Celestin Mato Medović
(1857. – 1920.)
Studija za Bakanal, 1890.-1893.
ulje na platnu
32 x 25,5 cm
MG-320

Celestin Mato Medović (1857. - 1920.), uz Vlahu Bukovca, pojedinim svojim slobodnije koncipiranim djelima utire put ranoj moderni.
Zbog skromnih materijalnih uvjeta, zaređuje se kako bi mogao studirati slikarstvo. Godine 1880. odlazi na školovanje u Rim gdje upoznaje nazarenski pokret, zatim u Firenzu gdje usvaja tadašnju maniru akademizma, narativni realizam. Vraća se u Dubrovnik 1886. i radi sakralne kompozicije. Zahvaljujući dr. Franji Račkom, Medović se ponovno pojavljuje u javnosti što rezultira nastavkom školovanja na minhenskoj likovnoj akademiji (1888. - 1893.). gdje pohađa i Komponiereklasse Aleksandera Wagnera, slikara povijesnih kompozicija. Po povratku u Kunu, pod utjecajem simbolističkog slikara Ardolda Böcklina radi pejzaže teškog, tamnog kolorita. Godine 1895. u Zagrebu upoznaje bukovčevu varijantu plenerizma koja se očituje u rastakanju strogih akademskih formi i svijetloj paleti, kasnije nazvanu „zagrebačka šarena škola“. Zbog razilaženja s Isom Kršnjavim, tadašnjim predstojnikom ministarstva u Kuhenovoj vladi, na čiji poziv slika četiri povijesne kompozicije u Dvorani Odsjeka za bogoštovlje i nastavu, gubi atelje u Zagrebu i vraća se u Kunu gdje nastaju njegovi najbolji autentični pelješki pejzaži puni plenerističkog svjetla te realistički portreti i mrtve prirode.
Studija za Bakanal jedna je od devet poznatih studija rađenih za kompoziciju impozantnih dimenzija, izvedenu u duhu minhenskog dekorativnog povijesnog akademizma. Vidljiva je neposrednost pristupa pri izradi studija rađenih prema živim modelima, imanentna studijama. Prikazan je muški poluakt, okrenut leđima kojeg oko pasa obavija zelenkasta draperija, glave spontano nagnute prema naprijed. Inkarnat je u slojevima toplog okera te plavkastim, zelenkastim i ružičastim nijansama. Zelenkasta pozadina usklađena je sa zelenilom draperije. Akademski pristup zahtijevao je izradu brojnih studija za izradu velikih figurativnih kompozicija.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.