Antun Augustinčić
Usnula djevojka (Odmor), 1948.
klesanje, mramor
88 x 50 x 60,5 cm
MG-1372

Uz Ivana Meštrovića i Franu Kršinića najznačajniji je hrvatski kipar 20. stoljeća. Studirao je kiparstvo na Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu od 1918. godine kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša, a od 1922. godine, kada je postala Kraljevska akademiju za umjetnost i obrt, nastavlja studij kod Ivana Meštrovića. Nakon diplome 1924. godine, kao stipendist francuske vlade odlazi u Pariz, gdje je studirao na École des Arts Décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. A. Injalberta. Godine 1925. izlagao je u Salonu francuskih umjetnika i 1926. u Salonu nezavisnih. Jedan je od osnivača društveno angažirane likovne grupe Zemlja (1929. – 1935.), i bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1946. godine.
Od 1930.-ih godina umjetnikov realistički stil u slobodnoj nemirnoj modelaciji originalne likovne ideje sugestivne dramatike pokreta i ekspresivnosti uočljiv je na figurativnim i konjaničkim kompozicijama uspješno primjenjivanog na brojnim javnim spomenicima realiziranim diljem svijeta.
Pribježište od monumentalnih spomenika Augustinčić je iznašao u dojmljivoj galeriji subjektivnog kiparstva ostvarenom u figurama žena i ženskih aktova povezujući objektivnu ljepotu i individualnu kiparsku projekciju. Klesarskim umijećem oblikuje Usnulu djevojku kao odjevenu bosonogu mladu ženu u sjedećoj pozi koja rukama obgrljuje koljena, glave nagnute na lijevo rame. Lirska figura u ljupkoj opuštenoj pozi odmaranja oblikovana je s dojmljivo predočenom neokaljanom nježnosti mladosti.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb