Oznaka: 1987.

Vinko Uhlik, Ispod zidina,1987.

Vinko Uhlik
Ispod zidina,1987.
tempera, papir
84 x 58 cm
MG-8629

Arhitekt i slikar Vinko Uhlik diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1957. u klasi Otona Postružnika. Radio je u arhitektonskom birou Projektant u Zagrebu te je projektirao novozagrebačka naselja Siget, Utrinu, Središće i Zapruđe. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2020. godine.
Na crtežu Ispod zidina zgrade i zidine izdužene su i prekrivaju veći dio površine slike. Koristeći specifičnu perspektivu autor uglove zgrada okreće prema promatraču čime ga uvlači u prostor slike i poziva u ulicu koja se nalazi pred njim. Ona je oživljena bogatim koloritom i viljdivim potezima koji sačinjavaju fakturu naslikanih predmeta, a na mjestima na kojima se dvije obojane plohe dodiruju vidljive su linije koje tvore naslikane forme . Time Uhlik vizualne medije nastoji oživiti njihovim osnovnim elementima plohama i linijama i pokazuje kako slikarstvu nisu potrebne izvanjski impuls da bi ono vršilo svoju funkciju reprezentacije.

Tekst: Filip Kučeković, kustos pripravnik u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ratko Petrić, Trn, 1987.

Ratko Petrić
(1941. – 2010.)
Trn, 1987.
bronca, aluminij
MG-5894

Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1966. u klasi V. Radauša i bio je suradnik njegove Majstorske radionice od 1966. do 1969.godine. Od 1998. bio je izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suosnivač likovne grupe Biafra, inicijator Aleja skulptura na Savskom nasipu u Zagrebu te pokretač Međunarodne kiparsku kolonije u Jakovlju. Bavio se grafikom i karikaturom, te je autor zapaženih javnih spomenika.
Skulpturu mu odlikuje zanimanje za socijalnu problematiku i angažiranu poruku. Najčuveniji je bio po provokativnim skulpturama kritičkog diskursa, kojima propitkuje društvene proturječnosti. Njegova skulptura stoga nije samo lijepa stvar, već šaka u mnoge oči, po riječima samog Petrića. Adekvatno predstavljenom šokantnom prizoru, njegov kiparski izričaj odlikuje istraživanje osobitosti i primjena novih materijala i postupaka u oblikovanju djela.
Kritička društvena angažiranost je credo Petrićeva umjetničkog djelovanja, bilo da stvara figurativnu ili apstraktnu skulpturu. I kad upotrebljava klasične kiparske materijale i tehnika, iznova je stvarao neočekivane asocijativno metaforičke predmete oštrih suprotnosti kao što je skulptura Trn.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Vladimir Gašparić Gapa, Mala sunčana kola, 1987.

Vladimir Gašparić Gapa
Mala sunčana kola,  1987.
bronca
28 x 30 x 55.5 cm
MG-5986

Vladimir Gašparić Gapa diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1975. godine u klasi Valerija Michielija. Nakon studija radio je u Majstorskoj radionici Ivana Sabolića, a od 2003. predavač je na Kiparskom odsjeku ALU-a. Studijski je boravio u Italiji, Njemačkoj, Švedskoj i Austriji.
U početku je stvarao ekspresivnu figuraciju, ali je prepoznat kao autor apstraktnih skulptura oblikovanih u drvu, bronci i granitu, simboličnog sadržaja i snažne izražajnosti. Radi redukcionistička i ekspresivna djela razigranih geometrijskih struktura dinamične forme i neobičnih odnosa elemenata. Stvara analitička i konstruktivistička djela u ciklusima, propitujući i usavršavajući nove oblike i izričaje. Oblikuje jasne konstruktivne sklopove otvorenih struktura koje karakterizira drvodjelske tehnike i elementi. Rustičnost i tesanje zamijenile su zaglađene i polirane površine novijih djela oblikovanih u granitu, a kiparski rukopis prilagođen je karakteristikama materijala.
Skulpturu poetičnog naziva Mala sunčana kola konstruktivističke morfologije, sačinjavaju dva relativno uska i svaki za sebe oblikovana elementa međusobno povezana u jedinstvenu dinamičnu plohu uravnoteženih suodnosa.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content