Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 4. studenog do 29. studenog 2026. godine u Galeriji "Josip Račić" predstavlja izložbu 50 godina Likovne nagrade INA. U koncepciji Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, skupna izložba obilježava pedesetogodišnjicu prvog izdanja Likovne nagrade INA-e 1976. godine u organizaciji INA-e i Moderne galerije. Izložbu prati katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Branka Franceschija te kustosice dokumentaristice Luciane Fuks. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje Ana Zubić.
Nagrade INA-e održavala se od 1975. do 1979. godine i obuhvaćala je tri grane: likovnu, glazbenu i književnu te su se izmjenjivale godišnje i bile objedinjene institutom javnog natječaja i kvalificiranim žiriranjem. Inicijativa za nagradu je začeta u INA-i, a za likovni segment je uspostavljena suradnja s timom tadašnje Moderne galerije na čelu s ravnateljem Željkom Grumom i kustosima Mladenkom Šolman i Darkom Schneiderom, a financijski okvir s fondom nagrada i otkupa je osigurala INA. Prijavljene radove je primala i pohranjivala Moderna galerija koja je preuzela stručnu brigu oko njihova izlaganja, a mnoga djela tadašnjih sudionika je snažno zastupljena u zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Afirmirani su i nagrađeni neoavangardni umjetnici, a stručni tim koji je u suradnji s vodećim likovnim kritičarima tog vremena izložbu je koncipirao kao respektabilni i sveobuhvatni pregled umjetničke produkcije, a tadašnja Moderna galerija, oslobođena stega JAZU-a, pokazala se krovnom institucijom totaliteta žive produkcije vizualne umjetnost. U predgovoru kataloga Likovna nagrada INE '79. kustosica Moderne galerije Mladenka Šolman je u velikom odazivu vidjela znak da se nagrada ukorijenila kao živuća kulturna inicijativa koja potiče zanimanje javnosti za izložbe i približava umjetnost širom krugu ljudi. Naime, ukupno je bilo izloženo 235 djela 186 autora, događaj koji je nadmašio i prostorne kapacitete Moderne galerije.
(...) Likovna nagrada INA-e iz današnje je perspektive zanimljiva kao ambiciozna pojava onoga što uvriježeno zovemo korporativnim sponzorstvom, odnosno, izravnim financiranjem umjetničke produkcije i prezentacije sredstvima snažnog privrednog subjekta u okviru socijalističke ekonomije. Dok je u kapitalističkom društvu zapadnjačkih demokracija sponzorstvo u kulturi isključivo povezano s marketingom, izgradnjom poslovnog imidža i investicijom u portfelj umjetnina, u socijalističkom društvu takvi se pothvati smatraju iskazom društvene odgovornosti za promicanje kulturne produkcije i skrbi da se radno okruženje sustavno oplemenjuje umjetničkim radovima u svrhu uspostave što humanijeg i poticajnijeg radnog prostora. - Branko Franceschi, iz teksta u katalogu izložbe
Umjetnici: Belizar Bahorić, Biserka Baretić, Boris Demur, Josip Diminić, Joško Eterović, Ivo Friščić, Nina Ivančić, Ksenija Kantoci, Zlatko Kauzlarić – Atač, Julije Knifer, Živa Kraus, Ferdinand Kulmer, Rudolf Labaš, Ordan Petlevski, Ante Rašić, Ivo Šebalj, Marija Ujević-Galetović
Izložba je realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Reprodukcije (s lijeva na desno): Ferdinand Kulmer, Narančasto, plavo, crna, kaligrafija, 1976., kombinirana tehnika na platnu, 125 x 162 cm, inv. br. MG-3480; Marija Ujević-Galetović, Antun Gustav Matoš, 1979. bronca, 33 x 18 x 22 cm, inv. br. MG-4052; Julije Knifer, Meandar, 1978., akrilik na platnu, 190 x 130 cm, inv. br. MG-4002/ Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb