Hommage Rembrandtu, Janu van Eycku, Rogieru van der Weydenu samo su neki od radova koje je René Miković posvetio svojim najvećim uzorima. Ovaj zagrebački likovni umjetnik, nadahnut Rembrandtom i flamanskim slikarstvom, sredinom sedamdesetih prošlog stoljeća otišao je na studij u Nizozemsku, gdje je nastavio živjeti i stvarati sve do svoje smrti 1996. godine. Prema riječima autorice izložbe i publikacije dr. art. Mirne Rudan Lisak ovaj umjetnik ostavio je iza sebe nevelik, ali izuzetno zanimljiv, moćan te struci i javnosti nedovoljno poznat opus.

Izložbom Halucinantne melankolije Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Galeriji Josip Račić od 3. do 29. listopada prvi put posthumno prezentira i valorizira do danas posve neistraženo djelo Renéa Mikovića. U likovnom postavu, koji zajednički potpisuju dr. art. Mirna Rudan Lisak i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, uz dva ulja na platnu Stilleven met een vogel (Mrtva ptica) i Lutka iz kutije (oba iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, datirana u 1978.) bit će predstavljeno i tridesetak radova koji su u vlasništvu umjetnikovih prijatelja Ivana Marune, Darka Petrinjaka i Sanje Pilić.
Dio opusa Renéa Mikovića za koji se zna smo preko fotografija i reprodukcija bit će predstavljen putem videoprojekcije koju također potpisuje autorica izložbe. Prateća bogato ilustrirana publikacija na hrvatskom je i engleskom jeziku, a tekst potpisuje njezina autorica dr. art. Mirna Rudan Lisak.

AUTORIČIN OPIS IZLOŽBE
René Miković, zagrebački likovni umjetnik koji je studirao, živio i radio u Nizozemskoj, kao da je nakon prerane smrti zaboravljen, samo da bi nakon više od četvrt stoljeća ponovno bio otkriven. Pa ipak, u trenutku kad su gotovo sve teme već obrađene na bezbroj načina, rijetkost je pronaći djelo čija relevantnost polaže ispit vremena iako je malo ili nimalo poznato ne samo domaćoj publici, već i profesionalcima kojima je obrađivanje i valoriziranje hrvatske umjetnosti svakodnevicom. Ono poziva na izvorni uvid i originalnu interpretaciju, čime utjelovljuje jedva dostižni ideal suvremenih istraživača, ali i ustanova posvećenih zaštiti, očuvanju i promicanju nacionalne kulturne baštine. Tako prva Mikovićeva samostalna izložba, osim što u Galeriji Josip Račić postumno predstavlja njegovo sve do danas posve neistraženo djelo, postaje trajnim doprinosom hrvatskoj kulturi i umjetnosti jer kao polazišna točka može poslužiti budućim interpretacijama Mikovićeva nevelikog, ali iznimno zanimljivog i moćnog opusa.

KRATKA BIOGRAFIJA UMJETNIKA
René Miković (Zagreb, 1954–Groningen, 1996) hrvatski je likovni umjetnik koji je studirao, živio i radio u Nizozemskoj. Od 1970. do 1975. pohađao je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu – Odsjek grafičkih tehnika na Odjelu plošnog oblikovanja, a 1976. odlazi u inozemstvo te upisuje The Heatherley School of Art u Londonu (Velika Britanija). Iste godine pod mentorstvom Kurta Löba pohađa Ljetni seminar za slikarstvo na Međunarodnoj akademiji likovnih umjetnosti u Niederbippu (Švicarska), no kako je od najranije mladosti nadahnut Rembrandtom i flamanskim slikarstvom, potkraj godine napušta London te odlazi u svoju duhovnu domovinu, Nizozemsku, gdje u razdoblju od 1976. do 1979. pod mentorstvom doc. Everta Muscha završava Akademiju likovnih umjetnosti „Academie Minerva“ u Groningenu, a potom se u razdoblju od 1979. do 1981. usavršava pod mentorstvom prof. Koa Sarneela na poslijediplomskom studiju Akademije Jan van Eyck u Maastrichtu. Djela izlaže u Picturi (Groningen, 1979), Singermuseumu (Laren, 1979), De Kolku (Assen, 1979), Galeriji Dry Koningen (Amsterdam, 1979) i Galeriji Lieve Hemel (Amsterdam, 1986). Osobitost Mikovićeve umjetnosti proizlazi iz slikarske tehnike trompe l'oeil kojom dočarava svijet u kojemu iluzija igra važnu ulogu kako bi njegova platna u konačnici ostvarila halucinantno optičko djelovanje.

KRATKA BIOGRAFIJA AUTORICE IZLOŽBE I PUBLIKACIJE
Dr.art. Mirna Rudan Lisak (Zagreb, 1972) savjetnica je u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba. Nakon diplome na Arhitektonskom fakultetu doktorirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a potom se kao stipendistica Vlade Francuske Republike, u okviru programa Courants du Monde, usavršavala u Parizu i Montpellieru. Autorica je dviju knjiga i poglavlja u knjizi (izdavači: Matica hrvatska i HAZU) te niza eseja iz područja kulture i umjetnosti (objavljenih u Forumu, Vijencu, Riječima, Večernjem listu i Telegramu), od kojih je dio preveden i objavljen u inozemstvu. Njezin esej o njemačkom filozofu Oswaldu Spengleru 2023. je kao izborni tekst uvršten u popis polazne literature za pisanje eseja na Državnoj maturi iz Hrvatskog jezika. Članica je uredništva časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, a također je počasna članica i glavna urednica Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“. Istraživačkim radovima obuhvaća teoriju, filozofiju i sve grane umjetnosti od rane moderne do danas, a odabranim problemima iz djelokruga produktivne i reproduktivne umjetničke prakse pristupa komparativno i multidisciplinarno.

Reprodukcije:
René Miković, Stilleven met een vogel (Mrtva ptica), 1978. / ulje na dasci / 62 x 45 cm / MG- 8082 / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
René Miković, Lutka u kutiji, 1978. / ulje na dasci / 62 x 45 cm / MG- 8083 / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
René Miković, Hommage à Jan van Eyck, 1981. / ulje na drvu / 110 x 75 / Foto: dokumentarna fotografija iz privatnog vlasništva
René Miković, Lutka, 1990. / ulje na platnu / 55 x 70 cm / Privatno vlasništvo / Foto: Goran Vranić, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
René Miković, Sanja Pilić, 1974. / ulje na platnu / 77 x 60 cm / Privatno vlasništvo / Foto: Goran Vranić, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Fotografija još nedovršene slike - Pazi! Moglo bi kišiti, uzmi kišobran, 1980. / ulje na drvu, 170 x 120 / dokumentarna fotografija iz privatnog vlasništva