Nikola Mašić
Pergola II/Capri, 1880.
ulje/platno, 57x64cm
MG-250
Nikola Mašić (1852.-1902.), poznat kao slikar kompozicija tzv. uljepšanog relizma i autonomnih studija započinje školovanje na bečkoj likovnoj akademiji 1872. ali nezadovoljan programom iste godine nastavlja školovanje na minhenskoj akademiji. U Komponierenklassi Alexandra Wagnera stječe potrebno znanje za rad velikih figurativnih kompozicija. Blisko mu je slikarstvo Wilhelma von Liendenschmidta, slikara povijesnih kompozicija, čija paleta pod utjecajem moderne minhenske slikarske škole vremenom postaje svjetlija. Ljeto 1874. provodi u Rimu i okolici kako bi neposredno upoznao antičke spomenike što mu je trebalo služiti za slikanje budućih figurativnih kompozicija. Međutim, na skicama i studijama tada nastalim, vidljiva je fascinacija atmosferom i svjetlom juga. Za boravka u domovini slika u Posavini. U Parizu, 1878. posjećuje svjetsku izložbu i upoznaje japanizam slikara Marià Fortunya i Marsala. Godine 1879. kao cijenjen slikar dobiva atelje u Münchenu, putuje po Europi te prati likovna zbivanja. Zbog oslabljenog vida, konačno se 1884. vraća u Zagreb, najprije radi kao učitelj crtanja na Obrtnoj školi, a 1894. imenovan je ravnateljem Strossmayerove galerije.
Slika Pergola II/Capri jedna je od Mašićevih autonomnih studija nastalih za boravka u južnoj Italiji gdje ga preuzima atmosfera i svjetlo juga. O svevremenskoj općinjenosti južnim svjetlom i bojama pisao je još Goethe u Putovanju po Italiji. Mašićev akademski koncept ogleda se u njegovoj izjavi da je pergola samo karakterna ilustracija ili pozadina za kakvu zanimljivu genre scenu. Ipak, predmetnost reducira na slikarsku bit u kojoj je kolorit sveden na tonove dviju boja, bijele i zelene. Impresionističke mrlje svjetla probijaju se kroz gusto zelenilo pergole oslobođeno sjene. Ovakvim se načinom slikanja, Mašić najviše intuitivno približio modernom izrazu, inačici pejzažnog slikarstava 19. stoljeća zvanoj pejzaž u svjetlu (Landschaft im Licht).
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Iz foto-arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb