U Palači Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu u Zagrebu, 27. rujna 2021. u podne, održat će se predstavljanje monografije akademske slikarice Vesne Šojat. Bogato ilustriranu publikaciju u izdanju Skaner studija iz Zagreba i suizdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti tom će prigodom prezentirati direktor Skaner studija Dragi Savićević, urednik monografije Željko Brguljan te likovni kritičar Feđa Gavrilović, koji je uz lani preminulog akademika Tonka Maroevića recenzirao publikaciju. U ime Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti uzvanike će pozdraviti ravnatelj Branko Franceschi, a o zagrebačkoj umjetnici kojoj je ljepota bokokotarskog kraja vječna inspiracija i njezinom stvaralaštvu govorit će autor monografije, povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže.
* Sukladno epidemiološkoj situaciji broj uzvanika na događanju strogo je ograničen uz prethodnu najavu, a obavezno je nošenje zaštitnih maski i pridržavanje svih epidemioloških mjera koje je za takva događanja propisao HZJZ.
Životopis umjetnice
Vesna Šojat rođena je u Zagrebu 19. ožujka 1945. Prve dodire sa slikarstvom, a kasnije veliki motivički poticaj, dobila je dijeleći ljubav za bokokotorski pejzaž s roditeljima, akademskim slikarima Melitom Bošnjak i Antunom Šojatom. U rodnom gradu je pohađala osnovnu školu i Cercle français, a potom V. gimnaziju, na kojoj je maturirala 1964. Iste godine upisala je ALU u Zagrebu, Pedagoški smjer, u klasi prof. Miljenka Stančića. Profesori kiparstva bili su joj Valerije Michieli, Želimir Janeš i Branko Ružić, dok joj je povijest umjetnosti predavao prof. Matko Peić, a estetiku prof. Danko Grlić. Nastavlja studij slikarstva u klasi prof. Raula Goldonija te prof. Ivana Šebalja, kod kojeg je diplomirala 1968.
Nakon završene Akademije djeluje kao samostalna umjetnica do 1975. Od tada pa do umirovljenja 2001. radila je kao nastavnica likovne kulture u Centru SUVAG, kasnijoj Poliklinici SUVAG. Prvi put izlaže u ožujku 1969. te tijekom sljedeća tri desetljeća kontinuirano izlaže na skupnim izložbama HDLU-a, Zagrebačkom salonu, Salonu mladih i drugim značajnim izložbama. U tom razdoblju imala je deset samostalnih izložbi (deset puta je samostalno izlagala) u Križevcima, Zagrebu, Kotoru, Solinu, Velikoj Gorici i Repišću. Sudjelovala je na likovnoj koloniji Željezare Sisak (1975.) i Međunarodnoj likovnoj koloniji u Prilepu u Makedoniji (1979.). Studijski je putovala u Italiju, Francusku, Dansku, Nizozemsku i Austriju, a posebno valja istaknuti dva duža boravka u Parizu i Rimu. Radovi joj se nalaze u javnim zbirkama (muzejima i galerijama) u Bjelovaru, Cetinju, Karlovcu, Kotoru, Križevcima, Perastu, Prčanju, Prilepu, Sisku, Solinu, Šibeniku i Zagrebu te brojnim privatnim zbirkama u zemljii i inozemstvu. Članica je HDLU-a.
Samostalne izložbe
1975.
Križevci, Gradski muzej Križevci – Galerija likovnih radova (s Hrvojem Bošnjakom), 28.
II. - 14. III.
1977.
Zagreb, Salon HDLU - Galerija Karas, 20. IX. - 3. X.
1980.
Zagreb, Galerija Josip Račić, 15. - 29. IV.
1983.
Zagreb, Čitaonica Vladimir Nazor, 22. IX. - 6. X.
1984.
Zagreb, Galerija Josip Račić, 18. I. - 4. II.
1988.
Kotor, Centar za kulturu, VIII.
1990.
Zagreb, Galerija Contempora, III. - IV.
1994.
Solin, Galerija Zvonimir, Voljena Boka
(s Antunom Šojatom i Melitom Bošnjak), 28. VI. - 8. VII.
Velika Gorica, Galerija Kordić, Voljena Boka
(s Antunom Šojatom i Melitom Bošnjak), 13. - 27. X.
1996.
Solin, Galerija Zvonimir, 1. - 10. VIII.
Repišće, Galerija bifea „Repišće“, 20. X. - 20. XI.
2007.
Solin, Gradska knjižnica, VI.
Citati iz tekstova u monografiji
Lutajući meandrima tajanstvenog Zaljeva, zaokružila je Vesna Šojat obiteljsko slikarsko putovanje opusom koherentnim, ali i neupitno neovisnim i jedinstvenim, koji nam prenosi viziju Boke kotorske u najboljem mogućem svjetlu – iz vremena još netaknutog sklada i neizmijenjenog duha.
Željko Brguljan
Svijet slika Vesne Šojat svijet je skromne veličanstvenosti, ozbiljan poput epa ili molitve, brižan kao roditeljski pogled i zagrljaj. To je svijet sazdan od snažnih poteza i krupnih formi, pretežno durskoga tonaliteta i svečanog ugođaja, strog i nepopustljiv prema bilo kakvom kićenju i kiču, samodostatnom ornamentu i lakoj frazi te stoga staložen i nepokolebljiv u shvaćanju važnosti slikarstva. Svijet suzdržane himničnosti. ...
povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže
Dobrodošla je stoga inicijativa Željka Brguljana i Nikole Albanežea da djelo Vesne Šojat izvuku iz samonametnute klauzure i društvenog zaborava, da pokažu domete i ishode samotničkoga traženja i individualnog stilskog nalaženja. Kroz više od tri desetljeća sustavnog i predanog slikanja akumulirala se vrijedna parcela karakterističnih ostvarenja, stvoren prepoznatljiv opus. …
akademik Tonko Maroević
… Nakon čitanja rukopisa uvjerenja sam da Vesnu Šojat zaista treba ponovno otkriti i dati joj pažnju koju kao pojava u hrvatskoj povijesti umjetnosti zaslužuje. Ova monografija odličan je početak za to. Pitkim stilom i s velikim poznavanjem slikarstva, Albaneže nas vodi u otkriće jednog zanimljivog i bogatog opusa, te stoga mislim da ova monografija itekako treba biti objavljena.
Feđa Gavrilović, likovni kritičar
Vesna Šojat
Kontrafori, 1977.
platno / ulje
MG -3923
Foto: Goran Vranić ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb