Frano Kršinić
(1897. -1982.)
Meditacija, 1965.
klesanje, mramor
28 x 38 x 16 cm
MG-2613

Akademik i akademski kipar Frano Kršinić, bio je praški je student, zagrebački profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i njen dugogodišnji rektor. Svojom lirskom dušom bio je uronjen u rodni kraj, a s umjetničkim i pedagoškim radom ostvarenim u Zagrebu. Suptilnu oblikovnu formu zapečatio je umjetničkim djelovanjem s više od pola stoljeća u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Kršinić je na inovativan način obnovio staru mediteransku tradiciju rada u kamenu, sjedinjujući visoku zanatsku kulturu oblikovanja neposrednim shvaćanjem suštine stvari u kojemu dominira lirična osjetilnost, lakoća diskretnih pokreta i blagost opće atmosfere djela. Njegova su djela istinski bezuvjetna i konsolidirana cjelina zaokruženih sintetskih oblika i visoko su artistički oživotvorena u punoj kiparskoj čistoći modelacije.
Kršinić je pjesnik ženskoga tijela, kipar okrenut lirizmu i motivima svoga djetinjstva (otoku i moru). Vrhunac kreativnosti dostigao je u jedinstvenim ženskim brončanim, kamenim i mramornim aktovima, koji odišu uvijek nekom novom svježinom, ljupkošću i životom.
Kršinićeva skulptura je sanjarski zanesena, bezvremeno tiha i u sebe zatvorena poput u mramoru oblikovanog ženskog akt „Meditacija“ iz 1965. godine. Alegorija meditacije je djelo intimne naravi, raskošne nagosti i tople punine mladenačkog tijela. Mirne modelacije i samo nagovještenih crta lica umjetnik kao da ostvaruje san koji tek što poprima konture realnosti. Njegova intimistička djela nadahnuta su lirskim doživljajem i obilježena su autentičnim akcentom. Kršinić je u svojim djelima ženstvenost uzdigao do razine simbola. Poetika mladoga ženskog tijela oblikovana je u besprijekornoj sintezi plastičnosti. Ljepota u njima zrači ritmičnošću i skladom, spokojem i harmonijom. Razrađujući motive žena, dosegnuo je metafizička načela bivstvovanja u kojemu se razrješava prastara antiteza tijela i duha. Njegovi ženski aktovi klesani suptilno u mramoru, najbolja su djela te vrste u našoj umjetnosti po svojoj čistoj ljepoti oblika i površine.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content