Drago Trumbetaš
Vincent stirbt, 1990./1991.
kombinirana tehnika/platno
70 x 50 cm
MG-7010

Samouki autsajderski umjetnik Drago Trumbetaš (1938. – 2018.) nakon završene Grafičke škole u Zagrebu (1953. – 1956.) većinu svog života provodi u Njemačkoj radeći slovoslagarske i fizičke poslove. Od prvog odlaska u inozemstvo 1966. crtežima bilježi vlastito, ujedno i kolektivno iskustvo teške svakodnevice u stranom velegradu te otuđenu egzistenciju ekonomski uvjetovane radničke emigracije. Iskustvo gastarbajterskog života javnosti  predstavlja 1975. objavom grafičkih mapa iz ciklusa Gastarbeiter. Uz radove socijalne tematike, crpljene iz stvarnosti, koji počesto sadrže ironiju i kritiku potrošačkog društva te oslikavaju položaj bezimenog pojedinca (grafičke mape Untere Menschen, 1981.; Bankfurt ist Krankfurt, 1982.), Trumbetašev opus čine i djela posvećena njemu dragim umjetnicima i piscima (van Goghu, A. G. Matošu, M. Krleži). Vincent stirbt (Vincent umire) rad je iz ciklusa Dragi Vincent, sačinjen od slikovnih prikaza, katkad epistolarnih formi, koji su Trumbetaševe osobne refleksije i identifikacije s van Goghovim životom i pozivom. Vincent umire Trumbetaševa je predodžba posljednjih Vincentovih trenutaka iz pozicije bliskog promatrača uprizorenih u slobodnoj interpretaciji Vincentove Spavaće sobe u Arlesu u koju „vpostavlja“ poznata van Goghova djela (Žitno polje s vranama, Autoportret i dr.), a u prazan krevet smješta umirućeg Vincenta. Uz crteže i grafike, Trumbetaš se okušao i u pisanju stripa (Turopoljski top, 1992. – 1993.), drama (Sadisti/Nepušač, 1980.; Lopov, 1987., Der Kassierer, 1996.), pjesama te romana (Pušači i nepušači, 2009. – 2013.). O njegovu životu snimljeno je nekoliko dokumentarnih filmova i priloga, a 2001. izdana je monografija ur. Tonka Maroevića. Godine 2002. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Zagrebačke županije.

Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: iz foto-arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content