Milivoj Uzelac
Crnkinja s leptirima, 1932.
ulje na platnu
108 x 81 cm
MG-998

Milivoj Uzelac (1897. – 1977.) dolazi u Zagreb 1912. godine, kratko uči grafiku kod Tomislava Krizmana, a od 1912. do 1914. studira slikarstvo na Privremenoj školi za umjetnost i umjetni obrt kod Otona Ivekovića. Ratne godine prekidaju njegovo studiranje, ali 1915. kao vojni bjegunac odlazi u Prag gdje povremeno studira na akademiji i radi u slikarskom ateljeu Jana Preislera. U Zagreb se vratio 1919., no ne zadugo, već 1923. odlazi u Pariz u kojem je proveo gotov čitav život, do 1963., kada seli na imanje Pasto Sobre u južnoj Francuskoj gdje ostaje do smrti. Autor je mnogobrojnih crteža, ilustracija književnih djela, zidnih dekoracija (dekoracije na jugoslavenskom paviljonu na Međunarodnoj izložbi u Parizu, 1937.), predložaka za tapiserije, plakata i kazališnih scenografija.
Djelo „Crnkinja s leptirima“ inspirirano je bliskim odnosom s afroameričkom pijanisticom Alice Nardale. Na slici je prikazana Afroamerikanka u poluaktu s masivnom koraljnom ogrlicom i narukvicama koje dodatno naglašavaju egzotičnu narav njezina izgleda. Ozbiljan izraz lica i lagano pognuta glava sugeriraju introspektivno raspoloženje. Ruke su položene na stolić na kojem su raznobojni leptiri, što stvara kontrast između statičnosti figure i dinamične, vibrantne prisutnosti leptira. Leptiri na slici simboliziraju krhkost i prolaznost ljepote, kao i transformaciju, što dodatno naglašava egzotičnu atmosferu. Njihova prisutnost može se tumačiti i kao referenca na ideju slobode i zarobljenosti, a s obzirom na povijesni kontekst ropstva i kolonijalizma. Uzelac je razvio specifičnu ikonografiju crnih ženskih tijela stvarajući mnogobrojne slike i panele za dekoraciju interijera, uključujući „Poluakt crnkinje“ (1932.), „Paravan s crnkinjama“ (1934.) i „Crna plesačica“ (1938.). Njegovi likovi često su deindividualizirani i tipizirani te odražavaju tadašnje rasne stereotipe s naglaskom na erotičnost i plastičnost njihovih tijela koja su pretvorena u skulpturalne oblike.

Tekst: Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb