Ivo Kerdić
(1881. - 1953.)
Zlatarovo zlato, 1928.
lijevanje, bronca
30 x 6 x 6 cm
MG-675

Hrvatski kipar i medaljer, školovao se u Zagrebu i Beču, gdje je 1910. osvojio godišnju nagradu za kompoziciju. Na poziv Roberta Frangeša-Mihanovića dolazi 1913. u Zagreb, gdje preuzima vođenje Ljevaonice umjetnina pri Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1923. do 1947. predaje obradbu metala na istoj instituciji.
Iako se bavio različitim kiparskim disciplinama, Kerdić je najveće dosege postigao u medaljerstvu, koje je utemeljio kao samostalnu umjetničku granu u Hrvatskoj. Njegovi rani radovi, nastali tijekom studija, nose snažan pečat secesije (npr. Vera Pija Pilar), dok se u zagrebačkom razdoblju okreće realizmu, naglašavajući psihološke karakteristike portretiranih osoba (npr. Vladimir Becić, J. J. Strossmayer, Ivan Meštrović). Reversi medalja često prikazuju alegorijske sadržaje, gdje vješto kombinira klasične simbole s narodnim motivima.
Osim medalja i sitne plastike, izradio je i veće skulpture (npr. Poljubac, 1912.; Zlatarovo zlato, Kamenita vrata, Zagreb, 1929.), brojne portrete (npr. Nada Martić-Martek, 1914.; Ante Starčević, 1940.) te nadgrobne spomenike, često alegorijske tematike (npr. Dr. Milan Ogrizović, 1924.). Posebno mjesto zauzimaju njegova djela vezana uz sakralne prostore (glavni i bočni oltari crkve sv. Blaža u Zagrebu, oltar sv. Nikole Tavelića u crkvi sv. Ćirila i Metoda u Jeruzalemu i dr.).Bavio se i primijenjenom umjetnošću, izrađujući dekorativne predmete u plemenitim kovinama (vrčevi, pladnjevi, pepeljare) te nakit (npr. rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu, lanac Velikoga meštra Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja").
Brončana skulptura Zlatarovo zlato studija je za lik Dore Krupićeve, kćeri zlatara Krupića iz istoimenog romana Augusta Šenoe. Skulptura je postavljena 1929. u niši zgrade Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ na Kamenitim vratima u Zagrebu.
Figura je prikazana u stojećem stavu, u jednostavnoj, dugoj haljini pripijenoj uz tijelo, s dugim rukavima i ovalnim izrezom. Naglašeni su ženski oblici i blagi kontrapost: desna noga povijena u koljenu, lijeva ispružena sa stopalom koje proviruje ispod naboranog ruba haljine. Glava je lagano nagnuta udesno, s nježnim, blago nasmiješenim izrazom lica. Kosa je zaglađena i spletena u dugu pletenicu. U lijevoj ruci, u visini boka, Dora drži škrinjicu, a u desnoj ključ – simboli njezine čestitosti i sudbine. Površina skulpture je glatka, s tekućim, liričnim linijama od struka naniže. Na postamentu je uklesan naziv: ZLATAROVO ZLATO.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb