Ferdo Kovačević
Vrbe na Savi, 1913.
ulje na platnu
66,3 x 91 cm
MG-461

Nakon završene Obrtne škole u Zagrebu, Ferdo Kovačević (1870.–1927.) odlazi u Beč gdje uči slikarstvo na Umjetničko-obrtnoj školi kod Karla Kargera. Bio je jedan od osnivača Društva hrvatskih umjetnika 1897. godine te je izlagao na Hrvatskom salonu 1898. godine. Sudjelovao je u programu Izidora Kršnjavog na ukrašavanju zgrade Odjela za bogoštovlje i nastavu te tadašnje zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke (danas Državnog arhiva) s vedutama hrvatskih gradova na supraportama. Djelovao je kao professor Obrtne škole u Zagrebu od 1905. godine, a potom i Akademije od 1917. godine. Bio je dopisni član JAZU. S Bukovčevim krugom izlaže od 1894. godine, a sudjelovao je također na izložbama Lade i Hrvatskog društva umjetnosti.
Na horizontalnom formatu naslikan je pejzaž uz Savu. Kompozicija je horizontalno podijeljena na dva polja neba i travnatog tla podjednake veličine. Po sredini slike, s lijeva na desno, uz obalu rijeke naslikane su vertikale vrba bez lišća. Kolorit je zagasit. Trava je slikana u zeleno-žućkastim i smeđim tonovima, a nebo i rijeka u sivkasto-plavim s bjeličastim oblacima. Nakon simbolističkog sloga koji je karakterizirao njegove rane radove, Ferdo Kovačević se susrevši se s Bukovcem okreće plenerizmu i realizmu. Njegov je opus obilježen serijom nebrojenih varijacija kontinentalne teme savskog krajolika. Slika Vrbe na Savi iz 1913. godine uravnoteženom, gotovo simetričnom kompozicijom prikazuje krajolik s vrbama ogoljelih grana uz savsku obalu za bistra dana.
Zlatno osvjetljenje sugerira kasno poslijepodne, a prodorni i upečatljivi kolorit žuto-zelenog travnjaka i olovnog neba svježinu jeseni ili ranoga proljeća.

Tekst: dr. sc. Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb