Eugen Feller
Žuta površina III, 1961.
kombinirana tehnika /platno, 86 x 75 cm
MG-6989

Eugen Feller (1942.) uz Ivu Gattina najdosljedniji je i najistančaniji predstavnik hrvatskoga radikalnog enformela. Samouk, eksperimentiranjem neslikarskim materijalima, nespornim procesima stvaranja te odbacivanjem organizirane formacije materije i forme stvara sliku u kategoriji njezine fizičke činjeničnosti. Iako je Fellerov enformel antiintelektualni proces dokrajčen materijskom i faktičkom istinitošću slike, on je danas u doba neprekidne krize kao i u doba kad je nastao izrazito aktualan, poput značenjske supstitucije tjelesnosti, patnje i svekolikog otuđenja.
Umjetnički djeluje od 1957. a izlaže od 1959. Ispočetka gustim nanosima gipsa stvara svoj najpoznatiji ciklus od osam slika – Malampije – slikarske fakte reljefne taktilnosti i monokromne sročenosti, prvi put prikazane na samostalnoj izložbi 1962. u Studiju G u organizaciji Gorgone. Naziv ciklusa preuzima iz literature predstavnice francuskog „novog romana” Nathalie Sarraute „Portret nepoznatog“: Ona je sigurno voljela to: njihovo dobro veliko dno Malampija (prema J. Denegri). Daljnja autoričina uporaba termina podrazumijeva svojevrsni objektivni naturalizam. Osobine Fellerovih Malampija srodnije su duhovnim raspoloženjima novog romana nego filozofiji egzistencijalizma (J. Denegri), a u likovnoj umjetnosti označavaju svojevrsno antislikarstvo drukčijih utemeljenja od Kniferovih. Žuta površina III iz 1961. enformelističko je samodostatno djelo kojim je dvjema tipova monokromnih namaza: plitkim i reljefnim dosegnuta procesualnost slikanja i opredmećenje fizičke činjeničnosti slike.
U sljedećoj fazi stvara minimalističke objekte u obojenom drvu i sitotiske u boji, a 80-ih se približio primarnoj apstrakciji. Od 2000-ih stvara geometrijske strukture i njima često izravno intervenira u prostor. Od 1969. živi u Italiji, a 2016. dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Text: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.