Ivo Gattin
Tamna rasporena površina, 1961.
paljenje, smola, juta
150 x 100 cm
MG-4031

Objekt Tamna rasporena površina iz 1961. tipičan je primjer enformela jednog od glavnih predstavnika tog pravca u hrvatskoj, Ive Gattina. Jasno su vidljive ključne odrednice Gattinovog stila poput monokromije te negacija četvrtastog formata i podloge. Crna nepravilno oblikovana, monokromna, reljefna te rasporena masa, probijanjem materije prodire u sam prostor. Tamna rasporena površina u potpunosti izvršava definiciju enformela kao fenomena koji povezuje maksimalnu slobodu izričaja te sklonost otvorenoj formi.
Ivo Gattin (1926.,Split-1978., Zagreb), umjetnik poznat kao glavni predstavnik enformela u hrvatskoj, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. Nakon kratkog razdoblja kao nastavnik učiteljske škole u Čakovcu, živi u Zagrebu kao slobodni umjetnik. Od 1963. do 1967. boravi u Milanu i radi ilustracije za enciklopedije. Prvu samostalnu izložbu održao je 1956. u Zagrebu, gdje je izložio slike nadrealističke poetike i tjeskobnih osjećanja svojstvena filozofiji egzistencijalizma. Kasnije se sve više služi pijeskom, voskom i katranom, a od odbačenih predmeta oblikuje kolaže/objekte. Godine 1957. izložio je nefigurativne radove koji izviru iz prethodnog nadrealističkog ciklusa, ali nastaju pod utjecajem stranih autora koji su napustili uvriježene slikarske tehnike (J. Pollock, A. Burri, A. Tàpies). Od 1959. radikalizira svoj postupak te na platno nanosi pigmente, smolu i pijesak u maniri enformela, pa sve pali grijalicom za lemljenje. Nakon višegodišnjeg prekida stvaralačkih traženja od 1976. započinje nove cikluse kojima nastavlja negirati četvrtast format i podlogu. Samostalno je izlagao u Zagrebu (1956., 1957., 1978.), Veneciji (1959.), Milanu (1964.) i Novari (1965.).

Tekst: Lorena Šimić, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb