Marijan Detoni, Kola, 1959

Marijan Detoni
Kola, 1959.
akvatinta
49 x 64 cm
MG-2594
Grafika „Kola“ iz 1959. godine, izvedena tehnikom akvatinte, jedno je od reprezentativnih djela kasnijeg stvaralačkog razdoblja Marijana Detonija, u kojem se sve više okreće apstraktnim kompozicijama. Na slici dominira ritmično ponavljanje kružnih formi kotača i kostura kolica koji se čine kao da lebde u bestežinskom, kozmičkom prostoru. U donjem lijevom dijelu vidljiv je obris kočije ili starinskog vozila, dok se niz kotača razlijeva dijagonalno prema donjoj desnoj strani, stvarajući dojam gibanja, vrtloga ili kaosa. Granulirana crno-siva pozadina dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti i odvojenosti od stvarnog prostora, pretvarajući kompoziciju u vizualni prikaz unutarnjeg nemira ili sjećanja koja gube konkretan oblik. „Kola“ tako funkcioniraju kao metafora prohujalog vremena, fragmenata povijesti i osobnog iskustva, ali i kao poetski zapis jednog snažnog imaginativnog impulsa. Ovo djelo zorno pokazuje Detonijevu sposobnost sinteze figurativnog i apstraktnog izraza, karakterističnu za njegovu umjetnost od 1950-ih godina nadalje. Iako je karijeru započeo kao jedan od najistaknutijih članova grupe Zemlja, stvarajući radove snažno obilježene socijalnom kritikom i primitivističkom formom, Detoni je već sredinom 1930-ih počeo uvoditi kolorističke elemente i postupno se udaljavati od ideološki obojenih tema. U poratnim godinama, nakon intenzivnog iskustva partizanske borbe i kasnije akademske karijere, njegov opus ulazi u novu fazu. Inspiriran nadrealističkom simbolikom, iskustvima pariške škole i modernim europskim tendencijama, počinje stvarati radove koji se temelje na snovitim asocijacijama, slobodnim kompozicijama i bogatoj simbolici.
Marijan Detoni (1905.–1981.) je studirao slikarstvo i grafiku na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, gdje mu je mentor bio Ljubo Babić, a grafiku je usavršavao kod Tomislava Krizmana. Uspon doživljava početkom 1930-ih kada stvara neke od ključnih djela hrvatskog socijalno angažiranog slikarstva, no u kasnijim dekadama razvija introspektivan i vizualno inovativan stil. Kao dugogodišnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te kao jedan od vodećih grafičara svog vremena, ostavio je dubok trag u hrvatskoj likovnoj kulturi 20. stoljeća.
Tekst: Lorena Šimić Majić, kustosica / muzejska pedagoginja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb