Gabrijel Stupica
Mrtva priroda (s crnim rotkvama), 1939.
ulje, platno
59 x 72,3 cm
MG- 1756
Slika Mrtva priroda mladenačko je umjetnikovo djelo izvedeno nedugo nakon završetka akademije. Stupica je motiv mrtve prirode primarno koristio za vježbe kompozicijskih postavki i harmonizacije proporcija, koje je oblikovao profinjenim potezima kista i dodatno naglašenim akromatskim kontrastom. U njegovom opusu jasno je nesuglasje između broja tema koje je slikao i broja slikarskih tehnika kojima se izražavao. Tijekom svoje karijere slikao je svega nekoliko tema: od pejzaža iz rane mladosti, preko scena mrtve prirode tijekom studentskih dana, do figura i portreta u maniri „starih španjolskih majstora“. Slikao je na papiru i na platnu akvarelom, gvašem, temperom, uljem,. Na površinu slike nanosio je pijesak, dodavao razne materijale, od tkanine do papira; urezivao je poteze u svježe nanesen pigment. Drugim riječima: vodio je osobni slikarski eksperiment koji je trajao do posljednje slike.
Gabrijel Stupica (1913.-1990.) rođen je u Dražgošu, Slovenija. Studij slikarstva upisuje na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1931. Dvije godine studirao je crtanje kod prof. Joze Kljakovića i Omera Mujadžića, a tri godine slikarstvo u klasi prof. Ljube Babića. Akademiju završava 1936. te slijedećih 10 godina radi i živi u Zagrebu sve do imenovanja za profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1946. U ranom razdoblju karijere slikao je portrete po uzoru na stare španjolske i nizozemske slikare da bi tijekom karijere razvio svoj slikarski izraz do ekspresivnih i stiliziranih likova djece i žena u magičnom okruženju. Na Biennalu u Veneciji nastupa 1952. i 1958., a 1959. izlagao je na Documenti u Kasselu. U SAD izlaže tri godine zaredom od 1959. do 1962. u sklopu izložbe New Painting from Yugoslavia. Na Biennalu u Sao Paulo izlaže 1965. i 1983., a zadnji nastup na reprezentativnim svjetskim manifestacijama imao je na pariškom Biennalu 1985. Od 1983. redoviti je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Tekst: Zlatko Tot, kustos-pripravnik © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb