Sonja Kovačić-Tajčević
(1894. – 1968.)
Studija ženskog akta, 1934.
ugljen/papir
560 x 440 mm
MG-3219

Uz Slavu Raškaj i Nastu Rojc, Sonja Kovačić-Tajčević predstavlja jednu od prvih akademskih umjetnica u Hrvatskoj koje su u patrijarhalnu umjetničku kulturu unosile određeni rukopis, svojstven svakoj kreativnoj osobi, ali i određeno iskustvo koje možemo nazvati ženskim. Glavnina se njezinog umjetničkog djelovanja veže za međuratna umjetnička gibanja (postkubizam), pa je zbog toga prizore na njezinim slikama teško razlikovati od prizora koje slikaju njezini muški kolege. Niz crteža koji se nalaze u fundusu Moderne galerije pružaju mogućnost za drugačiju interpretaciju. Studija ženskog akta samo je još jedna crtačka vježba, još jedan prikaz golog ženskog tijela, omiljenog motiva muških umjetnika. No ipak, čini se da nešto odskače od sličnih prizora koje crtaju muškarci. Dojam je teško opisati, jer je tema rada generička, a povijesni kontekst u kojem nastaje crtež čvrsto kodificiran. Krije li se ženski pogled u načinu na koji je model naslonjen, u jakoj sjeni koja pada na desno rame i desnu stranu lica, u odnosima svjetla i sjene na grudima i abdomenu ili u svemu tome skupa ili negdje drugdje? Teško je reći, ali interpretaciju ženskog stvaralaštva od nekuda treba početi graditi.

Sonja Kovačić- Tajčević (1894 –1968) je studirala slikarstvo u Zagrebu, Grazu i Beču. Završila je zagrebačku likovnu akademiju 1917. godine, a 1926. je boravila na studijskom usavršavanju u Parizu kod slikara Andrea Lhotea. Drugi puta boravi u Parizu u periodu od 1928. do 1934., smatrajući to svojim umjetnički najproduktivnijim vremenom.

Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb