Nicholas Roerich (1874. -1947.)
Zapovijed gospodara, 1931.
ulje na platnu, 80x124cm
MG-739
Nicholas Roerich svestrani je ruski umjetnik koji svoje ideje veličanja čovjeka i prirode izražava slikarstvom, kazalištem te filozofskim i mističnim raspravama. Rano je stekao široko obrazovanje, studirao je pravo, arheologiju, povijest umjetnosti i slikarstvo. Njegova ideja o međunarodnoj zaštiti kulturnih dobara u ratu i miru poznata je pod nazivom Roerichov pakt. Pored slikarstva početkom 20. stoljeća bavio se scenografijom i kostimografijom – angažira ga Sergej Djagiljev, surađuje sa Stravinskim na baletu Posvećenje proljeća. Potkraj Prvog svjetskog rata seli se u Ameriku te od tamo poduzima brojna putovanja po Tibetu i Indiji u svrhu proučavanja drevnih kultura u smislu rousseauvsko– prosvjetiteljske ideje prvotnog stanja panteizma. Umjetnosti pridaje moralnu vrijednost. Roerich je slikar simboličkih krajolika, a planine - naziva ga se majstorom planina – njegov je najčešći motiv, uz čest izostanak ljudskog lika. Ukoliko se pojavljuje, kao na slici Zapovijed gospodara onda je riječ o Geser-kanu, junaku-bogu Tibeta i Mandžurije prikazanom s leđa kako kontemplira gledajući obližnje plavičaste obronke. Planine simboliziraju vječnost i postojanost, stanje potpune svijesti i mentalne discipline. Svojevrstan new agevski karakter slika–simbola subjektivnog mira i neprolaznosti postiže velikim plohama boje, omeđenim obrisnim linijama i izbjegavanjem dubinski projiciranih oblikovnih elemenata koji bi pridonosili perspektivnim kraćenjima. U New Yorku je Roerich osnovao muzej svojih radova, a danas djeluje kao centar u kojem se proučavaju Roerichova postignuća ne samo u području umjetnosti već znanosti, duhovnosti i mirotvorstva. Zajedno sa svojom ženom Helenom, osnivač je Agny Yoge, doktrine Žive etike na tragu neo teozofijske religije.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb