Na konferenciji za medije koja je 20. travnja održana u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljena je izložba Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova, koju je Nacionalni muzej moderne umjetnosti realizirao u suradnji s Galerijom Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu.
U nazočnosti Matjaža Marka, ministra savjetnika u Veleposlanstvu Republike Slovenije u Zagrebu, predstavnicima medija obratili su se Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Goran Milovanović direktor Galerije Božidar Jakac. O izložbi su govorile autorice koncepcije i likovnog postava Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i voditeljica Zbirke slikarstva od 1898. do 1918. i povjesničarka umjetnosti dr. sc. Asta Vrečko, kustosica Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki.
Uz izložbu je prezentiran i dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstovima povjesničarki umjetnosti dr. sc. Aste Vrečko i muzejske savjetnice Dajane Vlaisavljević te Ariane Novine, voditeljice arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Brede Ilich Klančnik, više muzejske savjetnice Moderne galerije u Ljubljani u mirovini, koji je grafički oblikovala Ana Zubić.
O izložbi:
Izložba Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova plod je suradnje Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki i zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Višestoljetni doticaji umjetnika s područja hrvatskih i slovenskih zemalja unutar iste države, intenzivirali su se osnutkom Kraljevine Jugoslavije. Zagreb kao kulturno i obrazovno središte epohe i prostora ujedno je jedini grad novonastale države koji je imao likovnu akademiju. Na čelu Akademije tada se nalazio jedan od najpoznatijih umjetnika tog razdoblja Ivan Meštrović, a sama Akademija svojim kakovosnim obrazovnim programima mogla se mjeriti s istovrsnim europskim institucijama. U razdoblju između dva rata na njoj je studiralo gotovo sto slovenskih umjetnika od kojih su mnogi kasnije obilježili slovensku umjetnost i kulturu kao slikari, kipari, scenografi, likovni pedagozi, kulturni djelatnici, teoretičari i, naposljetku kao profesori Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani osnovane 1945. Između umjetnika stvorena su trajna prijateljstva, bivši profesori i studenti postali su kolege, bivši kolege suradnici, sudjelovali su u društvima, izlagali, sjedili u odborima i tako surađivali u oblikovanju prijeratnog i poslijeratnog kulturnog i umjetničkog života.
U kustoskoj koncepciji dr. sc. Aste Vrečko (Galerija Božidar Jakac) i Dajane Vlaisavljević (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) izložba predstavila je stotinjak slikarskih, kiparskih i grafičkih ostvarenja najpoznatijih slovenskih umjetnika, nekadašnjih studenata zagrebačke likovne akademije, između ostalih: Gabrijela Stupice, Zorana Mušiča, Zorana Dideka, Franca Pavlovca, Marija Pregelja, Maksima Sedeja, Mihe Maleša, Nikolaja Pirnata, Franca Goršeta, Franca Miheliča, Zdenka Kalina. Pojedina djela već su bila izlagana u Zagrebu u međuratnom razdoblju i sada su nakon osamdeset godina ponovno predstavljena zagrebačkoj publici. Radove slovenskih umjetnika tako će biti moguće usporedno pogledati s radovima njihovih hrvatskih kolega, Antuna Motike, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frana Šimunovića, Slavka Kopača i tadašnjih profesora Ljube Babića, Vladimira Becića, Ivana Meštrovića, Krste Hegedušića, Marina Tartaglie i drugih. Izložba je definirala međusobne utjecaje, povezanost i suradnju slovenskih i hrvatskih umjetnika te ukazuje na neka poznata ključna pitanja koja su interesirala umjetnike obje sredine tog razdoblje, kao što su pitanje nacionalnog likovnog izraza ili angažirane umjetnosti. Pored radova iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba i Galerije Božidar Jakac na izložbi bila su predstavljena i djela iz još petnaest javnih zbirki iz Slovenije i Hrvatske, te iz više privatnih zbirki i arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Umjetnici:
Grga Antunac, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Menci Klement Crnčić, Marijan Detoni, Zoran Didek, Marta Ehrlich, Robert Frangeš Mihanović, Oton Gliha, Olaf Globočnik, France Godec, Franjo Golob, Jože Gorjup, France Gorše, Krsto Hegedušić, Karel Jirak, Leo Junek, Zdenko Kalin, Boris Kalin, Maks Kavčič, Dore Klemenčić, Joza Kljaković, Slavko Kopač, Tomislav Krizman, Frano Kršinić, Stane Kumar, Vladimir Lamut, Peter Loboda, Ivo Lozica, Miha Maleš, Ivan Meštrović, France Mihelič, Jerolim Miše, Antun Motika, Omer Mujadžić, Zoran Mušič, Nikolaj Omersa, Lajči Pandur, Vjekoslav Parać, France Pavlovec, Nikolaj Pirnat, Oton Postružnik, Marij Pregelj, Mira Pregelj, Vanja Radauš, Bara Remec, Eduard Salesin, Evgen Sajovic, Maksim Sedej, Frančišek Smerdu, Fran Stiplovšek, Gabrijel Stupica, Gabrijela Spanring, Lojze Šušmelj, Marino Tartaglia, Maksimilijan Vanka, Nande Vidmar, Branko Zinauer, Klavdij Zornik