U povodu 670. rođendana Koprivnice u Galeriji Koprivnica pri https://www.muzej-koprivnica.hr/ 6. studenoga 2026. otvorena je izložba „Zamjene za zadovoljstvo". U toj svečanoj prigodi uzvanicima su se obratili Ivan Valent, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i Branko Franceschi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koncepciju je predstavila kustosica NMMU i autorica izložbe Marta Radman, kojaujedno potpisuje i tekst u pratećem dvojezičnom katalogu, u izdanju Muzeja grada Koprivnice. Izložbu je otvorio koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić. 
Riječ je o još jednoj izložbi iz ciklusa "NMMU u gostima" kojim Nacionalni muzej moderne umjetnosti predstavlja djela iz svojih zbirki izvan matičnog prostora - Palače Vranyczany – Dobrinović - tijekom njezine obnove.
Za izložbu koja donosi problemsko čitanje zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti kustosica Marta Radman odabrala je 25 radova, povezujući djela nastala u različitim povijesnim, društvenim i umjetničkim okolnostima kroz odnose potrebe i zadovoljenja, želje i zabrane, obećanja i odgode, manjka i viška. Prema njezinim riječima zadovoljstvo rijetko postoji kao jednostavno i konačno ispunjenje želje. Ono može značiti utaživanje elementarne potrebe, tjelesnu ili emocionalnu bliskost, osjećaj sigurnosti i pripadanja, vjeru, priznanje, materijalni komfor, estetski užitak ili nadu u drukčiji život. Može biti trenutačno i fizičko, ali jednako tako očekivano, odgođeno, zamišljeno ili obećano. Ono što se pritom prepoznaje kao poželjno nije nepromjenjivo. Oblikuje se unutar različitih društvenih, ekonomskih, političkih i kulturnih okolnosti. Povijest umjetnosti stoga se može promatrati i kao povijest promjenjivih predodžbi o tome što čovjeku nedostaje, čemu teži i na koje načine pokušava premostiti razmak između potrebe i njezina zadovoljenja. Uz uvodne govore ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
Za izložbu koja donosi problemsko čitanje zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti kustosica Marta Radman odabrala je 25 radova, povezujući djela nastala u različitim povijesnim, društvenim i umjetničkim okolnostima kroz odnose potrebe i zadovoljenja, želje i zabrane, obećanja i odgode, manjka i viška. Prema njezinim riječima zadovoljstvo rijetko postoji kao jednostavno i konačno ispunjenje želje. Ono može značiti utaživanje elementarne potrebe, tjelesnu ili emocionalnu bliskost, osjećaj sigurnosti i pripadanja, vjeru, priznanje, materijalni komfor, estetski užitak ili nadu u drukčiji život. Može biti trenutačno i fizičko, ali jednako tako očekivano, odgođeno, zamišljeno ili obećano. Ono što se pritom prepoznaje kao poželjno nije nepromjenjivo. Oblikuje se unutar različitih društvenih, ekonomskih, političkih i kulturnih okolnosti. Povijest umjetnosti stoga se može promatrati i kao povijest promjenjivih predodžbi o tome što čovjeku nedostaje, čemu teži i na koje načine pokušava premostiti razmak između potrebe i njezina zadovoljenja. Uz uvodne govore ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
Zastupljeni umjetnici: Neda Blažević-Krietzman, Iris Bondora Dvornik, Joso Bužan, Marijan Detoni, Vilko Gecan, Stjepan Gračan, Krsto Hegedušić, Zlatko Kauzlarić-Atač, Nives Kavurić-Kurtović, Sonja Kovačić-Tajčević, Miroslav Kraljević, Anka Krizmanić, Dubravka Lošić, Nenad Marasović, Mato Celestin Medović, Omer Mujadžić, Ratko Petrić, Renata Poljak, Petar Smajić, Damir Sokić, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Mladen Stilinović, Milivoj Uzelac i Vlasta Žanić.
Izložba je realiziranu uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Grada Koprivnice i Koprivničko – križevačke županije, a ostaje otvorena do 15. siječnja 2027.