Robert Frangeš - Mihanović
(1872. – 1940.)
Ljeto, 1903.
bronca; posrebreno
295 x 229 mm
MG-2029
Robert Frangeš-Mihanović je svojim slobodnim i inovativnim pristupom kiparskom stvaralaštvu suvereno anticipirao impresionističke i simboličke odlike i nastojanja nove umjetnosti na prijelazu stoljeća. Po načinu izvedbe i osjećaju za materijal, prvenstveno za broncu, te po slikarskom shvaćanju reljefa, ubraja se u najbolje europske umjetnike svojega vremena. To se najbolje iščitava iz njegovih plaketa i medalja kojima je stekao svjetsku slavu.
Frangešove medalje i plakete s animalističkim i figuralnim motivima (Bik i Pastuh iz 1895., Vinogradari iz 1900.) označili su početak hrvatskog modernog medaljerstva. Na mladog hrvatskog umjetnika utjecali su velikani francuskog Art Nouveau medaljerstva Jules-Clément Chaplain i Oscar Roty koji su unaprijedili umjetnost oblikovanja medalja inauguracijom renesansne forme plakete i obogaćivanjem alegorijskog sadržaja, što je dodatno afirmiralo medalju kao umjetničko djelo.
Slobodan odnos prema kadru i motivu, s lirskom modelacijom, najbolje je realizirao u secesijskom ciklusu Četiri godišnja doba, svojevrsnim malim remek-djelima, nastalim 1903. godine. Na svakoj od četiri lijevane brončane jednostrane plakete su godišnja doba predstavljena s glavama mladih djevojaka.
Na jedinstvenoj plaketi Ljeto iz zbirke NMMMU-a, u pravokutnom polju je glava djevojke u profilu na lijevo. Idealiziranih je pravilnih crta lica, raskošno stilizirane poluduge bujne raspuštene kose s vrhovima kose stiliziranim u obliku ruža. Signatura je u donjem desnom kutu. Na gredi dolje je natpis u dva retka posvećen znamenitom hrvatskom kulturmom djelatniku: DRU IZIDORU /KRŠNJAVIU. U desnom donjem kutu su tri štita (Trojedne Kraljevine). Plaketa je aplicirana na kožne korice mape, sa svilenim tamnocrvenim uložnicama.
Mada malobrojni, kiparevi medaljerski radovi predstavljaju Frangeša kao autentičnoga tumača i nositelja onodobnih najaktualnijih europskih likovnih procesa i zbivanja. Otrgnuo je reljefnu malu plastiku od renesansnih i klasicističkih uzora i dodijelio joj mjesto ravnopravne umjetničke discipline.
Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb