Ferdinand Kulmer
(1925.-1998.)
Pegazov vrt, 1984.
akrilik/ platno, 195 x 390 cm
MG-4270

Ferdinand Kulmer (1925. – 1998.) modernistički je i postmodernistički slikar koji se Merkurovom lakoćom preobražavao iz stila u stil. Potomak je plemićke obitelji Kulmer – štajerskih baruna koji u 18. st. dolaze u Hrvatsku. Najutjecajniji bio je pravnik i političar Franjo Kulmer (19. st.) Poredba Tonka Maroevića pogađa bît slikareve egzistencije o tome kako je Picasso najprije slikao pa kupovao dvorce, a u Ferdinanda Kulmera bilo je obratno. U ratno i poratno doba studirao je slikarstvo: od 1942. u Budimpešti, do 1948. Zagrebu (Lj. Babić, O. Mujadžić), a bio je i suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića do 1957. Raspon stilskih varijabli u tri desetljeća stvaralaštva impresivan je, prezentan i prelijeva se u svojevrstan hibrid; od (post)fovističke figuracije i Picassa, apstraktnoga razdoblja (od 1957.) enformela, tašizma, monokromije s elementima akcijskoga slikarstva i kaligrafije, sve do postmoderne nove figuracije u 80-ima. U 60-ima blizak je gestualnome enformelu na tragu H. Hartunga i P. Soulagesa, a u 70-ima japanskoj kaligrafiji. Kulmerov Pegazov vrt (1984.) otkriva autora koji se „krilcima na svojim cipelama uzdizao s ovozemaljskoga prostora, zanemarujući realitet, kauzalitet“ (I. Zidić). Kulmer je na žutom fondu ostvario fantazmagorijski prizor nerealne i mitske ljepote. Mistični bestijarij: krilati Pegaz – donosilac munja u vrtu muza, očiju poput noćnoga sisavca, natkriva gotovo pola dinamične kompozicije. Zagonetna hibridna bića uskovitlana vrta odražavaju energiju mita i sna, nesvjesnih sila noći, te ukazuju koliko nas kao ljudsku, ali i animalnu vrstu nesvjesno određuje.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb