Ordan Petlevski
Organski oblici, 1976.
ulje/platno
110 x 100 cm
MG-4007
Ordan Petlevski jedan je od najznačajnijih hrvatskih predstavnika organičke apstrakcije utemeljene na iskustvima enformela i egzistencijalne tjeskobe, ali i začaranosti svijeta (G. Gamulin). To originalno slikarstvo hibrid je između materijskog enformela i naturalnih, čak biologijskih asocijativnosti organičke apstrakcije. Uz slikarstvo Petlevski se bavio crtežom, grafikom i ilustracijom. Podrijetlom iz Makedonije od 1950-ih živi u Zagrebu gdje je 1955. završio Akademiju primijenjenih umjetnosti, a potom do 1960. bio suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića. Nakon stilizirano kubistički slikanih ljudskih figura, aktova, mrtvih priroda, interijera i eksterijera zaokuplja ga nadrealizam (Pejzaž imaginacije, 1957.) To ga kasnije pod utjecajem materičnosti i alijenacije enformela dovodi individualnom izrazu koji ostvaruje u taktilnim organskim oblicima i karakterističnom biološkom inventaru razorenih destruiranih obličja mukle, zemljane palete. Potom od 1960-ih slika kompozicije intenzivnih kolorističkih suglasja. Autorovi osebujni i prepoznatljivi amorfni oblici postaju sve masivniji preobražavajući se u optičke podražaje. Za Petlevskog materijalnost, (ne)uobličenost i fizička činjeničnost djela supstitucija je tijela i nature u materiji slike. Izrastanjem iz nepodnošljive patnje, otuđenja i filozofije egzistencijalizma slika je za Petlevskog organička antiintelektualna gesta svedena na ogoljeni čin stvaranja minimalnog evociranja stvarnosti. Djelo Organski oblici (1976.) nazivom upućuje na temu, kao što Petlevski često čini pri izradi vlastitih djela. Odabirom zemljanih tonova pozadine, postiže fokus na središnjem djelu slike s razlučenom unutrašnjom jezgrom složenom od crvenih, tamnije smeđih i plavozelenih oblika. Ordan Petlevski aludira nazivom na organske oblike što je paradigma organičke, bujajuće i nepravilne apstrakcije. Pojedine forme imaju asocirajući učinak s obzirom na predodžbu organičkog svijeta. Sudjelovao je na mnogobrojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a 1964. je među zagrebačkim umjetnicima izlagao na Venecijanskom bijenalu.
Tekst, Lorena Šimić, pripravnica kustosica pripravnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
