Hugo Conrad von Hötzendorf
Stari grad na Dravi, 1856.
ulje/platno
84,5x109,5cm
MG-2617

Hugo Conrad von Hὂtzendorf (1807?-1869.), najuspješniji učitelj »osječke risarske škole«, uz Adolfa Waldingera(1843.-1904.) i Ivana Zaschea (1825.-1863.) najznačajniji je pejzažist u Hrvatskoj tog vremena. U razdoblju kada su osnovni slikarski motivi bili portreti i sakralne kompozicije to je samo po sebi značilo slobodniju slikarsku misao.
Nakon skromnih slikarskih naputaka svog oca i učitelja u »osječkoj risarskoj školi« Franza Conrada von Hὂtzendorfa (1770. -1841.), te samostalnog crtanja u prirodi, 1836. odlazi u Beč, jedno od najznačajnijih kulturno-umjetničkih središta tog vremena. Nije upisao bečku likovnu akademiju budući je nastavni program po klasicističkom konceptu pejzažno slikarstvo smatrao nedovoljno važnim slikarskim motivom i svodio ga na precizno iscrtavanje kontura. Odlučio se na slikarsku poduku u ateljeu slikara Johanna Nepomuka Schὂdlbergera (1779.-1853.), potpomognutu saznanjima stečenim posjetima za javnost otvorenih zbirki poput galerije grofa Liechteinsteina. Pod utjecajem je bečkog »zavičajnog pejzaža« i »pejzaža efekta« poslije se razvio u slikara komponiranih idiličnih krajolika i romantičnih ruina.
Po povratku u Slavoniju 1838., zamjenjuje oca na mjestu učitelja te nastavlja crtati i u manjoj mjeri slikati. Jedno od šest ulja iz muzejske zbirke jest »Stari grad na Dravi« koji prikazuje osamljenu ruševinu dvorca Korođvar nedaleko Osijeka. Tipičan je to romantičarski motiv kojim umjetnik suzdržanim i zamućenim koloritom izražava svoju nutranjost, kontemplativnost i eskapizam. Kolorit Hὂtzendorfovih slika bio je u skladu s Goetheovim simboličko-romantičarskim tumačenjem boja u djelu »Znanost o bojama« iz 1810.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb