Rad Bojinac zasniva se na reinterpretaciji tradicijske ideje krajobraza i promišljanju konceptualizacije i reprezentacije prostora. Na prostoru planine Velebit planinarim od 1997. godine, a dobar sam dio svog boravka nastojao posvetiti ne samo umjetničkim impresijama i umjetničkom istraživanju već i etnografskim istraživanjima fenomena kao što su mirila, vrtače, bukove šume. Više puta sam bio u izrazito teškim situacijama, ostajao sam bez vode, spavao na otvorenom, gubio se; međutim nikad nisam odustao od izučavanja fenomena planine Velebit. Godine 2008. u mjesecu kolovozu posjetio sam prvi put Bojinac, koji se nalazi unutar Nacionalnog parka Paklenica na Južnom Velebitu. Lokalitet sam nastavio posjećivati skoro svake godine i jedno mi je od najikoničnijih mjesta na Velebitu. Bojinac se osim istoimenog vrha sastoji od velikih kukova, megalitskih stijena, dolina, platoa i vrtača. Na Bojincu se nalazi i čuvena megalitska stijena falusoidnog oblika Jagin kuk, koja ima sve značajke kamene babe. Bojinac predstavlja jedan od najfascinantnijih dijelova bajkovitog krajobraza Velebita u kojem se isprepliću organske forme bukovih stabala s prirodno nastalim antropomorfnim stijenama koje podsjećaju na okamenjene divove. Rad Bojinac propituje upravo jedan od takvih fenomena, bukvu na platou pored izvora vode čiji je oblik debla i granja iskrivljen djelovanjem bure. Tim oblicima vrlo se često pridaju mitološka značenja, povezuje ih se sa šumskim bićima i duhovima zemlje, stvarajući tako od jednog atmosferilijama oblikovanog stabla jedinstvenu simboličku formu. Ovim sam radom želio pokazati svu složenost značenja jednog mjesta, ali i različite naracije koje mu mogu biti pridodane.

Josip Zanki

Reprodukcija / Josip Zanki, Bojinac (po lokalitetu na Velebitu), 2008. / akrilik na platnu / 100 x 150 cm / MG-7120 / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Skip to content