Milivoj Uzelac
(1897. – 1977.)
U atelijeru, 1920.
ulje / platno
MG-1045

Maestralni prizor U atelijeru boema vrhunac je rane faze Uzelčevog slikarstva obilježene snažnim utjecajem Miroslava Kraljevića i Éduarda Maneta kao zajedničkog uzora. Vrativši se nakon Prvoga svjetskog rata iz Praga, Uzelac u Zagrebu razvija vlastitu inačicu ekspresionizma, a niz temperamentnih kompozicija, aktova i portreta kulminira u samo naoko jednostavnoj i mirnoj kompoziciji U atelijeru. Najvećom dotad naslikanom Uzelčevom slikom dominira osvjetljeni nagi ženski lik okrenut leđima u prvome planu te razasuta 'mrtva priroda' s jasnim erotskim konotacijama. Erotskom naboju scene doprinosi i kontrast s dva muška lika u pozadini. U sumraku prepoznajemo Vilka Gecana koji se elegantnom odjećom i gestama distancira iz okoline te ležernog Uzelca, boema u potpunosti posvećenog senzualnosti modela.
Milivoj Uzelac (Mostar, 1897 – Cotignac, 1977) je školovan u Banja Luci, Zagrebu i Pragu. Iako je u Zagrebu živio i radio samo nekoliko godina, od povratka iz Praga 1919. do odlaska u Francusku 1923., Uzelac je novim izrazima cézanneizma i ekspresionizma te naposljetku Lhoteova akademskog kubizma bitno utjecao na novu generaciju naših slikara između dva rata. U domovini je redovito izlagao te je trajno ostao u kontaktu s kolegama, osobito s Vilkom Gecanom s kojim je bio čvrsto i prijateljski i profesionalno povezan od najranije mladosti. Kasnije Uzelčevo slikarstvo posvećeno je pejzažima, vedutama i portretima, a odlikuje ga snažan kolorizam. Bavio se i crtežem (osobito erotskim), ilustracijama, zidnim dekoracijama, predlošcima za tapiserije, plakatima i kazališnim scenografijama.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content