Vladimir Becić
Djevojčica s lutkom, 1947.
ulje na šperploči
47,7 x 39,4 cm
MG-887

Vladimir Becić (1886. – 1954.) jedan je od najznačajnijih i najtrezvenijih slikarskih predstavnika münchenskog kruga te jedan od predvodnika hrvatskog modernog slikarstva. Od nekolicine stilskih transformacija najvažnija su razdoblja münchenskoga kruga i vrijeme novih realizama 1920-ih. U prvoj fazi Akademije (1906. – 1909.), i poslije, Becić prenosi značajke tradicije i novoga, suvremenoga akademizma (H. von Habermanna), osebujnog realizma W. Leibla, kao i E. Manetovu rekapitulaciju Goyina i Velasquezova slikarstva. To se odražava u konstruktivnom i plastičnom stavu prema slici (Hrast, 1907., Autoportret s polucilindrom, 1909., Mrtva priroda, 1909.). Becić tada stvara minimalnim slikarskim sredstvima na način čistog slikarstva u suženoj, gotovo, akromatskoj gami. Prvi je hrvatski slikar koji tragom modernosti usvaja strukturu poteza – faseta P. Cézannea isprobavajući njegove tehnike u nizu pejzaža (Jablanovi, 1911.). Time prihvaća moderni izraz. Tijekom Velikoga rata 1916. – 1918. bio je ratni fotograf, reporter i ilustrator, a u Blažujskoj fazi od 1919. usvaja novim realizmima monumentalni neoklasicizam (Planinski pejzaž s potokom, 1923.). Od 1924. do 1947. radi kao profesor na ALU-Zagreb, a od 1929. djeluje u Grupi trojice gdje je zaokupljen koloristički izvedenim bosanskim i dalmatinskim krajolikom te žanr-scenama (Dječak s kukuruzom, 1937.). Djelo Djevojčica s lutkom (1947.) jedan je od tipičnih primjera u kojima Becić, zaokupljen motivom žanr- scene, zagasitim tonovima prikazuje djevojčicu koja sjedi s lutkom u krilu. Intimnu atmosferu igre u vlastitom domu, upotpunjuje opuštenim položajem tijela djevojčice. Potenciranjem sramežljiva pogleda upućuje promatrača na sentimentalni povratak u djetinjstvo.
Izlagao je na mnogobrojnim izložbama, a retrospektivne izložbe priređene su mu 1984. (Umjetnički paviljon) i 2018. (Galerija Klovićevi dvori). Od 1934. redoviti je član tadašnje JAZU.

Tekst: Lorena Šimić, kustosica pripravnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.