U labavom kronološkom redoslijedu predstavljene su sve umjetnine iz fundusa koje su se spletom potrebe smještaja umjetnina iz prethodnog postava muzejske zbirke za vrijeme trajanja izložbe ‘Ikonografija grada II’, te po evakuacijama iz potresom oštećenih čuvaonica muzeja i ureda državne i gradske uprave kojima su posuđene, zatekle u izložbenom prostoru muzeja. Tako su izložbene galerije postale najvećom muzejskom čuvaonicom.
Postav kojem je kustos slučaj, a povod nužda, publici omogućuje komprimiran i saturiran pregled kako dobro poznatih, tako i rijetko ili nikad izlaganih umjetnina koje se čuvaju u muzeju. Na razini prezentacije trenutni postav stoga dokida praksu izlaganja ‘najreprezentativnijih’ djela muzejskog fundusa. Umjesto da se izborom remekdjela potvrđuje uvriježeni narativ o razvoju likovnosti u Hrvatskoj od sredine 18 st. do danas, slučaj je otvorio mogućnost tihe koegzistencije umjetnina kojom se uvriježena remek-djela dovode u neposredni kontakt s onima koje decenijama tavore u mraku čuvaonica da najvjerojatnije nikad ne budu izložena. Slučaj i elementarna nepogoda ne diskriminiraju, prema svemu se odnose jednako, ne poznajući i ne priznajući razlike, niti hijerarhiju vrijednosti. Publici je na volju prepuštena konstrukcija osobne interpretacije razvoja umjetničke prakse i fenomena, kao i odgovora na šira pitanja egzistencije u svjetlu paralelnih nepogoda koje su pogodile Zagreb.

Slučajna čuvaonica nas podsjeća i na kronični nedostatak adekvatnih muzejskih čuvaonica i opće niske razine ispunjavanja zakonom i pravilnicima određenih muzeoloških standarda. Koncept Slučajne čuvaonice nastoji iskoristiti prevratnički potencijal i posljedice neočekivanog događaja za postavljanje pitanja o neriješenim, potisnutim i zanemarenim aspektima organizacije i rada ovog i drugih muzeja koja postaju nevidljiva iza scenografije uvriježenog ‘stalnog postava’ muzejske zbirke. Izloženo je 800 umjetnina, a u čuvaonicama Moderne galerije još više od 10.000.

Zahvaljujemo cijelom timu muzeja i vanjskim suradnicima koji su izveli zahtjevni postav zbirke muzeja. Izložba će biti otvorena do početka sanacije zgrade.
Branko Franceschi, ravnatelj Moderne galerije

 

 

           

Fotografije s konferencije za medije i postava izložbe Slučajna čuvaonica snimio je Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb, a fotografije s konferencije za medije su iz arhive Moderne galerije©Moderna galerija, Zagreb

Zajedno unatoč svemu – edukativni projekt Moderne galerije u povodu Međunarodnog dana muzeja

 

 

 

 

“Zajedno unatoč svemu” edukativni je projekt Moderne galerije izveden u povodu Međunarodnog dana muzeja

Moderna galerija želi vam sretan Međunarodni dan muzeja.

Hvala vam što ste s nama podijelili trenutak u vremenu i sudjelovali u projektu MG „Zajedno unatoč svemu“.

 

Sudjelovali su:

Vladimir Lukas, Split
Ljiljana Domić, Zagreb
Alejandro David Oritz, Buenos Aires
Anamarija Kovač, Zagreb
Anđela Vira Hrstić, Centar za autizam, Zagreb
Ante Strinić, Split
Aria Gotal, Zagreb
Marija Janjić, Zagreb
Dafne Videc, Zaprešić
Dora Mihaljević, Zagreb
Veljko Mijić, Slavonski Brod
Helena Lončar, Zagreb
Inka Horvat, Zagreb
Iva Gamilec, Samobor
Iva Šepec, Zagreb
Ivan Bolkovac, Stockholm
Ivana Kokorić, Zagreb
Josipa Bobošević, Slavonski Kobaš
Laszlo Horvat, Zagreb
Maria Spitzer, Samobor
Marta Iveković, Zagreb
Mirjana Marović, Zagreb
Mladen Vulas, Maryland, Sjedinjene Američke Države
Nada Beroš, Zagreb
Nataša Jovičić, Zagreb
Nenad Roban, Zagreb
Neva Kureljušić, Zagreb
Neven Tudić, Šibenik
Nikolina Dolenec, Zagreb
Pero Dragičević, Supetar, Brač
Petra Špehar, Zagreb
Prisha, Zaprešić
Rino Vučak, Centar za autizam, Zagreb
Šejma Fere, Beograd
Tashfeen Majeed Joseph, Faisalabad, Pakistan
Tena Abram, Slavonski Kobaš
Zdenko Ricijaš, Zagreb
Željka Špehar, Zagreb

Projekt Moderne galerije “Zajedno unatoč svemu” u povodu Međunarodnog dana muzeja

 

 

 

 

 

U povodu ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja koji se održao 18. svibnja Moderna galerija pozvala je javnost da sudjeluje u njenom posebno za tu prigodu osmišljenom kreativno-edukativnom projektu Zajedno unatoč svemu na temu Muzeji za jednakost: različitost i uključivost.

Unatoč postupnom popuštanju mjera Stožera civilne zaštite mi  smo ostali odgovorni i pozvali vas da se virtualno uključite u naš projekt kako bi na taj način potaknuli osjećaj empatije i zajedništva u društvu.

Stoga smo sve ljubitelje umjetnosti pozvali da osjećaje s kojima su se susreli posljednjih mjeseci života u izolaciji artikuliraju kroz njima najdraži medij te nam pošalju fotografije svojih radova  na e-mail adresu: modernagalerija.edukacija@gmail.com, do ponedjeljka, 18. svibnja 2020. do 10 sati.

Vaše pristigle fotografije objedinili smo u veliki kolaž koji smo izložiti u prostoru muzeja, a vi ste ga istog dana moći vidjeti na web stranici Moderne galerije te na našem  Facebooku i Instagramu.

 

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetio je Nacionalni muzej moderne umjetnosti, zagrebačku Modernu galeriju

 

 

           

 

 

Među prvima koji su razgledali retrospektivnu izložbu slikara Vatroslava Kuliša, kojom je Moderna galerija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti otvorio svoja vrata nakon skoro dva mjeseca ‘izloacije’ zbog koronavirusa i posljedica potresa, bio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Kroz postav ga je proveo ravnatelj Moderne galerije Branko Franceschi, a predsjednik Milanović je sa zanimanjem razgledao više od stotinu slika velikog i malog formata te objekte nastale u razdoblju od 1974. do recentnih radova, izložene u dvanaest dvorana na prvom katu Vranyczanyjeve palače, koje su predstavili sam slikar Vatroslav Kuliš, te autor izložbe i likovni kritičar Milan Bešlić.

 

         

 

Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Muzejsko – edukativni projekt, 10 škola – 10 umjetnika 2020.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti, zagrebačka Moderna galerija, od 23. do 27. studenoga 2020. organizirala je muzejsko – edukativni projekt 10 škola – 10 umjetnika. Riječ je o projektu koji je prije 16 godina osmislila viša kustosica Ivana Rončević Elezović s ciljem da srednjoškolci kroz njega steknu nova znanja i razviju nov odnos prema instituciji muzeja, kao i o materiji koju obrađuju.
S obzirom na epidemiološku situaciju uzrokovanu virusom SARS-CoV-2,  izostao je susret u Vranyczanyjevoj palači, ali program u kojem su sudjelovale srednje škole iz Osijeka, Valpova, Varaždina, Zagreba, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, održao se putem mrežne komunikacije. Tijekom studenoga, u prethodno dogovorenim terminima, škole su međusobno u parovima prezentirale obrađene teme, a ostali su sudionici istovremeno mogli pratiti njihove prezentacije, radionice i diskusiju – aktivni dijalog između dviju strana.
Tema programa bila je Moderna i suvremenost, a školski timovi – koje čine tri učenika i mentor – imali su zadatak uočiti odnos između hrvatske moderne i
suvremene umjetnosti na temelju usporedne analize djela iz zbirke Moderne galerije i slika Lovre Artukovića predstavljenih na umjetnikovoj izložbi Usporavanje, koju su u Modernoj galeriji priredili Umjetnički paviljon u Zagrebu i Umjetnička galerija Dubrovnik. Na taj način učenici su postali istraživači, ali i predstavljači svog projekta.
Isječci i sažetci prezentacija objavljeni su na mrežnim stranicama Moderne galerije (web, Facebook, Instagram).

Autorica i voditeljica programa :  Ivana Rončević Elezović, viša kustosica Moderne galerije.
Asistenti pri realizaciji programa: Lana Šetka, savjetnica za marketing / odnosi s javnošću, Iris Poljan, muzejska pedagoginja i Mihovil Krušlin, vanjski suradnik

Popis škola koje su sudjelovale u projektu i tema:
I. gimnazija, Osijek: Lovro Artuković, Jesenski izlet, 2017.–2019. – Fanny Daubachy, Put u šumu, oko 1860.
Srednja škola Valpovo: Lovro Artuković, Proljeće, 2016. – Slava Raškaj, Lopoči I, 1899.
Druga gimnazija, Varaždin: Lovro Artuković, Ženski lik u prostoru (Teschi), 2018. – Nasta Rojc, Autoportret u lovačkom odijelu, 1912.
V. gimnazija, Zagreb: Lovro Artuković, Puni mjesec u mojoj kuhinji, 2019. – Anka Krizmanić, Radničko predgrađe Nova Ves, 1912.
XVI. gimnazija, Zagreb: Lovro Artuković, Haljina na cvjetove, 2019. – Vlaho Bukovac, Japanka, 1898.
Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka: Lovro Artuković, Pljusak u dvorištu, 2019.– 2020. – Milan Steiner, Kiša, 1918.
Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna, Pula: Lovro Artuković, Raspra u atelijeru, 2019.–2020. – Anka Bestal, U atelijeru, 1913.
Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar: Lovro Artuković, Noćna svjetla, 2019. – Vjekoslav Karas, Portret Ane Krešić, 1852.–1856.
IV. gimnazija „Marko Marulić“, Split: Lovro Artuković, Šetnja u magli, 2018.–2019. – Emanuel Vidović, Angelus, 1906.–1907.

Dizajn vizualnog plakata projekta 10 škola - 10 umjetnika 2021. -  Iris Poljan

Moderna galerija je od 7. svibnja 2020. otvorena za javnost

Posljednjih mjeseci bili smo suočeni s ograničenjima koje su nam nametnuli pandemija COVID-19 i snažan potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. Poput mnogih zgrada u centru grada, u  potresu je oštećena i Vranyczanyjeva palača, sjedište nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Po dodjeli zelene naljepnice kojom je određena statička sigurnost zgrade, uz manje prilagodbe i usvajanje postavljenog standarda epidemiološke zaštite, muzej je otvoren Kritičkom retrospektivom Vatroslava Kuliša 1974. – 2020. na prvom katu.

U autorskoj koncepciji likovnog kritičara Milana Bešlića, izložba u dvanaest dvorana  reprezentativnog prvog kata palače predstavlja više od stotinu umjetnikovih slika velikog i malog formata i objekata nastalih u razdoblju od 1974. do danas.

U povodu svoje retrospektive u Modernoj galeriji Vatroslav Kuliš je izjavio: Upravo mi je prostor Moderne galerije emotivno najslojevitiji. Prvi sam put bio u njemu negdje s početka pohađanja Škole primijenjene umjetnosti. U to doba doživljavao sam MG kao hram slikarstva, kao sveti prostor. S kakvim sam samo udivljenjem i pobožnošću gledao Račića, Kraljevića, Motiku, Dulčića…… Sanjao sam o tome da jednog dana izlažem u tom prostoru kao vrhunski domet mladenačke zanesenosti.

Katalog izložbe s predgovorom Milana Bešlića, uvodnikom Branka Franceschija i grafičkim dizajnom Sanje Bachrach Krištofić, bit će predstavljen javnosti čim to dozvole epidemiološke mjere.

…U razdoblju dužem od četiri desetljeća umjetnik je gradio vlastiti likovni jezik čije smo mijene čitali u brojnim ciklusima, lucidnim preobrazbama geste, širokim i kružnim zamasima, vrtložnim, spiralnim krivuljama i vitičastim crtama; u prskavim kapljicama, točkastim mrljama, okomitim cijeđenjem boje i njezinim prolijevanjem i prelijevanjem preko ruba slike u beskraj prostora, odnosno, u prostore „intimnog i ljudskog“ u njegovom biću i njegovom slikarstvu. Brojnost znakova i široki raspon inovacija u jeziku govori o dinamici njegovih mijena, o kontinuiranom istraživanju njegove likovne izražajnosti i smionom napinjanju samog slikarskog postupka te, nadasve, o čvrsto građenoj likovnoj strukturi u kojoj je precizno usustavljen Kulišev jezik bojom i vjetrom geste.
Iz predgovora Milana Bešlića

Pod kustoskim ravnanjem Milana Bešlića, izložba crpeći iz fundusa domaćih institucija, privatnih i korporativnih zbirki, umjetnikovog arhiva i atelijera, uz slike iz svih umjetnikovih ključnih ciklusa, predstavlja i njegove publici manje poznate otklone prema mediju umjetničke instalacije i asamblaža ili eksperimente koji su njegovu uvijek prepoznatljivu likovnu formulu varirali kroz netipične postupke i materijale. Naposljetku i budući umjetnik nikad nije otok, već je njegova pozicija uvijek sjecište, kroz afirmaciji i/ili kroz otklon pregled Kuliševog stvaralaštva podsjeća nas na sve fenomene vizualne umjetnosti koji su obilježili našu epohu. Nostalgija nikad nije imala intenzivnije boje. 
Iz uvodnika Branka Franceschija

Foto: Goran Vranić i arhiva Moderne galerije © Moderna galerija, Zagreb

Moderna galerija je od 7. svibnja 2020. otvorena za javnost

 

 

 

Posljednjih mjeseci bili smo suočeni s ograničenjima koje su nam nametnuli pandemija COVID-19 i snažan potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. Poput mnogih zgrada u centru grada, u  potresu je oštećena i Vranyczanyjeva palača, sjedište nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Po dodjeli zelene naljepnice kojom je određena statička sigurnost zgrade, uz manje prilagodbe i usvajanje postavljenog standarda epidemiološke zaštite, muzej je otvoren Kritičkom retrospektivom Vatroslava Kuliša 1974. – 2020. na prvom katu.

U autorskoj koncepciji likovnog kritičara Milana Bešlića, izložba u dvanaest dvorana reprezentativnog prvog kata palače bilo je predstavljeno više od stotinu umjetnikovih slika velikog i malog formata i objekata nastalih u razdoblju od 1974. do danas.

U povodu svoje retrospektive u Modernoj galeriji Vatroslav Kuliš je izjavio: Upravo mi je prostor Moderne galerije emotivno najslojevitiji. Prvi sam put bio u njemu negdje s početka pohađanja Škole primijenjene umjetnosti. U to doba doživljavao sam MG kao hram slikarstva, kao sveti prostor. S kakvim sam samo udivljenjem i pobožnošću gledao Račića, Kraljevića, Motiku, Dulčića…… Sanjao sam o tome da jednog dana izlažem u tom prostoru kao vrhunski domet mladenačke zanesenosti.

Katalog izložbe s predgovorom Milana Bešlića, uvodnikom Branka Franceschija i grafičkim dizajnom Sanje Bachrach Krištofić, bio je predstavljen javnosti po popuštanju epidemiološke mjere.

Iz predgovora Milana Bešlića

…U razdoblju dužem od četiri desetljeća umjetnik je gradio vlastiti likovni jezik čije smo mijene čitali u brojnim ciklusima, lucidnim preobrazbama geste, širokim i kružnim zamasima, vrtložnim, spiralnim krivuljama i vitičastim crtama; u prskavim kapljicama, točkastim mrljama, okomitim cijeđenjem boje i njezinim prolijevanjem i prelijevanjem preko ruba slike u beskraj prostora, odnosno, u prostore „intimnog i ljudskog“ u njegovom biću i njegovom slikarstvu. Brojnost znakova i široki raspon inovacija u jeziku govori o dinamici njegovih mijena, o kontinuiranom istraživanju njegove likovne izražajnosti i smionom napinjanju samog slikarskog postupka te, nadasve, o čvrsto građenoj likovnoj strukturi u kojoj je precizno usustavljen Kulišev jezik bojom i vjetrom geste.

Iz uvodnika Branka Franceschija, ravnatelja Moderne galerije

Pod kustoskim ravnanjem Milana Bešlića, izložba crpeći iz fundusa domaćih institucija, privatnih i korporativnih zbirki, umjetnikovog arhiva i atelijera, uz slike iz svih umjetnikovih ključnih ciklusa, predstavlja i njegove publici manje poznate otklone prema mediju umjetničke instalacije i asamblaža ili eksperimente koji su njegovu uvijek prepoznatljivu likovnu formulu varirali kroz netipične postupke i materijale. Naposljetku i budući umjetnik nikad nije otok, već je njegova pozicija uvijek sjecište, kroz afirmaciji i/ili kroz otklon pregled Kuliševog stvaralaštva podsjeća nas na sve fenomene vizualne umjetnosti koji su obilježili našu epohu. Nostalgija nikad nije imala intenzivnije boje. 

 

Foto: Goran Vranić i fotoarhiv Moderne galerije©Moderna galerija, Zagreb

 

 

Moderna galerija je od 7. svibnja 2020. otvorena za javnost

 

          

 

Posljednjih mjeseci bili smo suočeni s ograničenjima koje su nam nametnuli pandemija COVID-19 i snažan potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. Poput mnogih zgrada u centru grada, u  potresu je oštećena i Vranyczanyjeva palača, sjedište nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Po dodjeli zelene naljepnice kojom je određena statička sigurnost zgrade, uz manje prilagodbe i usvajanje postavljenog standarda epidemiološke zaštite, muzej je otvoren Kritičkom retrospektivom Vatroslava Kuliša 1974. – 2020. na prvom katu. U autorskoj koncepciji likovnog kritičara Milana Bešlića, izložba u dvanaest dvorana  reprezentativnog prvog kata palače predstavila je više od stotinu umjetnikovih slika velikog i malog formata i objekata nastalih u razdoblju od 1974. do danas.

U povodu svoje retrospektive u Modernoj galeriji Vatroslav Kuliš je izjavio: Upravo mi je prostor Moderne galerije emotivno najslojevitiji. Prvi sam put bio u njemu negdje s početka pohađanja Škole primijenjene umjetnosti. U to doba doživljavao sam MG kao hram slikarstva, kao sveti prostor. S kakvim sam samo udivljenjem i pobožnošću gledao Račića, Kraljevića, Motiku, Dulčića…… Sanjao sam o tome da jednog dana izlažem u tom prostoru kao vrhunski domet mladenačke zanesenosti.

Katalog izložbe s predgovorom Milana Bešlića, uvodnikom Branka Franceschija i grafičkim dizajnom Sanje Bachrach Krištofić, bio je predstavljen javnosti čim su to dozvolile epidemiološke mjere.

U razdoblju dužem od četiri desetljeća umjetnik je gradio vlastiti likovni jezik čije smo mijene čitali u brojnim ciklusima, lucidnim preobrazbama geste, širokim i kružnim zamasima, vrtložnim, spiralnim krivuljama i vitičastim crtama; u prskavim kapljicama, točkastim mrljama, okomitim cijeđenjem boje i njezinim prolijevanjem i prelijevanjem preko ruba slike u beskraj prostora, odnosno, u prostore „intimnog i ljudskog“ u njegovom biću i njegovom slikarstvu. Brojnost znakova i široki raspon inovacija u jeziku govori o dinamici njegovih mijena, o kontinuiranom istraživanju njegove likovne izražajnosti i smionom napinjanju samog slikarskog postupka te, nadasve, o čvrsto građenoj likovnoj strukturi u kojoj je precizno usustavljen Kulišev jezik bojom i vjetrom geste.

Iz predgovora Milana Bešlića

Pod kustoskim ravnanjem Milana Bešlića, izložba crpeći iz fundusa domaćih institucija, privatnih i korporativnih zbirki, umjetnikovog arhiva i atelijera, uz slike iz svih umjetnikovih ključnih ciklusa, predstavlja i njegove publici manje poznate otklone prema mediju umjetničke instalacije i asamblaža ili eksperimente koji su njegovu uvijek prepoznatljivu likovnu formulu varirali kroz netipične postupke i materijale. Naposljetku i budući umjetnik nikad nije otok, već je njegova pozicija uvijek sjecište, kroz afirmaciji i/ili kroz otklon pregled Kuliševog stvaralaštva podsjeća nas na sve fenomene vizualne umjetnosti koji su obilježili našu epohu. Nostalgija nikad nije imala intenzivnije boje.

Iz uvodnika Branka Franceschija, ravnatelja Moderne galerije

 

          

Iz postava retrospektive Vatroslava Kulisa u Modernoj-galeriji.  Foto: Goran Vranić i fotoarhiv Moderne galerija©Moderna galerija, Zagreb

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetio je Nacionalni muzej moderne umjetnosti, zagrebačku Modernu galeriju

 

 

 

Među prvima koji su razgledali retrospektivnu izložbu slikara Vatroslava Kuliša, kojom je Moderna galerija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti otvorio svoja vrata nakon skoro dva mjeseca ‘izloacije’ zbog korona virusa i posljedica potresa, bio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Kroz postav ga je proveo ravnatelj Moderne galerije Branko Franceschi, a predsjednik Milanović je sa zanimanjem razgledao više od stotinu slika velikog i malog formata te objekte nastale u razdoblju od 1974. do recentnih radova, izložene u dvanaest dvorana na prvom katu Vranyczanyjeve palače, koje su predstavili sam slikar Vatroslav Kuliš, te autor izložbe i likovni kritičar Milan Bešlić.

Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Virtualni pogled na kritičku retrospektivu Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji

       

Kada se planirala retrospektiva Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji nitko nije mogao ni zamisliti da će se svijet suočavati s COVIDOM-19, jednom od najvećih pandemija u modernoj povijesti, a niti da će Zagreb pogoditi najjači potres u posljednjih 140 godina. S obzirom na spomenute okolnosti svečanog otvorenja, koje je bilo predviđeno 31. ožujka, nije bilo. No, kako publika ne bi morala čekati neko sretnije vrijeme da bi uživala u atraktivnosti Kuliševog stvaralaštva na našoj web stranici, Facebooku i Instagramu predstavili smo segmente izložbe, koje smo uspjeli postaviti prije potresa. Za prezentaciju u Modernoj galeriji, jedan od naših najvećih kolorista, zajedno s autorom izložbe, istaknutim likovnim kritičarom, Milanom Bešlićem, odabrao je više od stotinu slika velikog i malog formata iz svog bogatog opusa, nastalih u razdoblju od 1974. do danas.

U razdoblju dužem od četiri desetljeća umjetnik je gradio vlastiti likovni jezik čije smo mijene čitali u brojnim ciklusima, lucidnim preobrazbama geste, širokim i kružnim zamasima, vrtložnim, spiralnim krivuljama i vitičastim crtama; u prskavim kapljicama, točkastim mrljama, okomitim cijeđenjem boje i njezinim prolijevanjem i prelijevanjem preko ruba slike u beskraj prostora, odnosno, u prostore „intimnog i ljudskog“ u njegovom biću i njegovom slikarstvu. Brojnost znakova i široki raspon inovacija u jeziku govori o dinamici njegovih mijena, o kontinuiranom istraživanju njegove likovne izražajnosti i smionom napinjanju samog slikarskog postupka te, nadasve, o čvrsto građenoj likovnoj strukturi u kojoj je precizno usustavljen Kulišev jezik bojom i vjetrom geste - piše Milan Bešlić u predgovoru katalogu izložbe.

U katalogu izložbe piše i Branko Franceschi, ravnatelj Moderne galerije : "Pod kustoskim ravnanjem Milana Bešlića, izložba crpeći iz fundusa domaćih institucija, privatnih i korporativnih zbirki, umjetnikovog arhiva i atelijera, uz slike iz svih umjetnikovih ključnih ciklusa, predstavlja i njegove publici manje poznate otklone prema mediju umjetničke instalacije i asamblaža ili eksperimente koji su njegovu uvijek prepoznatljivu likovnu formulu varirali kroz netipične postupke i materijale. Naposljetku i budući umjetnik nikad nije otok, već je njegova pozicija uvijek sjecište, kroz afirmaciji i/ili kroz otklon pregled Kuliševog stvaralaštva podsjeća nas na sve fenomene vizualne umjetnosti koji su obilježili našu epohu. Nostalgija nikad nije imala intenzivnije boje. "

Nadamo se da ćete uživati u virtualnom pogledu na izložbu.

        

Foto: iz postava retrospektive Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji u Zagrebu
Goran Vranić© Moderna galerija, Zagreb