Vladimir Becić
Mirjana, 1926.
ulje na platnu
100 x 70 cm
MG-863

Vladimir Becić (1886. – 1954.) započeo je slikarski nauk u privatnoj školi Mencija Klementa Crnčića i Bele Čikoša Sesije, a 1905. upisao je minhensku Akademiju u klasi Huga von Habermanna. S kolegama Miroslavom Kraljevićem, Josipom Račićem i Oskarom Hermanom činio je tzv. Minhenski krug slikara koji su postavili temelje moderne umjetnosti u Hrvatskoj. Usavršavao se u Parizu na Académie de la Grande Chaumière, radio kao crtač za časopis Le Rire i izlagao na pariškom Salonu d'Automne.
Prvi svjetski rat proveo je kao dragovoljac na solunskom ratištu, a nakon rata bio je ratni dopisnik, fotograf i ilustrator za časopis L'Illustration. Nakon Prvog svjetskog rata Becić se nastanio s obitelji u Blažuju kraj Sarajeva, gdje je 1919. godine osnovao umjetničku koloniju, a od 1923. godine djeluje u Zagrebu, gdje preuzima posao na Akademiji, ostajući na njoj do umirovljenja 1947. godine.
Početkom 20-ih godina u Becićevu slikarstvu primjećuje se promjena prema naglašenijoj čistoći izraza i plastičnosti volumena, koju gradi reduciranom paletom zemljanih nijansi smeđih, oker, narančastih i crvenih boja. Plastička doktrina slikanja, koju je Becić usvojio, temeljila se na izrazitoj tonskoj modelaciji. Sve značajnija uloga boje i jasno vidljiv slikarev potpis definiraju ovaj period.
Slika „Mirjana“ iz 1926. godine prikazuje Becićevu kćer u adolescentskoj dobi, s prikazom koji evocira androgene karakteristike puberteta. Becić je smjestio lik u interijer sobe, prikazujući je kako sjedi s rukama prekriženim u krilu. Prigušeni tonovi boja i mekani prijelazi naglašavaju njezin izraz lica i unutarnji svijet. U portretima, posebice u slikanju ženskih likova, Becić je ostvario omekšanu konstrukciju geometrijskog građenja, nalik kiparskoj modelaciji, stvarajući svojevrsni formativni ideal. U klasičnoj harmoniji proporcija, statičnosti i jednostavnosti, portret predstavlja vrhunsko ostvarenje.

Tekst: Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Tekst: Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb