Vjekoslav Parać, Kavana „La Coupole“, 1931.

Vjekoslav Parać
Kavana „La Coupole“, 1931.
ulje na platnu
46 x 60,8 cm
MG-1690

Vjekoslav Parać treptavim prizorom iz pariške Kavane „La Coupole“ živo dočarava blještavu atmosferu suvremenog velegrada iz 1931. Mladi se umjetnik već u Zagrebu ostavio Cézannea, a ovako zaustavljeni trenutak svjedoči da se i u Parizu umjesto u Picassa ili nadrealiste pouzdao isključivo u svoje oko i svoj kist. Parać svoj neposredni doživljaj atmosfere pariške kavane bilježi s puno svježine i duha, slobodnom i treperavom bojom, bez konstruiranja. Parać stvaran prizor pun života, ali i blage ironije ostvaruje sitnim, rasplesanim mrljama renoirovskpg podrijetla.
Vjekoslav Parać (Solin, 1904. – Zagreb, 1986.) je slikarstvo diplomirao u Zagrebu 1926. u klasi Ljube Babića. Kao stipendist francuske vlade u Parizu se od 1929. do 1931. usavršavao kod Friesza i Lhotea. Od nekolicine naših umjetnika koju sreće u Parizu na Paraća je osobito utjecao Juraj Plančić koji već 1930. umire. Uz rane impresionističke utjecaje, Paraćev se opus ubraja u kompozicijski odmjereni realizam mediteranskog likovnog kruga. U ratno se doba priključio partizanima, a u poraću je vodio Galeriju umjetnina u Splitu. Od 1950. je živio u Zagrebu, predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti i intenzivno stvarao, poglavito jednostavne kompozicije u snažnom kolorizmu. Tematski su najvažniji Paraćevi prizori iz rodnoga kraja, dalmatinski krajolici, motivi iz života težaka i povijesti pomorstva te mrtve prirode. Bavio se i fresko slikarstvom, crtežom, grafikom i scenografijom.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content