ZBOG VELIKOG INTERESA JAVNOSTI I STRUKE, IZLOŽBA JE BILA PRODUŽENA do 23. svibnja 2010.

Multimedijalna izložba ikongrafskom metodom prikazala je motiv grada u slikarstvu, crtežu, grafici, umjetničkoj fotografiji, na plakatima i filmu te interdisciplinarno – u književnosti i glazbi. S više od 150 artefakata nizale su se priče o gradu, o njegovu znakovlju i sinergiji urbanih sadržaja, od ulica i trgova, bulevara i mostova, interijera i parkova, promenada i periferije do socijalne i političke tematike, zabave i sporta, prizora dokolice i dječjih igara te motiva nadahnutih erosom i thanatosom usnula grada. U tom ozračju izložena su bila djela najznačajnijih autora hrvatske likovne moderne, od münchenskog kruga s početka 20. stoljeća do socrealizma i početaka apstrakcije polovicom prošloga stoljeća.
Dvanaest dvorana Moderne galerije u palači Vranyczany bile su prostor ove izložbe na kojoj su se sretno kohabitiraju i suvremena izložbena tehnologija i tradicionalne umjetničke vrijednosti. U inovativnom postavu izložena su bila antologijska djela Kraljevića, Račića, Steinera, članova Praške četvorice te grupa Zemlja i Trojica, među kojima valja istaknuti Uzelca i Trepšu, Hegedušića i Postružnika te Babića i Becića, zatim prve pariške slike Juneka, ranog Motike, Kopača, Šimunovića, zrelog Generalića i Krizmaničke, ranog Price, Rašice, Kovačevića, legendarne fotografije Dapca te crteži, grafike i slike rijetko izlaganih autora, primjerice, Leovića, Glumaca, Filakovca, Venuccia i Makanca.
Moderni izričaji u djelima ovih umjetnika svjedoče da su tijekom svojih krstarenja Europom usvajali duh i modus vivendi Pariza, Beča, Praga i Berlina i prenosili ih u Zagreb, Rijeku, Osijek i Split pretvarajući njihov provincijalni spleen u vitalna urbana središta.
Izložba Ikonografija grada bio je atraktivan umjetnički doživljaj i jedinstvena prigoda da otkrijete jednu od najuzbudljivijih strana pola stoljeća duge dionice nacionalne umjetnosti.
Razgledati izložbu bila je prava povlastica današnje generacije kojoj Moderna galerija daruje sijaset amblemskih slika hrvatskih i europskih gradova prve polovice 20. stoljeća.
HŽ-Putnički prijevoz d.o.o. odobrio je popust od 40 % na redovite prijevozne cijene pri kupnji dvosmjernih (povratnih) prijevoznih karata na službenim blagajnama HŽ: iz svih mjesta i na svim HŽ-ovim prugama do „Zagreb-Glavnog kolodvora“ i natrag u 1. i 2. razredu svih redovitih putničkih, brzih i IC vlakova. Popust se ostvarivao ako se povratna prijevozna karta potvrdi na blagajni u MG prilikom posjeta izložbi, a ulaznica s izložbe s otisnutim datumom posjeta sačuva i pokaže prilikom pregleda prijevoznih karata u povratku. Istovremeno posjetiteljima izložbe koji su pokazali prijevoznu kartu HŽ-a MG osigurala je povlaštenu ulaznicu od 20,00 kn. Iste povlastice imali su slovenski državljani za putovanja s područja svih kolodvora Slovenskih željeznica do „Zagreb-Glavnog kolodvora“ i natrag po cijenama iz Tarife 144-Poglavlje A.

Milivoj Uzelac, Autoportret pred barom, 1923., MG-1012