Ante Dabro
1938.
Genesis, 2007. – 2009.
bronca, lijevano
59 × 31 × 23 cm
MG-7414

Hrvatsko-australski kipar Ante Dabro od 1953. do 1958. pohađa Školu primijenjene umjetnosti u Splitu. U Zagrebu od 1958. do 1967. radi kao pomoćnik i suradnik u atelijeru Dušana Džamonje, a od 1960. do 1964. studira kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje diplomira u klasi Antuna Augustinčića. Potom postaje suradnik njegove Majstorske radionice. Godine 1967. dobiva prvu nagradu na kiparskom simpoziju u Bihaću za skulpturu Narikače. Iste godine seli u Australiju, gdje 1971. postaje državljanin, a neko vrijeme i predaje na Canberra University.
U svom kiparskom izričaju Dabro njeguje monumentalnost i ekspresivnost, uz težnju ka čistoći oblika u figuraciji. Okušao se u različitim materijalima, no bronca ostaje njegova najprepoznatljivija domena. Izlagati počinje 1964. u Zagrebu, a potom i diljem Australije i inozemstva, na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Dabro danas zauzima značajno mjesto u suvremenoj australskoj skulpturi; njegova djela nalaze se u brojnim javnim institucijama i privatnim zbirkama. Njegov monumentalni Spomenik Kraljevskoj australskoj ratnoj mornarici u Canberri, izveden sredinom 1980-ih nakon pobjede na državnom natječaju, potvrđuje njegovu važnost u australskoj kulturnoj baštini.
Dabrove skulpture karakteriziraju kutovite, izražajne forme i motivi nagih tijela. Često tematiziraju univerzalne aspekte ljudskog iskustva – patnju, nadu, seksualnost, junaštvo i duhovnost – pri čemu umjetnik u njih unosi senzibilitet 'autsajdera'.
Skulptura Genesis dinamična je grupna kompozicija žene i muškarca u erotičnom zagrljaju. Njihova tijela su dijagonalno izvijena, glave zabačene, a pokret izražen podignutom rukom u zagrljaju. Fasetirano rezanje mase i čvrstoća volumena upućuju na utjecaj Augustinčićeve škole. Nasuprot oštroj obradi tijela, lica su mekše modelirana i izražajna.
Skulptura je darovana muzeju i predstavlja drugi odljev od ukupno šest izrađenih primjeraka. Ostali se nalaze u privatnim zbirkama. Velika varijanta ovog rada postavljena je kao javni spomenik u međunarodnoj zračnoj luci Canberra.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb