Arhiva-Događanja – Nacionalni muzej moderne umjetnosti

U Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti (MNAC) u Bukureštu otvorena izložba Paralelne linije / Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. – 1998. – Zbirka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti

U nazočnosti Marije Kapitanović, izvanredne i opunomoćene veleposlanice Republike Hrvatske u Rumunjskoj, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti (MNAC) u Bukureštu 12. prosinca otvorena je izložba Paralelne linije / Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. – 1998. iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Riječ je o premijernom predstavljanju hrvatske likovne umjetnosti u Rumunjskoj, u impozantnom galerijskom prostoru od 1500 četvornih metara na prvom katu Palače parlamenta, u kustoskoj koncepciji Branka Franceschija, ravnatelja NMMU.
Izložba predstavlja 188 umjetničkih djela koja odražavaju raznolikost likovne produkcije u Hrvatskoj od 1948. godine i Rezolucije Informbiroa koja je označila odvajanje Jugoslavije od sfere utjecaja SSSR-a i estetike socrealizma, do 1998. kada su reintegrirana posljednja hrvatska područja okupirana tijekom Domovinskog rata.
Pojam linije izveden je iz tekstova povjesničara i teoretičara umjetnosti Ješe Denegrija, koji je sintagmom umjetnost druge linije obuhvatio široki raspon umjetničke produkcije i prakse koja se suprotstavljala socijalističkom modernizmu, odnosno institucionalno podržavanoj umjetnost pretežno usmjerenoj prema apstrakciji ili ekspresivnoj figuraciji. Te su dvije dominantne pozicije koegzistirale i natjecale se kroz dijalog, sučeljavanja, javne prijepore i rasprave, a istovremeno utjecale i nadopunjavale jedna drugu u stvaranju permisivne, vibrantne i plodne kulturne scene.
Prostorne mogućnosti velike izložbene dvorane MNAC-a omogućio je predstavljanje paralelizma dominantnih tendencija visokog modernizma u Hrvatskoj, koje se danas promatraju kao dva lica jednog značajnog kulturnog razdoblja.

Umjetnici zastupljeni na izložbi:
Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Petar Barišić, Peruško Bogdanić, Jagoda Buić, Boris Bućan, Ivo Deković, Vlasta Delimar, Boris Demur, Josip Diminić, Braco Dimitrijević, Juraj Dobrović, Slavomir Drinković, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Joško Eterović, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Zvjezdana Fio, Ivo Friščić, Goran Fruk, Mladen Galić, Ivo Gattin, Vladimir Gašparić (Gapa), Oton Gliha, Tomislav Gotovac, Stjepan Gračan, Grupa Šestorice autora, Krsto Hegedušić, Željko Hegedušić, Hrvoje Šercar, Ljubo Ivančić, Sanja Iveković, Vlado Jakelić, Đorđe Jandrić, Stanko Jančić, Božidar Jelinić, Anto Jerković, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Dean Jokanović Toumin, Vasilije Jordan, Ivo Kalina, Ksenija Kantoci, Zlatko Kauzlarić-Atač, Nives Kavurić-Kurtović, Albert Kinert, Željko Kipke, Josip Klarica, Julije Knifer, Eugen Kokot, Slavko Kopač, Zlatko Kopljar, Kuzma Kovačić, Ivan Kožarić, Vladimir Kristl, Vatroslav Kuliš, Ferdinand Kulmer, Rudolf Labaš, Milena Lah, Željko Lapuh, Branko Lepen, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Valerije Michieli, Antun Motika, Marijana Muljević, Edo Murtić, Sofija Naletilić Penavuša, Jelena Perić, Ordan Petlevski, Ratko Petrić, Ivan Picelj, Srećko Planinić, Vesna Popržan, Oton Postružnik, Zlatko Prica, Vanja Radauš, Dubravka Rakoci, Božidar Rašica, Ante Rašić, Vjenceslav Richter, Arsen Roje, Igor Rončević, Branko Ružić, Edita Schubert, Đuro Seder, Damir Sokić, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Sven Stilinović, Mladen Stilinović, Goran Trbuljak, Matko Trebotić, Jasenka Tućan, Josip Vaništa, Zlatan Vrkljan, Goranka Vrus Murtić, Miro Vuco, Šime Vulas, Fedor Vučemilović, Đurđica Zanoški-Gudlin, Mirko Zrinščak, Ivo Šebalj, Ljerka Šibenik, Šime Perić, Miroslav Šutej, Vlasta Žanić

Izložba Paralelne linije / Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. – 1998. iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koja u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu ostaje otvorena do 13. travnja 2025., realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bukureštu, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
Sponzor izložbe: Orbico d.o.o.

📷 Mateja Horvat (Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bukureštu)
Fotografije objavljujemo zahvaljujući Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rumunjskoj. https://www.facebook.com/CROinRO

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba „U sjećanje na Munirove pastorale ili na svijet od jučer“

Otvorenje male komorne izložbe „U sjećanje na Munirove pastorale ili na svijet od jučer“ u Galeriji Josip Račić 5. prosinca okupilo je prijatelje, kolege i štovatelje stvaralaštva Munira Vejzovića. Upravo u toj kultnoj zagrebačkoj galeriji, čiji je bio dugogodišnji član, kao i u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti s kojim je mnogo surađivao, ovaj istaknuti hrvatski kipar i grafičar priredio je brojne retrospektivne , tematske i monografske izložbe pa ova predstavlja i simbolički oproštaj od umjetnika koji je preminuo u rujnu ove godine.
U toj prigodi, u ime Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti uzvanike je uvodno pozdravila Tihana Galić, voditeljica i kustosica Galerije Josip Račić, a koncepciju je prezentirala autorica izložbe, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Iva Körbler, koja uz izbor djela i likovni postav potpisuje i tekst u pratećem katalogu. Umjetnikova supruga Mizana Vejzović zahvalila je svima koji su sudjelovali u pripremi izložbe i podržali njezinu realizaciju.
Izložbu radova Munira Vejzovića iz Zbirke Biškupić u Galeriji Josip Račić zagrebačka kulturna javnost ima priliku razgledati do 5. siječnja 2025.

Foto Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

NMMU dobitnik donacije Zaklade Adris

Na ovogodišnjoj svečanoj dodijeli donacija i stipendija Zaklade Adris, održanoj 15. studenoga u Hotelu Zonar Zagreb (višestruko nagrađivanom arhitektonskom projektu obnove koji potpisuju Lea Pelivan i Toma Plejić / Studio UP) vrijednim donacijama u kategoriji Stvaralaštvo iz programa Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota podržana su i dva projekta Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti: znanstvena monografija „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“ muzejske savjetnice NMMU dr. sc. Ivane Rončević Elezović i opsežna monografija Jadranke Fatur - koju uz umjetnicu autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Branka Hlevnjak.
Veliko hvala!

🔎 više na linkovima: https://www.adris.hr/.../zaklada.../natjecaji/natjecaj-2024/
https://youtu.be/HvMY6OSuRlk?si=w1nPGHs8Cx98qmkO
📷 iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

Milo Sakač za NMMU u povodu svoje aktualne izložbe u galeriji Josip Račić

NMMU: Možete li nam reći nešto o radovima iz ciklusa Nessuno torna indietro, 2023. – 2024. koji predstavljate na izložbi u Galeriji Josip Račić?
Milo Sakač: Predstavljeni radovi nastali 2023.-2024. remake su svojom tehnologijom/uporabom materijala radova od prije desetak godina, naravno s pomakom u ekspresiji i rukopisu. U tom razdoblju nisam baš bio u financijskoj mogućnosti kupovati platna i akrilne slikarske boje u količini koja bi mi bila potrebna. Improvizirao sam jer 'Navigare necesse est, vivere non est necesse' Teško mi je opisivati što i zašto radim to što radim, jer nikada nemam jasan koncept, studiju ili skice budućeg događanja na platnu. Reminiscirao sam to razdoblje i krenuo u avanturu uz dobar house. S obzirom na prostor galerije odlučio sam se na okomiti format koji daje stanovitu monumentalnost, što se pokazalo ispravnim. Već godinu dana živim i radim u Omišu (vodim gradnju naše kuće i atelijera u Gatamia u masliniku) gdje imam improvizirani atelijer i ne baš sve uvjete kao u zagrebačkom. Prijepodne sam na gradilištu, a popodne, ponekad i do kasno u noć u atelijeru. Obzirom na sve te okolnosti 'snalazio sam se nekako'. Koristio sam građevinski papir za pokrivanje podova koji sam napeo na nekoliko spojenih slikarskih platna i koristio boje koje se koriste u građevini/kućanstvu. Redukcija boje je moja 'komforna zona', uživao sam u procesu kao i uvijek kad sam u 'radioni' i rezultat se počeo nazirati, uz uzbuđenje i dobar house, samo je tjeralo dalje. Nastalo je 30-ak radova od kojih je dio gospodin Franceschi izabrao, uz moju malu pomoć, za predstavljanje u Račiću. Moja ideja bila je opremiti radove na način da se kaširaju na MDF i u okvire, ipak Nacionalni muzej moderne umjetnosti najviša je institucija moderne umjetnosti pa sam smatrao da bi se prvi put bilo dobro što 'ozbiljnije' predstaviti no, gospodin Franceschi je inzistirao na toj sirovosti koju radovi imaju, jer kako je lijepo ustvrdio u uvodniku: 'Kao da sustavno radi na nekoj vrsti samonametnute pokore ili provjere, izražajne mogućnosti sveo na svega jedno, ali zato izrazito nabijeno akromatsko događanje u kojem gesta ostavlja (crni) trag na (bijeloj ) podlozi'. 'To je tako jako sexi' zaključio je. Ja nisam imao što dodati.

NMMU: Otac vam je bio građevinar no, niste krenuli njegovim putem već ste odabrali studij arhitekture?
Milo Sakač: Otac me odgajao kao građevinara, prošao sam sve faze i poslove na gradilištu, kao 'šljaker' zidar, tesar, armirač, knaufer, pitur, keramičar ... i kroz to naučio - s razumijevanjem svih radova i procesa tehnologije i materijala - projektirati zgrade koje sam u životu napravio. A bilo je toga, više od dvjestotinjak realizacija. S ocem sam do rada na projektu hotela u Lendavi, na kom sam radio ranih 90-ih, vodio rat oko kvalitete i dovršenosti projekta, obzirom da je mrzio arhitekte, jer bi uvijek dobio projekte na 80 posto dovršenosti a, ostalo je trebalo raditi u 'hodu', i najčešće na samom gradilištu, uz prepotentni 'gard bogova'- arhitekata. Nakon hotela mi je dao ruku, i rekao: ' Sad si stasao kao arhitekt, sad te priznajem', jer sam mu pripremio za gradilište SVE.

NMMU: Svestran ste umjetnik, izradili ste nekoliko scenografija i plakata, ali bavili ste se i fotografijom i modernim plesom? Odakle ljubav prema plesu?
Milo Sakač: Glazba mi je oduvijek bila i je posebni 'drive'. Danas slikam uz glasnu house muziku koja ima divnu matematiku kao i jazz i klasika. A glazba je 'drive' koji provocira tijelo na pokret.

NMMU: Po čemu najviše pamtite studentske dane?
Milo Sakač: Po dinamici, vremenu najbolje klupske scene ikad u Zagrebu, pogotovo jazz-a, radu na radiju 101 kao muzički urednik, plesu, scenografijama, i svemu u što sam zagrebao kao znatiželjni provincijalac u velikom Gradu. Uvijek bi mi prekratko trajao dan, imao sam ritam spavanja tri do četiri sata noću i pola sata po danu, bez lažne skromnosti, studij arhitekture sam 'vozio' bez velike muke i završio ga u roku.

NMMU: Koji vam je arhitekt za vrijeme studija bio najveći uzor?
Milo Sakač: Obožavao sam klasiku i secesiju, Andrea Palladija i Otta Wagnera, te našeg Viktora Kovačića.

NMMU: Sjećate li se kada ste zaradili svoj prvi novac i na što ste ga potrošili?
Milo Sakač: Svoj prvi novac sam zaradio s pet godina na tatinom gradilištu, kad sam pomagao Jošiju na mješalici. Ne sjećam se na što sam potrošio tih pet dinara koje sam čuvao kao svetinju.

NMMU: Koji vam je bio najzahtjevniji / najizazovniji zadatak u profesionalnoj karijeri i na koji ste svoj projekt najponosniji?
Milo Sakač: Najzahtjevniji zadatak je bio 'probiti led' Beča i realizirati prvu samostalnu izložbu, 2017. Najizazovniji zadatak bio je izbor i izvedba radova za izložbu u Račiću, obzirom da je to konačna afirmacija u 'vlastitom gradu', na što sam izuzetno ponosan i zahvalan gospodinu Franceschom.

NMMU: Dok slikate razmišljate li kao arhitekt?
Milo Sakač: Zapravo kad slikam uopće ne razmišljam, vodi me pretpostavljam, neki slojeviti poriv koji sadržava sva iskustva proživljenog u mojih 60 godina.

NMMU: Tko su kupci vaših radova?
Milo Sakač: Kupci mojih radova dolaze iz svih profesija.

NMMU: Za koji ste grad najviše profesionalno vezani?
Milo Sakač: Tri su grada za koje sam profesionalno vezan: Beč, gdje sam dvije godine živio i imao atelijer - koji je definitivno presudan za moju afirmaciju kao slikara - grad je u kojem bavljenje slikarstvom s arhitektonskom poviješću pogotovo predstavlja posebnu vrijednost, obzirom da su u tamo arhitekti visoko cijenjeni, a Beč je ujedno i jedna od metropola umjetnost (pa tako i slikarstva). U Beču vrijedi samo rad, bez obzira na titulu, 'tvoj rad te predstavlja', što je kod nas, evo što se mene tiče, do izložbe u Račiću bila 'nemoguća misija' u afirmativnom smislu u 'stručnim krugovima'.
Živio sam i radio u 2. Bezirku koji je uz 20. epicentar umjetnosti, slikara, kipara, pjesnika, muzičara, plesača... koji tu žive i djeluju.
Nadalje je tu moj Zagreb, gdje mi je bazni atelijer, u kojem živim i djelujem veći dio života, tu je i najviše mojih 'obožavatelja'. Omiš je mjesto gdje sam godinama imao atelijer i Galeriju na Fošalu u vrtu, te u ovom trenutku gradimo atelijer u masliniku u Gatima, epicentru Poljica.

Razgovarala: Lana Šetka
Reprodukcija: Milo Sakač i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i kustos izložbe Branko Franceschi na otvorenju umjetnikove izložbe u Galeriji Josip Račić. Foto Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U novom prostoru NMMU u Oktogonu otvorena izložba Punćela Dubravke Lošić

U svom novom iznimnom prostoru u kompleksu Prve hrvatske štedionice u Oktogonu, koji će nakon kompleksne obnove postati ekskluzivan izložbeni prostor u Zagrebu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti 23. studenoga predstavio je izložbu Punćela Dubravke Lošić, jedne od najznačajnijih hrvatskih suvremenih likovnih umjetnica. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković, što svjedoči o važnosti tog prostora za kulturni život Zagreba, Hrvatske pa i šire. Tom prigodom hrvatski premijer je, između ostaloga, izjavio: "Izuzetno mi je drago da danas svjedočimo još jednom novom kulturnom središtu Donjega grada. Činjenica da smo ovaj prostor kao država dali na korištenje Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti je poruka Vlade koliko joj je stalo da uz sve što radimo na Gornjem gradu, dobije svoju refleksiju na Donjem gradu, i to u ovom prekrasnom prostoru nekadašnje štedionice u Oktogonu, praktički u srcu Zagreba, i predstojeća obnova, pokazat će kako će i ovaj prostor zasjati, kao što su i mnogi prostori koje obnavljamo u Zagrebu nakon potresa dobili novo ruho."
O značaju novog prostore Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti govorila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, emotivno dodajući kako je otvorenje tog prostora izniman događaj i zaista dan velikog uzbuđenja. "Nakon što smo osigurali prostor za Hrvatski športski muzej, za Hrvatski muzej naive, za Hrvatski povijesni muzej te nakon što smo Hrvatskom restauratorskom zavodu osigurali prostor Tvornice duhana Zagreb, započeli izgradnju druge scene Hrvatskog narodnog kazališta koja će dogodine biti otvorena, evo nas u još jednom prostoru u centru grada koji smo uspjeli osigurati za naš Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Drago mi je da se ovaj prostor otvara izložbom Dubravke Lošić, ne samo zato jer je riječ o umjetnici koja nas svakom svojom izložbom ispočetka iznenadi snagom, kreativnošću i moći umjetnosti koju iskazuje, nego što je nekako njezina sudbina zadnjih godina slična sudbini ovog muzeja. Ona je gubila, nažalost, jedan za drugim svoje prostore u kojima je imala atelijere i prostore u kojima je trebala održavati izložbe, a tako je nekako i Nacionalni muzej moderne umjetnosti morao zbog potresa i obnove, kao i brojni drugi muzeji, evakuirati svoju građu i započeti obnovu koja je vrlo neizvjesna i kompleksna. I tu bih zaista posebno pohvalila Branka Franceschija koji je velikim iskorakom - postavljanjem izložbe iz fundusa u Zadru u prostoru Dviju Palača koje smo obnovili i otvorili u našem mandatu, pokazao da taj privremeni problem s prostorima u Zagrebu ne mora značiti da hrvatska kulturna javnosti, i šira javnost, bude uskraćena za uvid u ta vrhunska djela hrvatske moderne umjetnosti. To je zaista bilo prvi put da je jedna nacionalna institucija na takav način iskoračila iz svojih prostore i izvan glavnog grada i na tome zaista moram čestitati."
Ministrica Nina Obuljen Koržinek optimistično je dodala kao se nada da će u sljedećim mjesecima sve češće biti na događanjima u potpuno obnovljenim prostorima koji će otvoriti svoje stalne postave, što ju, kako je rekla veseli i ispunjava ponosom. " Bili smo bespomoćni, nismo znali kako ćemo pristupiti obnovi, a u ovom trenutku samo u Zagrebu obnavljamo 15 što gradskih, što državnih muzeja. Iskoristili smo tu veliku katastrofu koja nas je sve snašla da bi Hrvatskoj i glavnom gradu, ali i drugim dijelovima ostavili zaista reprezentativne obnovljene, suvremene kulturne prostore"
Referirajući se na odabir prve izložbe u Oktogonu, koji će nakon završetka obnove imati u funkciji skoro 3000 četvornih metara, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi otkrio je simboliku između naziva izložbe i značaja NMMU za kulturni životu Hrvatske.
"Simbolika Punćele kukuljice, koja znači transformaciju, kako smo nazvali ovu izložbu u ovom prostoru, zapravo je na tragu onoga što se ovdje događa. Mi smo sada u poziciji da postanemo ponajbolji muzejski leptir u Zagrebu, Hrvatskoj pa i šire. A optimistične pretpostavke su da se to već može dogoditi do kraja 2025. Nakon dvije godine zaželjeli smo se organizacije izložbe u Zagrebu, zaželjeli smo se zagrebačke publike, nadamo se i ona nas. A, evo, sada gostujemo po Hrvatskoj i pragmatično pokazujemo da promjena naziva u Nacionalni muzej moderne umjetnosti ima smisla i po dosegu, a ne samo po djelovanju.
Izložba Dubravke Lošić, rekao je ravnatelj NMMU bila je planirana tri godine i trebala je biti postavljena u muzejskom sjedištu u palači Vranyczany - Dobrinović, što se zbog cjelovite obnove palače nije moglo dogoditi, pa je u međuvremenu postavljena u Splitu u suradnji s kolegama iz Galerije umjetnina, što se inače naziva White Cube izložbeni prostor, bijela galerijska kocka. Ali ja sam ove radove prvi puta vidio u Dubravkinom atelijeru, u Dubrovniku koji je bio u derutnom stanju, ali mu je ona udahnula život. Potom se, uselila u sličan prostor u Blatu na Korčuli, koji je također uredila. I samo kao kuriozum, ona je svojim radovima, koje je proizvela svojim rukama, ispunila skladište tvornice u kojoj je na vrhuncu radilo 120 žena. Ovo nije njezina retrospektiva, mi smo se ovom izložbom posvetili samo jednoj liniji njenog stvaralaštva, ali koje obuhvaća 40 godina njezine karijere.
Ja sam predložio da je nazovemo Punćela, jer je poznato da u Konavlima još postoji tradicija uzgajanja dudovog svilca, što se vezuje uz opis u kojem Dubravka Lošić živi i djeluje, ali i s obzirom na to da je riječ o radovima u tekstilu povezanim s tradicijom njezine obitelji koja je imala manufakturu.

Reprodukcije:
(1-10) otvorenje novog prostora NMMU u Oktogonu i izložbe Punćela Dubravke Lošić Foto: Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb Goran Vranić
(11 - 12) otvorenje novog prostora NMMU u Oktogonu i izložbe Punćela Dubravke Lošić Foto: Ministarstvo kulture i medija RH

Na konferenciji za medije predstavljen novi prostor Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Oktogonu i izložbe “Punćela” Dubravke Lošić

U novom prostoru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Oktogonu 22. studenoga održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljena i izložba "Punćela" jedne od najznačajnijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnica Dubravke Lošić.
U toj prigodi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi zahvalio je osnivaču Ministarstvu kulture i medija, ali i Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom "jer se među tim administrativnim i upravnim tijelima dogodila jedna sinergija, jedna ambicija i želja da se u središtu Zagreba stvori jedan snažan kulturni sadržaj koji će pomoći reurbanizaciji zagrebačkog središta i možda zaustaviti ovu neprekidnu klimu komercijalnih sadržaja koji se zapravo bave pasivnim konzumiranjem, a mi bi našom imaginacijom, našim fundusom i našim znanjima trebali razviti jedan oblik aktivne komunikacije prema sadržaju. "
Kustos izložbe Branko Franceschi, koji ujedno potpisuje i predgovor u katalogu, zahvalio je umjetnici "koja je pristala izlagati u ovim možemo ih slobodno nazvati neuvjetima" te istaknuo da je da povijest ove izložbe puno bogatija i planirana već tri godine za Palaču Vranyczany-Dobrinović no, da zbog cjelovite obnove to nije bilo moguće realizirati.
O prezentiranim radovima Dubravke Lošić - koji su bili izloženi u Galeriji umjetnina prošlo ljeto, uz dodatak ciklusa Suton / Kosi let -Branko Franceschi je izjavio: "Ove sam radove prvi put vidio u Dubravkinom bivšem ateljeu u napuštenom tvorničkom pogonu u Dubrovniku, a potom u Blatu na Korčuli i znao sam da ti radovi imaju snagu nositi se sa prostorima koji su napušteni, što zapušteni, što destruirani i kad sam je ja zamolio i ponudio joj ovu priliku, ona ju je objeručke prihvatila i ja joj u ime svih zahvaljujem na toj hrabrosti jer treba čovjek biti uvjeren u svoj rad pružit ga na uvid u ovakvim uvjetima gdje nema ni dobre rasvjete što je posebno važno za likovnu umjetnost , a nema ni mikroklimatskih uvjeta, a daleko od toga. Ali naravno umjetnost je uvijek jača i računamo na to neprekidno. "
U svom govoru Dubravka Lošić zahvalila je ravnatelju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koji je imao povjerenja u nju i njezin rad i istaknula da joj je čast što njezina izložba otvara NMMU prostor u Oktogonu i buduća događanja. Također je spomenula kako je ovo četvrti projekt koji je s Brankom Franceschijem odradila s lakoćom i apsolutnim povjerenjem.
Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Donacija umjetnika Joška Eterovića Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti

Umjetnik Joško Eterović Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti donirao je svoje djelo Suton iz Ciklusa Kvadrat (1976.). Ova značajna slika, koja odražava Eterovićevu posvećenost reduktivnom stvaralačkom principu, bila je prikazana u sklopu velike monografske izložbe Secundum minimum, koju su organizirali NMMU i MMSU Rijeka.

Uskoro ćete u jednoj od epizoda video podcasta NMMU "Priče iz muzejske čuvaonice" imati priliku čuti više o bogatom umjetničkom opusu Joška Eterovića iz prve ruke, gdje će umjetnik podijeliti zanimljive uvide o svojoj karijeri, stvaralačkom procesu i inspiraciji.

Joško Eterović ovim je činom dodatno obogatio zbirku Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a mi mu od srca zahvaljujemo na ovoj vrijednoj donaciji! 🙌
📷: Fotografija umjetnika Joška Eterovića u muzejskoj čuvaonici NMMU, iz arhive NMMU
📷: Fotografije s otvorenja izložbe Secundum minimum u MMSU Rijeka Ivor Mažar
📷: Fotografije sa snimanja epizode Priče iz muzejske čuvaonice Tomislav Paviša

Muzejsko – edukativni projekt NMMU
10 škola -10 umjetnika 2024.

Dvadeseti jubilarni muzejsko - edukativni projekt Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti 10 škola - 10 umjetnika, u autorskoj koncepciji muzejske savjetnice NMMU dr.sc. Ivane Rončević Elezović, ove će se kao i prošle godine zbog cjelovite obnove palače Vranyczany-Dobrinović - matične kuće NMMU - održati u Galerija Klovićevi dvori
Cjelodnevni susret srednjoškolaca i njihovih profesora / mentora iz različitih dijelova Hrvatske održat će se 22. studenoga, a tematski je vezan uz izložbu "Remek-djela mađarske i hrvatske umjetnosti" s fokusom na djela i autore iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti zastupljene u njezinom postavu.
Učenici kroz ovaj projekt stječu nova znanja i stvaraju nov odnos prema materiji koju obrađuju kao i instituciji muzeja, odnosno postaju istraživači i predstavljači svog projekta. Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci, Srednja škola Valpovo, I. Gimnazija, Osijek, XVI. gimnazija, Zagreb, Klasična gimnazija, Zagreb, Druga gimnazija Varaždin, Prva riječka hrvatska gimnazija, Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar, IV. gimnazija "Marko Marulić", Split, Gimnazija Dubrovnik škole su koje sudjeluju u ovogodišnjem projektu.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti zahvaljuje Antoniju Picukariću, ravnatelju Galerije Klovićevi dvori i muzejskim savjetnicama dr.sc. Petri Vugrinec i Ljiljani Velkovski na suradnji i gostoprimstvu, a Ministarstvu kulture i medija RH i Gradu Zagrebu na potpori pri njegovoj realizaciji.

Dok pripremamo ovogodišnji muzejsko - edukativni projekt 10 škola - 10 umjetnika kroz video na linku vam donosimo djelić atmosfere s prošlogodišnjeg izdanja 😊 https://www.youtube.com/watch?v=iAwtz_YEjcE

Video s NMMU muzejsko-edukativnog projekta 10 škola-10 umjetnika održanog 2023. u Galeriji Klovićevi dvori 🎥 Goran Vranić / Tehnička podrška i video obrada Mihovil Krušlin, Font12 © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Reprodukcije: s NMMU muzejsko-edukativnog projekta 10 škola-10 umjetnika 2023. u Galeriji Klovićevi dvori / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

U povodu obilježavanja 90 godina postojanja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu

U povodu obilježavanja 90 godina postojanja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, u povijesnoj Palači Vranyczany-Dobrinović, održan je svečani simpozij u Dvorani Matice hrvatske. Ravnatelj NMMU, Branko Franceschi, pozdravio je sve okupljene, a simpozij je službeno otvorila ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek.

Simpozij je okupio ugledne stručnjake, kustose i povjesničare umjetnosti, a cilj je bio raspraviti o važnosti muzeja, njegovoj povijesti te ulozi u razvoju i očuvanju moderne i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj.

Izlaganja su održali:

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija: Cjelovita obnova, status i projekcije rokova

Dr. sc. Irena Kraševac: Palača Vranyczany-Dobrinović – Zgrada i muzej

Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica NMMU: Prvo razdoblje muzeja i njegovo uvođenje u palaču

Dr. sc. Libuše Jirsak: Povijest upravljanja muzejom do 1974. godine

Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica NMMU, čije je izlaganje Zbirka NMMU – obuhvat, povijest i nedoumice pročitao ravnatelj muzeja Branko Franceschi

Željko Marciuš, muzejski savjetnik NMMU: Postavi zbirke NMMU kroz povijest

Poslijepodnevnu sesiju otvorila je Tihana Galić, kustosica i voditeljica Galerije Josip Račić, izlaganjem o 50. obljetnici Galerije Josip Račić, koja od 1992. djeluje kao dodatni izlagački prostor NMMU. Marta Radman, kustosica Pedagoško-promidžbene službe NMMU, sa snimateljem Tomislavom Pavišom, predstavila je video priloge o Željku Grumu i iskustvima upravljanja muzejom kroz izjave Igora Zidića, Biserke Rauter Plančić, Zdenka Rusa, Zdenka Tonkovića i Vide Kostrenčić – Lukić.

Simpozij je zaključio ravnatelj Branko Franceschi izlaganjem na temu Sadašnji status i perspektive NMMU.

Posebno ističemo vijest o trajnom upravljanju dodatnim prostorom od 2000 m² u Oktogonu, koji je Vlada Republike Hrvatske osigurala za potrebe muzeja. Novi prostor, namijenjen stručnim službama i budućim izložbenim projektima, bit će otvoren prvom izložbom posvećenom umjetnici Dubravki Lošić.

SIMPOZIJ 90 GODINA NACIONALNOG MUZEJA MODERNE UMJETNOSTI U PALAČI VRANYCZANY-DOBRINOVIĆ

Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Matica hrvatska imaju čast pozvati vas na

SIMPOZIJ
90 GODINA NACIONALNOG MUZEJA MODERNE UMJETNOSTI U PALAČI VRANYCZANY-DOBRINOVIĆ

Dvorana Matice hrvatske
Utorak, 29.10.2024. u 11 sati
Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb
Jutarnja sesija:
11.00 Branko Franceschi: Pozdravne riječi sudionicima i publici
11.10 Nina Obuljen Koržinek, ministrica MKiM: Cjelovita obnova, status i projekcije rokova
11.30 Irena Kraševac: Palača Vranyczany – Dobrinović, zgrada i muzej
11.50 Dajana Vlaisavljević: Prvo razdoblje muzeja i njegovo uvođenje u palaču
12.10 Libuše Jirsak: Povijest upravljanja muzejom do 1974. godine
12.30 Lada Bošnjak Velagić: Zbirka NMMU, obuhvat, povijest i nedoumice
12.45 Željko Marciuš: Postavi zbirke

13.00 – 13.30 pauza

Poslijepodnevna sesija:
13.30 Tihana Galić: 50 obljetnica Galerije Josip Račić
13.50 Marta Radman i Tomislav Paviša: video prilozi o Željku Grumu i iskustvima upravljanja muzejom s izjavama Igora Zidića, Biserke Rauter Plančić, Zdenka Rusa, Zdenka Tonkovića, Vide Kostrenčić – Lukić; uz mogućnost obraćanja Igora Zidića i Biserke Rauter Plančić
14.30 Branko Franceschi: Sadašnji status i perspektive NMMU

15.00 Domjenak

Organizacijski odbor:
Branko Franceschi, ravnatelj NMMU
Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica
Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica

Kolačići