Ivan Picelj
XWY-II , 1959. - 1961.
serigrafija, 478 x 478 mm
MG-2536

Ivan Picelj (1924. – 2011.) eksperimentator je i klasik geometrijske apstrakcije od poslijeratne i visoke moderne do takozvane moderne nakon postmoderne. Slikar je, grafičar i dizajner. Među osnivačima je EXAT-a 51 (1951. – 1956.), Studija za industrijsko oblikovanje i međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije u Zagrebu (1961. – 1973.) čiji je i organizator, sudionik te grafički dizajner (plakati, časopis Bit international). Tada stvara programirana djela u kojima istražuje psihologiju gledanja i vizualnu percepciju, ritmove i pomake čestica unutar vizualnog sklopa što ga približava op-artu. Programer je egzaktnog stvaralaštva (B. Gagro) i jedan od važnih predstavnika zagrebačke serigrafije. Ishodišta crpi iz načela Bauhausa, konstruktivizma, neoplasticizma i minimalizma. Upravo serigrafija XWY-II (1959. - 1961.) svjedoči grafičku vještinu autora kojom precizno i detaljno dinamizira nizove krugova mnoštvom varijabli koje zajedno sa temeljnim oblicima stvarju optičko-hipnotički učinak, kao i svjedočanstvo konstante grafičkog oblikovanja. Studira na ALU u Zagrebu do 1946. koju napušta ne zbog apstrakcije već slobode (R. Ivšić). U slikarstvu osnovnim oblicima i bojama razvija apsolutnu geometrijsku apstrakciju. Godine 1952. u svome stanu Gajevoj sa Rašicom i Srnecom organizira prvu izložbu EXAT-a. Potom sudjeluje na VII Salon des Réalités Nouvelles u Parizu te od 1959. započinje višegodišnju suradnju s Galerijom Denise René. Izdao je 11 grafičkih mapa i ostvario reljefe u drvu i objekte. Uvršten je u Rječnik apstraktne umjetnosti (M. Seuphor, 1957.).

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb