Ivo Režek
Portret moje žene Marije, 1939.
ulje na platnu
79 x 62,8 cm
MG-1143

Na slici Portret moje žene Marije Ivo Režek prikazuje žensku figuru u profilu, smještenu u interijer gotovo monokromatskih plavih tonova, čime se stvara smirena, intimna atmosfera karakteristična za njegov magično-realistički pristup iz 1930-ih godina. Figura je monumentalizirana jasnim konturama i čvrsto modeliranim volumenima, dok meko gradirani prijelazi svjetla i sjene naglašavaju profinjenost crta lica i eleganciju odjeće. Krzneni ovratnik, tamni šešir i blaga ružičasta put tvore snažan koloristički kontrast s hladnom pozadinom, što pojačava psihološku izdvojenost portretirane žene. U pozadini se nalazi slika u okviru, motiv koji uvodi dodatni prostorni i simbolički sloj te pridonosi magičnorealističkoj sugestivnosti prizora, ne samo opisom nego i tihim narativnim nabojem. Režek ovdje spaja sezanističku disciplinu građenja volumena s kasnijom težnjom prema jasnoći forme i poetskoj distanci, stvarajući portret u kojem rafinirana psihologizacija, suptilna koloristička harmonija i konstrukcijska stabilnost djeluju kao jedinstvena cjelina. Djelo demonstrira umjetnikov interes za eleganciju i introspektivnu atmosferu, a prikaz profila, diskretno dramatiziran bočnim svjetlom, ističe dostojanstvo i tajanstvenost ženske figure.
Ivo Režek (1898.–1979.) bio je hrvatski slikar, grafičar i karikaturist, školovan u Pragu, gdje je 1924. diplomirao na Akademiji u Pragu i specijalizirao 1928. fresko-slikarstvo u Parizu kod Marcela Lenoira. U svojim se ranim radovima oslanjao na Cézanneovo oblikovanje volumena i tradiciju münchenske škole, dok je sredinom 1920-ih stvarao u duhu neoplasticizma Andréa Deraina i Pabla Picassa, razvijajući magično-realističke kompozicije ženskih aktova, kupačica i monumentaliziranih portreta. Tridesetih godina slika psihološke portrete, mrtve prirode i motive rodne zagorske sredine. Nakon Drugoga svjetskog rata nastavlja realistično oblikovanje pejzaža i primorskih prizora. Ilustrirao je knjige (A. Kovačić, U registraturi, 1944; M. Krleža, Bitka kod Bistrice Lesne, 1958), a kao karikaturist (pod pseudonimom Ives) surađivao je s listovima Kopriva i Kerempuh.

Tekst: Lorena Šimić Majić, kustosica / muzejska pedagoginja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb