Celestin Mato Medović
Bakanal, 1893.
ulje/platno
206,5x395cm
MG-7088

Celestin Mato Medović (1857.-1920.), uz Vlahu Bukovca, pojedinim slobodnije koncipiranim djelima utire put ranoj moderni. Zbog skromnih materijalnih uvijeta, zaređuje se kako bi mogao studirati slikarstvo. Godine 1880. odlazi na školovanje u Rim gdje upoznaje nazarenski pokret, zatim u Firenzu gdje usvaja tadašnju maniru akademizma, narativni realizam. Vraća se u Dubrovnik 1886. i radi sakralne kompozicije. Zahvaljujući dr. Franji Račkom, Medović nastavlja školovanje na minhenskoj likovnoj akademiji (1888.-1893.). gdje pohađa i Komponiereklasse Aleksandera Wagnera, slikara povijesnih kompozicija. Po povratku u Kunu, pod utjecajem simbolističkog slikara Arnolda Böcklina radi pejzaže teškog, tamnog kolorita. Godine 1895. u Zagrebu upoznaje  bukovčevu varijantu plenerizma koja se očituje u rastakanju strogih akademskih formi i svjetloj paleti, kasnije nazvan „zagrebačka šarena škola“. Zbog razilaženja s Isom Kršnjavim, tadašnjim predstojnikom ministarstva u Kuhenovoj vladi, na čiji poziv slika četiri povijesne kompozicije u Dvorani Odsjeka za bogoštovlje i nastavu, gubi atelje u Zagrebu i vraća se u Kunu gdje nastaju njegovi najbolji autentični pelješki pejzaži puni plenerističkog svjetla te realistički portreti i mrtve prirode.
Bakanal, kompozicija impozantnih dimenzija, izvedena je u duhu minhenskog dekorativnog povijesnog akademizma. Pri komponiranju razuzdane poganske scene mladi redovnik Medović primijenjuje linearnu perspektivu, strukturirajući prostor gašenjem tonova. Statični likovi nemaju neposrednost prikaza studija i predloška iz 1890., rađenih prema živim modelima. Naglašena deskripcija pojedinih dijelova slike, poput mozaika poda ili mramornih stupova ukrašenih cvjetnim girlandama predstavljaju vrhunac tehničke dovršenosti i odražavaju ukus tog doba zbog kojeg je slika dobila brojne nagrade i predstavljena je diljem Europe.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb